Kako dani postaju sve duži, a zrak topliji, vrijeme je kad počinje sjetva i sadnja ljekovitih biljaka. Sjetva na mediteranskom području je u pravilu nekih mjesec dana prije nego u kontinentalnom dijelu, ali ima i izuzetaka.

Rano proljeće je vrijeme intenzivnog uzgoja presadnica te same pripreme sjetvenog materijala poput kontejnera za uzgoj presadnica te supstrata. Iako je često u ovo doba godine lijepo vrijeme, ne treba previše žuriti sa sjetvom nakon samo nekoliko lijepih sunčanih toplih dana. Vrijeme je još uvijek promjenjivo. Tako može pasti dosta kiše te stvoriti pokoricu i tako u kombinaciji s hladnim tlom znatno umanjiti klijavost posijanog sjemenja.

Neven

Mlade biljke nevena (Calendula officinalis) nisu osjetljive na proljetne mrazeve, pa je sjetvu moguće obaviti što ranije u proljeće, da bi što prije mogla početi berba cvijeta. Na taj način se dobiva veći prinos po jedinici površine. Sije se izravno, strojevima za sjetvu pšenice na međuredni razmak 50 cm, u neprekidnom nizu, na dubinu 3-4 cm. Za 1 ha dovoljno je 5-6 kg sjemena. Moguć je i uzgoj nevena iz rasada, ali je gospodarski opravdan samo ako se uzgaja kao ukrasna biljka.

Neven (Calendula officinalis), Foto: pikist.com

Miloduh

U našim klimatskim uvjetima, zbog čestih golomrazica tijekom veljače, sigurnija je proljetna sjetva miloduha ili izopa (Hyssopus officinalis). Miloduh je dobro posijati što ranije u proljeće, nikako poslije 10. travnja. Pri kasnijoj sjetvi malo je vjerojatno da će jednolično nicati i postići željeni sklop. Norma je sjetve 2,8-4,5 kg/ha sjemena, ovisno o postotku klijavog sjemena. Međuredni je razmak 50 cm dok bi u redu trebao biti 120-150 biljaka. Sjeme se sije na dubinu 1-1,5 cm, nikako dublje od 2 cm.

Miloduh ili izop (Hyssopus officinalis), Foto pixabay.com

Komorač

Komorač (Foeniculum vulgare) se zbog produžene vegetacije sije što ranije u proljeće. Svako kašnjenje u sjetvi gotovo smanjuje prinos. Ako se posije tijekom travnja, plod obično ne sazre prve jeseni. Najbolje ga je sijati na međuredni razmak 50 cm i to 50 do 70 klijavih zrna na dužni metar, na dubinu 2 do 2,5 cm za što je dovoljno 10-12 kg sjemena po hektaru.

Komorač, Foto: pixabay.com

Ljupčac

Ljupčac (Levisticum officinale) preferira topao, polusjenovit položaj te vlažno tlo bogato hranjivima. Može se razmnožavati vegetativno – vriježama, što je vrlo skupo i ne primjenjuje se u praksi i sjemenom odnosno sjetvom u klijališta ili izravno. U otvorena se klijališta sije u ožujku, na razmak od 24 cm. Sadnice se prije presađivanja pokose na visini 5-7 cm, izvade iz tla i posade na razmak između redova 50 cm i razmak u redu 30-40 cm.

Ljupčac, Foto: pixabay.com

Korijandar

Razmnožavanje korijandra (Coriandrum sativum) je isključivo sjemenom, a sjeme se sije izravno na parcelu. Na plodnijem je tlu potrebno koristiti međuredni razmak od 40 – 50 cm. Sjeme se sije na dubini od 3 cm. Na našim se prostorima sjetva korijandra obavlja početkom proljeća, odnosno od prve polovice ožujka do kraja travnja. Najbolje je vrijeme kad je tlo zagrijano na 7-8 °C. Kasniji termini nisu preporučljivi zbog vrlo čestih pojava sušnih razdoblja tijekom proljeća. Najčešće se upotrebljava međuredni razmak od 40 cm te 70 biljaka na 1 m2 prilikom čega je potrebno upotrijebiti 20 kg/ha sjemena.

Korijandar (Coriandrum sativum), Foto: Pixabay.com

Kadulja i lavanda

Vrijeme sadnje kadulje (Salvia officinalis) i lavande (Lavandula angustifolia) ovisi o temperaturama i načinu uzgoja. Prava se lavanda najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali može se razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna lavanda (Lavandula intermedia) razmnožava se samo vegetativno jer je sjeme sterilno. Sjetva prave lavande se obavlja tijekom zime ili u rano proljeće (ožujak). Pri proljetnoj sjetvi sjeme mora proći jarovizaciju (36 sati pri -16 °C). Sjeme niče vrlo sporo i posve iznikne početkom svibnja. Kad biljke oblikuju 4-5 pravih listova, pikiraju se u otvorene lijehe na razmak 35×5 cm i ondje ostave do jeseni uz redovno zalijevanje.

Izravna sjetva kadulje se obavlja tijekom ožujka do travnja, dok se sjeme za presadnice sije tijekom ožujka. Zrele presadnice je najbolje u tlo posaditi tijekom listopada ili studenog te rano u proljeće.

Lavanda, Foto Pixabay.com
Kadulja (Salvia officinalis), Foto pixabay.com

Bosiljak

Bosiljak (Ocimum basilicum) se kao i većina začinskog bilja sije u rano proljeće na zaštićeno mjesto, a kada se biljke dovoljno razviju presađuju se u svibnju na otvoreno. Bosiljak preferira sunčane položaje te dovoljno vlažno i strukturno tlo. Može ga se uzgajati u uzgojnim posudama na prozoru tako da može biti i stalno pri ruci. Bere se prema potrebi kada listovi ojačaju, a najviše su aromatični pred cvatnju ili za vrijeme cvatnje.

Bosiljak (Ocimum basilicum), Foto: pixabay.com

Kopar

Kopar (Anethum graveolens) raste u uvjetima umjereno vlažne klime. Nije zahtjevan prema temperaturi. Optimalna temperatura za klijanje je 8 do 10 °C, nakon čega sjeme proklija za 10 do 17 dana. Do oblikovanja stabljike dolazi za 40 do 50 dana, a u optimalnim uvjetima od početka klijanja do punog cvata prođe 50 do 70 dana. Kopar nema velike zahtjeve prema vodi te je samo u fazi klijanja i nicanja osjetljiv na nedostatak vlage. Iako nije osjetljiv na kvalitetu tla, najbolji se rezultati ostvaruju u uvjetima uzgoja na neutralnim tlima s dubokim rastresitim oraničnim slojem.

Kopar (Anethum graveolens)

Čubar

Čubar (Satureja hortensis) traži topao, polusjenovit položaj te vlažno tlo bogato hranjivima. U početnoj fazi razvoja čubar nije osjetljiv na proljetne mrazeve, što omogućava ranu sjetvu. Relativno brzo nikne iz sjemena kojega posijemo u ožujku ili travnju na otvoreno, ili pak u veljači na zatvorenom. Potrebno je oko deset dana da proklija. Dobro ga je sijati u uzgojne posude.

Čubar (Satureja hortensis)

Prethodni članakZaštita vinove loze ozonom
Sljedeći članakSir – delicija na tanjuru koja ima svoju cijenu
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.