Bez zdravstvene njege i mjera zaštite poljoprivrednog bilja procjenjuje se da bi gubitci prinosa od neželjenih organizama (uzročnika bolesti, korova i štetnika) bili veći od 70 %. U narednom programskom razdoblju (2023.-2030.) Europska unija u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici želi kroz “zeleni dogovor” smanjiti potrošnju kemijskih sredstva za zaštitu bilja 25-50 %.

Prijedlogom nove Uredbe o održivoj primjeni sredstva za zaštitu bilja moguće će ekološka poljoprivreda biti obveza provedbe na svim europskim područjima s određenim ograničenjima (npr. parkovi prirode, zaštićeni krajolici, područja zaštite vodocrpilišta i dr.). Sredstva za zaštitu bilja u ekološkoj poljoprivredi su ograničena i relativno malobrojna (npr. najčešće se koriste botanički ili biljni pripravci, biološka i biotehnička sredstva za zaštitu bilja, tvari iz tradicionalne uporabe, te ostale tvari koje su dozvoljene u ekološkoj proizvodnji), pa struka nastoji istraživanjem u praksi pronaći nova rješenja koja će biti djelotvorna u suzbijanju neželjenih organizama, a pritom neće toksikološki imati negativan utjecaj na okoliš i zdravlje čovjeka, domaćih životinja, divljač, ptica, riba i oprašivača.

Ozon (O3) je plin koji nastaje u gornjim slojevima atmosfere (20-50 km iznad površine Zemlje) prilikom električnog pražnjenja munja ili kroz ultraljubičasto zračenje. Jakog je mirisa, plave boje i njegova koncentracija u atmosferi ne prelazi 0,001 %. Odgovoran je za upijanje UVC i UVB valnih duljina ultraljubičastog zračenja koje dolaze od Sunca, a upravo zbog tog zračenja nastaje od molekula kisika. Bez ozona u stratosferi život na Zemlji ne bi bio moguć.

U doticaju sa zrakom kroz 20-50 minuta oslobađa jedan atom kisika koji reagira sa staničnom membranom brojnih organizama. Dovoljno je topiv i stabilan u vodi da se njegova oksidacijska/dezinfekcijska svojstva mogu u potpunosti iskoristiti.

Nisu zabilježeni štetni utjecaji upotrebe ozona

Kod primjene ozon ne ostavlja rezidue, nisu su zabilježeni štetni utjecaji na zdravlje čovjeka i ne pokazuje toksičnost za okoliš. Neke uobičajene koristi ozona tijekom posljednjih stotinjak godina pri različitim djelatnostima navedene su u Tablici 1. Tek posljednjih 7-8 godina istražuje se učinkovitost ozona u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji: na atomizere velikih zapremina (npr. 1.000 litara) ugrađuju se generatori ozona s injektorom i recirkulacijskom pumpom, pomoću kojih se ozonirana voda koristi za višestruko tretiranje nasada tijekom vegetacije.

Što znamo o praktičnim primjenama ozona?

Odavno su poznata njegova dezinfekcijska svojstva i primjena u zdravstvu i prehrambenoj industriji (npr. uništavanje mikroorganizama u vodi – pročišćivanje pitke vode umjesto klora (1906.), dezinfekcija u bolnicama, bazenima, kupalištima, izbjeljivanje papira, kod prerade hrane uništava plijesni, npr. 1910. u industriji mesa). U koncentracijama većim od 2 mg/kg ozon u stanju plina ili otopljen u vodi (ozonirana voda) uništava bakterije, viruse, gljive i manje kukce.

Ozon ne pokazuje toksičnost za okoliš jer se u normalnim uvjetima raspada na kisik za samo 30 minuta, ne ostavlja rezidue i nisu zabilježeni štetni utjecaji na zdravlje čovjeka. Relativno je malo novijih spoznaja o učinkovitosti ozona i/ili ozonirane vode u suzbijanju patogenih gljiva, bakterija i virusa kod primjene na otvorenom (npr. u zaštiti voćnjaka i vinove loze; atomizerima opremljenim generatorom ozona, injektorom i recirkulacijskom pumpom). Otopljen u vodi ozon ima vrijeme poluraspada 25 minuta. Primjena ozonirane vode u vinogradima rezultira djelomičnim suzbijanjem populacije mikroorganizama (gljiva), pri čemu se puno bolji učinak očekuje kod kontrole pepelnice (Erysiphe) (ektoparazit), ali je upitna učinkovitost na gljivične bolesti koje uzrokuju infekcije unutar biljnog tkiva (endoparaziti) (npr. Plasmopara, Guignardia). Velika je učinkovitost ozona na štetne kukce u zatvorenim prostorima (silosi, skladišta). Nije utvrđeno kakav je utjecaj ozona na aromatski profil grožđa u berbi.

Tvrtka “ValdeOzono” S.L. (Fábrica de Generadores de Ozono, Valencija, Španjolska) stavlja na tržište generator ozona “EcoAgro”, kojim kooperativa vinarije “Bodegas Esteban Marin” S.L. (Alfamen, Zaragoza) zadnjih nekoliko godina na dijelu vinograda uspješno provodi usmjerene mjere zaštite protiv najvažnijih uzročnika bolesti (Erysiphe, Plasmopara, Botrytis) (usmeno Miguel Cárcel, siječanj, 2023.). Bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja godišnje se traktorskim vučenim raspršivačima na taj način od početka vegetacije do zriobe grožđa provodi 15-ak usmjerenih aplikacija ozonirane vode.

Spoznaja da ozon otopljen u vodi uništava mikroorganizme starijeg je datuma (npr. za pročišćavanje vode umjesto klora), ali malo je praktičnih iskustva učinkovite primjene ozonirane vode u zaštiti vinove loze od dominantnih uzročnika bolesti.

Tvrtka “Findri” d.o.o. (Sesvete) opremila je vučeni raspršivač (atomizer) “Hardi Neptun 1000 OP35” s generatorom ozona “EcoAgro” (“ValdeOzono” S.L., Valencija), te smo u međimurskom vinogorju (lokalitet Sveti Urban) tijekom 2022. i 2023. godine proveli godišnje 15-17 usmjerenih tretiranja vinske sorte Chardonnay i Kerner. Ukupna površina pokusne parcele bila je 1 ha, godina sadnje 2004. (razmaci sadnje 2.3 x 0.8 m, približno 5.000 trsa/ha). Meteorološke uvjete u 2022. i 2023. godini mjerili smo uređajem “iMetos 3.3”.

Tablica 1. Utjecaj meteoroloških uvjeta na patogenezu važnijih uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Guignardia) u međimurskom vinogorju od početka travnja do kraja kolovoza 2023. godine*

RazdobljeTemperaturaOborineVlažnost zrakaVlaženjePlasm. vit.Ery. nec.Guig. bid.
travanj10,16°C138,6 mm64 %12.210 min1
svibanj15,43°C252,2 mm68 %11.970 min586
lipanj20,43°C81,4 mm63 %7.210 min12284
srpanj21,80°C172,2 mm65 %12.125 min14317
kolovoz21,42°C90,6 mm66 %9.470 min8284
*mjerni uređaj iMetos na području vinorodne općine Štrigova: prognozni model za 1. plamenjaču (Plasm. Vit.)(optimalni broj dana u mjesecu za infekciju: tijekom svibnja za zimske oospore; tijekom lipnja, srpnja i kolovoza za ljetne sekundarne zaraze(zoosporangiji – umjerene infekcije); 2. pepelnicu (Ery.nec.)(optimalni broj optimalnih dana u mjesecu za infekciju: tijekom travnja i svibnja za zimske askospore; tijekom lipnja, srpnja i kolovoza za ljetne oidije (opasnost >70 %); 3. crnu trulež (Guig. bid.) (optimalni broj dana u mjesecu za blagu infekciju);
VAŽNO:**Tijekom razdoblja od početka travnja do kraja kolovoza (1.4.-31.8.2023.) u međimurskom vinogorju na navedenom je lokalitetu zabilježeno 735,0 mm oborina (što je +358,0 mm ili 95 % više od očekivanog prosjeka), te je istovremeno prosječna temperatura razdoblja iznosila 17,84 °C (što je +0,92 °C više od očekivanog prosjeka).

Redovitim tjednim pregledima zabilježen je rast i razvoj vinove loze, prva pojava, intenzitet i štetnost dominantnih uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Botrytis, Guignardia) na dijelovima vinograda gdje je korištena ozonirana voda s dijelovima gdje su aplicirana kemijska sredstva za zaštitu bilja i netretiranim dijelovima parcele. Dominantna bolest u 2022. i 2023. godini bila je plamenjača ili peronospora vinove loze (Plasmopara viticola), a značajno je osjetljivija na zarazu lišća i grožđa očitana kod vinske sorte Kerner u odnosu na Chardonnay.

Tablica 2. Potrošnja škropiva kod primjene ozona (O3) u pokusnom vinogradu (prema “ValdeOzono®”) s preporučenim razmacima aplikacije, a prema epidemiologiji uzročnika bolesti

Epidemiologija uzročnika bolestiPreporučeni razmaci aplikacijePotrošnja škropiva (lit/ha)Preporučena brzina uređaja za aplikaciju
Primarni razvoj bolestiSvakih 15 dana800 lit/ha4 km/ha
Pojava prvih simptoma bolestiSvakih 10 dana1.200 lit/ha3,5 km/ha
Epidemiološki (sekundarni) razvojSvakih 5 dana1.500 lit/ha3 km/ha

Tablica 3. Ukupno aplikacija ozonom tijekom pokusne dvije sezone (2022. i 2023.)

GodinaOzon ukupno aplikacijaPrva i zadnja aplikacijaProsječni razmak tretiranjaProsječno oborina
2022.1529.4./16.8.*6,7 dana15,1 mm
2023.1722.4./20.7.*5,5 dana31,7 mm
*2022. u prvim aplikacijama korištena povišena koncentracije sumpora (odvojeno od ozona u danima 29.4. i 5.5.), a tijekom razdoblja od 28.6. do 19.7. 2022. nisu provedena dva planirana tretiranja ozonom, jer je cijela pokusna površina u danima od 16.6. do 14.7. 2022. tri puta usmjereno tretirana kemijskim sredstvima za zaštitu bilja (suzbijanje plamenjače, pepelnice, sive plijesni, američkog cvrčka i ljetne generacije pepeljastog grožđanog moljca); 2023. godine su dodano u danima 28.7. i 16.8. provedena dva usmjerene tretiranja kemijskim sredstvima za zaštitu bilja s istom svrhom kao i prethodne 2022.

Jesu li istraživanja zaštite ozonom u Hrvatskoj pozitivna?

Za razliku od Španjolske regije Alfamen kraj Zaragoze, dvogodišnja istraživanja (2022. i 2023.) tijekom epidemijskih sezona (Plasmopara) u Međimurskom vinogorju dokazuju da unatoč preventivnoj i učestaloj primjeni ozonirane vode s prosječnim razmacima aplikacije 5,5 do 6,7 dana ne mogu jamčiti izostanak značajnih ekonomskih šteta na grožđu vrlo osjetljivih sorti vinove loze (Chardonnay i Kerner). Istraživanja bi trebalo nastaviti u našim jadranskim vinorodnim regijama, gdje je uz značajno manje oborina tijekom vegetacije pepelnica grožđa (Erysiphe) dominantan zdravstveni problem.

Uređaj za aplikaciju ozona koji je korišten tijekom 2022. i 2023. godine u pokusnom vinogradu na lokalitetu Sveti Urban: vučeni raspršivač (atomizer) “Hardi Neptun 1000 OP35” s dodatnom opremom “ozonator” (“eozon”) (“ValdeOzono®”)(slika 1). Pokusni vinograd u Svetom Urbanu (druga polovica srpnja 2023., sorta Chardonnay na dijelu sa standardnom zaštitom – slika 2) i izgled trsa vinske sorte Chardonnay nakon 17 aplikacija “ozoniranom” vodom (u danima 22.4.-20.7. 2023. – slika 3 snimana sredinom rujna 2024.). Foto: Milorad Šubić

Prethodni članakZašto je šljiva jedna od najomiljenijih voćaka?
Sljedeći članakKoje ljekovito bilje sijemo ili sadimo u proljeće?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.