Kadulja (Salvia officinalis), poznata i pod nazivima žalfija, mirišljava ili ljekovita kadulja, biljka je iz porodice usnača (Lamiaceae), u kojoj su i poznate vrste poput lavande, ružmarina, majčine dušice i timijana. Njezino ime potječe od latinske riječi salvare, što znači “spasiti” ili “liječiti”, što ukazuje na njezinu dugu povijest u narodnoj medicini. Najpoznatija je po proizvodnji eteričnog ulja, ali i kao antiseptik, dodatak prehrambenim proizvodima te sastojak u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.
Sve veća potražnja za eteričnim uljem kadulje u Hrvatskoj i svijetu dovela je do intenziviranja uzgoja – obnavljaju se stari nasadi i podižu novi.
Kadulja je višegodišnja, vazdazelena biljka s drvenastim, dubokim korijenovim sustavom koji joj omogućava uspješan rast i u sušnijim područjima. Stabljika joj je isprva zeljasta i svijetlozelene do ljubičaste boje, a kasnije odrveni. Listovi su izduženo kopljasti, gusto prekriveni dlačicama, sivozelene do ljubičaste nijanse, kožasti na dodir i aromatični. Cvat kadulje klasast je i sastoji se od 2 do 8 cvjetova ugodnog mirisa, ružičaste, bijele ili plavoljubičaste boje, koji snažno privlače pčele. Cvate uglavnom od svibnja do srpnja, rijetko već u prvoj godini rasta. Plod je kalavac koji sadrži tamnosmeđe sjemenke ovalnog oblika. Masa 1000 sjemenki iznosi oko 7,6–7,8 g, a sjeme zadržava klijavost 3–4 godine. Eterično ulje koncentrirano je ponajviše u listovima, kojih u osušenoj biljci ima 1,6–2,7 %. Životni vijek biljke je između 5 i 7 godina, iako u ukrasnoj sadnji može trajati i dulje.
Uvjeti uzgoja – klima i tlo
Kadulja prirodno uspijeva u toplijim, sušnim područjima s puno sunca, ali postoje i kontinentalne vrste koje dobro podnose hladnije uvjete. Najbolje rezultate daje na propusnim, humusnim tlima s dobrim vodozračnim režimom. Ne voli stagnirajuću vlagu, pa joj ne odgovaraju močvarna ili zbijena tla. Tijekom zime, osobito u kontinentalnim krajevima bez snježnog pokrivača, mladi usjevi mogu pretrpjeti štete od golomrazice, pa se nasadi preporučuju zaštititi slamom ili agrotekstilom.
Razmnožavanje kadulje
Kadulja se najčešće razmnožava sjemenom i dijeljenjem busenova, a obje metode imaju prednosti ovisno o cilju uzgoja.
Razmnožavanje sjemenom
Koristi se u komercijalnom uzgoju jer omogućuje sjetvu na velikim površinama i jednostavnije mehaniziranje. Sjeme se može izravno sijati u polje početkom proljeća (do sredine ožujka) ili u lijehe radi uzgoja presadnica. Klijanje traje oko 20 dana pri temperaturi iznad 10 °C, a tijekom tog razdoblja potrebno je održavati vlagu tla.
Uzgoj presadnica
Olakšava planiranje razmaka i osigurava bolji početni razvoj biljke. Sjeme se sije u ožujku, a presadnice se sade u srpnju ili na jesen, na razmak 70 cm između redova i 40–50 cm unutar reda.
Dijeljenje busenova
Provodi se na starijim, razvijenim biljkama. Biljka se iskopa, a dijelovi s mladim izdancima i zdravim korijenom se odvoje i presade na novo mjesto. Ova metoda se češće primjenjuje kod uzgoja u manjim vrtovima i uzgoja u posudama.
Kultivacija nasada
Plodored: zbog svoje višegodišnje prirode, kadulja se jednostavno uklapa u sustav smjene kultura.
Priprema tla: tlo treba duboko preorati u jesen, a na proljeće izravnati i minimalnim brojem prohoda pripremiti sitan, mrvičast sloj za sjetvu. Time se čuva zimska vlaga prijeko potrebna za nicanje.
Gnojidba: prije sjetve preporučuje se osnovna gnojidba s 30–40 kg/ha dušika i 80–100 kg/ha fosfora i kalija. U proljeće se dodaje 30–40 kg/ha dušika, a nakon prvog otkosa dodatnih 25–30 kg/ha. Sljedećih godina u rano proljeće primjenjuje se kombinacija NPK gnojiva po 40–50 kg/ha te ponovna prihrana dušikom nakon košnje.
Sjetva i sadnja: izravna sjetva obavlja se početkom proljeća (do sredine ožujka). Sjeme se sije na dubinu 1,5–2 cm, s razmakom između redova 50 cm, a u redu se očekuje 70–80 biljaka po dužnom metru. Za hektar je potrebno 10–12 kg sjemena visoke klijavosti. Alternativno, u travnju se sjeme sije u lijehe, a presadnice se presađuju u srpnju ili jesen na razmak 70 x 40–50 cm.
Njega usjeva: nicanje traje 20–25 dana, a u tom razdoblju korove je potrebno suzbiti. Kadulja brzo zatvara redove, što smanjuje rast korova, ali je kultivacija tla važna za prozračivanje. Navodnjavanje: ako podnosi sušu, mlade biljke zahtijevaju vlagu za ukorjenjivanje. Najbolji sustav navodnjavanja je kap po kap, osobito u početnoj vegetaciji i u staklenicima.
Košnja i prinosi: u prvoj godini uzgoja, kadulja se obično kosi jedanput (u srpnju), eventualno drugi put početkom listopada. Prinosi svježe mase tada iznose 6–8 t/ha, što daje 1,7–2 t suhog lista ili do 12 kg eteričnog ulja. U narednim godinama prvi otkos slijedi već u svibnju, a drugi u rujnu. Prinosi svježe mase mogu dosegnuti 14–16 t/ha.Kadulja se za destilaciju eteričnog ulja kosi u punom cvatu (početak srpnja). Ako se, primjerice, dobije 12 t svježe mase po hektaru, i sadržaj ulja je 1,7 %, može se proizvesti oko 20 kg eteričnog ulja.
Srodne vrste i komplementarne biljke
Kadulja ima brojne srodne vrste, poput stepske, livadne, pitome, muškatne, bijele i španjolske kadulje koje se razlikuju po boji cvijeta, mirisu i prilagodbi na okoliš. Najčešća je ljekovita kadulja, samonikla u Dalmaciji. Dobro se slaže s aromatičnim biljem poput ružmarina, origana, timijana, a od povrća s mrkvom, grahom, kupusnjačama i rajčicom. Sadnja uz voćke poput šljive, višnje ili kruške poboljšava njezin rast.
Naslovna foto: monticelloshop.org
Pročitajte još:
Peršin – otporna i korisna biljka s mirisom Mediterana
Kopriva – višestruko korisna biljka s velikim potencijalom
Matičnjak – zlatna biljka limunastog mirisa za zdravlje, vrt i dom
Metvica – aromatična biljka s brojnim mogućnostima primjene
Luk vlasac – čuvar vrta i izvor zdravlja
Timijan – mirisna biljka bogate primjene i jednostavnog uzgoja
Origano – začinska biljka s mirisom mediterana
Lavanda – ljubičasto blago mediterana
Bosiljak – ljekovita i aromatična biljka za vrt i kuhinju
, poznata i pod nazivima žalfija, mirišljava ili ljekovita kadulja, biljka je iz porodice usnača (Lamiaceae)){kind=link}