Industrijska konoplja se u svijetu koristi za razne namjene; u tekstilnoj industriji, u prehrani ljudi i hranidbi životinja, kozmetičkoj industriji, a sve više i u medicinske svrhe.
U bivšoj državi industrijska konoplja je zauzimala važno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji, a čak 25 % europske proizvodnje se odvijalo na prostorima bivše države. A onda je pomalo pala u zaborav. Tvrtko Kračun, direktor tvrtke Hemps i idejni začetnik prvog Muzeja konoplje je svoj poslovni poduhvat odlučio izgraditi baš na ovoj višestruko korisnoj biljci, tzv. „zelenom zlatu“.
Na početku, valja razlikovati tri podvrste konoplje: indijsku (Cannabis sativa subsp. indica), industrijsku (Cannabis sativa subsp. sativa) te ruderalnu konoplju (Cannabis sativa subsp. Sportanea, sin. Cannabis ruderalis). Iako naizgled slične, ove povrste razlikuju se po visini, djelovanju i korištenju. Sativa se razlikuje od indice jer raste visoko, do četiri metra i ima tanke stabljike. Ako sadrži do 0,2 % THC-a (tetrahidrokanabinol) može se uzgajati u RH uz prijavu Obrasca upisa u Evidenciju proizvođača industrijske konoplje i sadnju s dopuštene sortne liste.
Svijetlo je zelene boje jer ima manje klorofila nego indica koja naraste do 180 cm. Listovi indice su tamnije zelene boje s pomalo zavinutim i debljim rubovima. Indica ima i viši sadržaj CBD-a (kanabidiol), THC-a (ovaj kanabinoid je znatno povišen kod indice) te se koristi kao droga/lijek, a njezin uzgoj nije dopušten u RH. Ruderalna se naziva još ruska ili divlja konoplja, ima veliko sjemenje i raste od 120 do 180 cm, a koristi se isto kao industrijska konoplja zbog malog udjela THC-a. Može podnijeti niske temperature te se prilagođava klimi bolje nego ostale vrste.
Najiskoristivija biljka na svijetu
Konoplja je jedna od prvih biljaka na svijetu koju je čovjek počeo koristiti i za druge potrebe osim za prehranu. U Kini je korištena prije najmanje 10.000 godina. Do 19. stoljeća konoplja je bila jedna od najvažnijih sirovina. Koristila se za dobivanje papira, tkanine. Korištena je u pomorstvu, građevinarstvu itd., no pojedini lobiji doveli su do smanjena njezina korištenja i kontroverzi, ali ova biljka je više od toga da je se povezuje samo s uživanjem u vidu pušenja. Tvrtko Kračun nas je uveo u svijet konoplje i nepoznanice vezane uz ovu biljku.
–Hemps trgovine na tržištu su dvije i pol godine. Krenuli smo s jednom manjom trgovinom od 14 m2 u Radićevoj ulici kao site projekt u koji smo supruga i ja krenuli prvenstveno iz ljubavi da testiramo tržište jer se tad desila i pozitivna promjena u zakonu po pitanju industrijske konoplje. Na otvorenje trgovine stiglo je oko 400-ak ljudi što nas je ugodno iznenadilo. Ubrzo je prostor postao premalen zbog povećanja broja artikala, pa smo preselili u veći na dnu Radićeve ulice. Zatim smo otvorili trgovine u Karlovcu i Splitu. Zakupili smo prostor u Petrinjskoj gdje se sad nalazi i prvi Muzej kanabisa čime smo zaokružili priču o konoplji.
Može li se uzgojem konoplje oduprijeti krizi?
-Ideja prvog hrvatskog muzeja kanabisa došla je sasvim slučajno. Bio sam izvršni direktor jedne veće marketinške agencije i posao me dosta okupirao. Odlučio sam dijete odvesti u Muzej čokolade gdje je sve bilo izvrsno povijesno opisano o razvoju čokolade. Tako sam se dosjetio zašto ne bih pokušao dočarati bogatu povijest i načine primjene ove biljke u Hrvatskoj. Samostalno sam izradio hodogram, uređivao infografike, kupovao licence, raspisivao tekstove itd.
Tvrtko je sve informacije bazirao na javno dostupnim istraživanjima.
–Zakon o konoplji napisan je birokratski, čak na razini EU. Proizvodi od konoplje koji se koriste u medicinske svrhe kod raznih bolesti su iznimno skupi. Ljudi se stoga okreću crnom tržištu, gdje je kvaliteta i sastav takvih proizvoda upitan.
–Želja je ovim muzejem konoplje pokazati šire korištenje ove iznimno zanimljive i iskoristive biljke te onima koji su živjeli u indoktrini kako je ova biljka loša i koristi se samo za zloupotrebu, dokazati suprotno. Sve se više priča o krizi s gorivom zbog rata u Ukrajini. Bioetanol dobiven iz konoplje je zanimljiv i jer se na manjoj površini može dobiti više bioetanola od drugih kultura. Ma brojne su koristi ove biljke, nije mi dosta cijeli dan da sve objasnim, govori.
Na pitanje zašto su mu svi projekti vezani uz konoplju, Tvrtko odgovara kako je malo reći da je oduševljen ovom biljkom.
–Biljke s toliko benefita nema na svijetu, kaže.
Stoga nas uvodi u svijet konoplje. Provodi nas kroz Muzej koji je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina, a uz sobu za fotografiranje s raznim rekvizitima, sadrži i prostor koji je koncipiran kao soba za uzgoj konoplje s potrebnom aparaturom za uzgoj. Tvrtko uz morfolologiju i podvrste konoplja skreće pozornost na Cannabis ruderalis koja se u pravilu ne koristi, ali je izrazito bitna kod genetike jer križanjem s ostalim podvrstama dobivamo autocvjetajuće biljke koje ne ovise o fotoperiodu.
Povijesno gledajući, kao prva pisana upotreba konoplje spominje se Pan-po selo u Kini gdje se koristila kao glavna prehrambena kultura zbog svoje značajne nutritivne vrijednosti (čak 31,4 g proteina u 100 g), sadrži omega-3 masne kiseline, vlakna, minerale, vitamine…
Nastavljamo do prvih zapisa upotrebe konoplje protiv gihta, reume i malarije koji se spominju u prvoj svjetskoj farmakopeji, pa do korištenja biljke kod brojnih naroda i svjetskih civilizacija.
Većim korištenjem pamuka i razvoja pamučne industrije u Americi, značaj konoplje opada, a javlja se i naftni lobi. Zanimljiv podatak je kako je Henry Ford koristio konoplju za dijelove karoserije i kao pogonsko gorivo. Rembrandtova i van Goghova dijela bila su slikana na platnu od konoplje. Gutenbergova biblija, pomorske mape, jedra, prvi Ustav SAD-a su izrađeni od papira konoplje. Prve Levis traperice bile su od konoplje.
Brojni su benefiti uzgoja
Ostaje pitanje, bismo li učinili napredak da sve više krenemo uzgajati i koristiti konoplju u raznim industrijama, pa čak i legalizirati uzgoj indijske konoplje. U konačnici proizvod koji je testiran, koji ima sljedivost, s uporabom u medicinske svrhe, potaknuo bi i hrvatske poljoprivrednike da se uključe u ovu proizvodnju. Samim time ilegalno tržište bi bilo u padu. U licenciranim trgovinama mogli bi se naći odobreni i laboratorijski testirani proizvodi.
Ova biljka jako dobro usvaja metale. Služi kao „čistač“ tla, odnosno kao iznimno dobar fitoremedijator. Tako je i s ekološkog aspekta iznimno poželjna. Zašto bismo plaćali uvozno ulje s višim razinama CBD-a i THC-a koja se koriste za lječenje brojnih stanja, ako to možemo učiniti na hrvatskim poljima. S time možemo dodatno razvijati turizam i puniti državnu blagajnu?
Ako vas zanima više o samoj biljci posjetite ovaj jedinstveni muzej u Hrvatskoj. Osim prednosti, možete se upoznati i s negativnim stranama pretjerane konzumacije kanabisa, posebno s crnog tržišta. Muzej samim time ima i edukativnu komponentu. Odnedavno svi zainteresirani mogu doći na brojne radionice te uzgojiti sami svoju biljku koju bez ikakvih restrikcija mogu ponijeti kući. A ako „demonizirate“ ovu biljku samo zbog nedovoljnog znanja o konoplji, posjet će vas sigurno razuvjeriti.
