Za što će se paprena metvica upotrijebiti, ovisi o tržištu i mogućnostima prerade. Za dobivanje lista metvice pokošena se masa ostavlja određeno vrijeme (3-5 sati) na parceli da povene, poslije čega se odnosi na sušenje. Sušiti se može prirodnim putem ili u termičkim sušarama. Sušenje treba obaviti u zasjenjenim prostorijama, ali s osiguranom cirkulacijom zraka. Lišće ili čitav nadzemni dio treba rasporediti u tankom sloju. Tijekom ljeta, kad nema kiše, prirodni proces sušenja traje četiri do šest dana. Međutim, padom temperature i povećanjem vlažnosti zraka, sušenje se produžava tako da krajem rujna traje prosječno deset i više dana.

Za prirodno sušenje paprene metvice mogu se koristiti nadstrešnice, tavani, koševi za kukuruz i druge slične prostorije koje su u vrijeme žetve metvice slobodne. Sve ove prostorije moraju se prethodno dobro očistiti. Za prirodno sušenje treba osigurati dovoljno podložnog materijala koji se obično radi od žice. Sušiti se može i u termičkim sušarama. Temperatura tijekom prva dva do tri sata sušenja treba biti 50-55 °C, a nakon toga sniziti na 40-45 °C. Na ovaj način se postiže najbolja kvaliteta herbe.

Pročitajte još:

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja

Kad brati ljekovito bilje?

Načini sušenja ljekovitog bilja

Programirane sušnice 

Sušenje smilja

Sušenje sljeza

Sušenje gospine trave

Sušenje stolisnika

Sušenje vrijeska i origana

Sušenje nevena 

Sušenje kadulje

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u svežnjevima

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u dehidratoru

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u pećnici

Čuvanje osušenog ljekovitog i aromatičnog bilja  

Prethodni članakSušenje stolisnika
Sljedeći članakSušenje gospine trave
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.