Hrvatska ima priliku iskoristiti svoje preradbene kapacitete, povećati proizvodnju suncokretovog ulja iz vlastite sirovine te postati veći izvoznik ulja, a ne samo suncokreta.

Zbog rata u Ukrajini tijekom ove godine došlo je do ogromnog poremećaja i neizvjesnosti te nestašica u ponudi, ali i drastičnog rasta cijena na svjetskom tržištu suncokreta i suncokretovog ulja, budući da proizvodnja Ukrajine i Rusije, odnosno njihov izvoz dominira na globalnom tržištu. Svako daljnje predviđanje kretanja cijena i ponude na tržištu u prvom redu ovisit će o mogućnostima dobave suncokretova ulja i zrna iz Ukrajine ove sezone, ali i tijeku ratnih operacija kao i logističkim uvjetima za dopremu zaliha u Europu.

-Ukupno, putem luka u Crnom moru otpada gotovo 80 posto svjetskog izvoza suncokretovog ulja. Danas su ta područja pod snažnim ratnim djelovanjem i napad Rusije na Ukrajinu izazvao je veliki utjecaj na svjetsko tržište suncokreta. Zbog toga je važno promijeniti strateško razmišljanje o ovoj proizvodnji u Hrvatskoj, smatraju stručnjaci konzultantske tvrtke Smarter.

Rast količine proizvodnje u RH

Proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj zadnjih godina bilježi rast po ostvarenoj količini proizvodnje, iako površine na kojima se sije suncokret nisu povećane. To je rezultat kvalitetnijeg ulaganja u proizvodnju i rasta prinosa. Hrvatska proizvodi suncokreta više nego što su naše potrebe. Samodostatnost je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem.

Budući da imamo proizvodne kapacitete za preradu suncokreta u suncokretovo ulje, bilo bi logično, s obzirom na rast cijena, koji se bilježi i dalje, da se veće količine ulja osiguraju iz domaćih izvora. Također i da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj. Tako bi osigurali stabilnu ponudu ulja za domaće tržište. Imamo i kapacitete za izvoz ove izrazito tražene i skupe namirnice, za kojom vlada velika potražnja na globalnom i na EU tržištu.

Nedostatak suncokretova ulja na tržištima diljem svijeta se pokušava nadoknaditi temeljem  dostupnih zaliha. Također i novim pravcima dobave iz Južne Amerike ili Južne Afrike. No, to neće biti dovoljno da bi se nadoknadile količine koje su dolazile s tržišta Ukrajine i Rusije. Prerađivači uljarica u EU također povećavaju proizvodnju suncokretovog ulja, dijelom koristeći uvoz sjemenki suncokreta iz Južne Amerike. U EU prerada suncokreta u suncokretovo ulje naglo i snažno raste, više nego što se očekivalo.

Procjenjuje se da će doseći 9,3 do 9,4 milijuna tona do kraja ove sezone prerade do srpnja 2022. u usporedbi s 8 milijuna tona u prethodnoj sezoni. Također, traže se zamjene za suncokretovo ulje u drugim vrstama ulja. Naročito palminom ulju, ali i sojinom ulju, ulju repice, maslinovom i drugim vrstama masti koje mogu zamijeniti suncokretovo ulje. Ulje uljane repice, koje je dosada u najvećoj mjeri bilo namijenjeno za tržište proizvodnje biodizela, sada se preusmjerava na upotrebu u hrani.

Cijena suncokretova ulja na svjetskom tržištu

Čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, cijene suncokreta su bile visoke, uglavnom zbog malog uroda 2021. godine koji je bio pod utjecajem vremenskih ekstrema. Rast potrošnje suncokreta dovela je i snažno povećanje potražnje stočne hrane u Kini te poremećaji u lancima dobave uzrokovani COVID krizom. Rat u Ukrajini značajno je povećao cijene suncokretovog ulja, sjemena suncokreta i sačme (kao nusproizvod kod proizvodnje ulja).

Najveći rast cijena dogodio se odmah po izbijanju rata. Tad su cijene suncokretovog ulja u EU porasle na oko 2.900 do 3.000 dolara po toni sredinom ožujka. U veljači je prosječna cijena bila samo 1.490 dolara po toni. Početkom travnja cijene suncokretovog ulja u Europi su nešto pale. Na tržište je počelo pristizati više ukrajinskog suncokretovog ulja po cijeni od oko 1.900 do 2.250 dolara po toni. Počele su se pojavljivati i određene količine isporuke iz Rusije po cijeni od 1.800 do 1.900 dolara po toni.

Ruski prodavači nude ulje i druge poljoprivredne proizvode po sniženim cijenama na svjetskom tržištu. Sve u nastojanju da potaknu kupnju stranih kupaca i smanje trenutne visoke zalihe. U Europskoj uniji na nekim je mjestima suncokret čak pao ispod cijene uljane repice. To je odraz smanjenja potražnje zbog neuobičajeno visokih cijena u prvoj polovici ožujka. Ali zalihe suncokretovog ulja ostat će relativno male u EU sve dok traje rat u Ukrajini. Zbog toga postoje strahovi od daljnjeg tijeka događanja na globalnom tržištu.

Proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj

U 2020. godini Hrvatska je zasijala suncokret na 39.000 ha, dok je proizvedeno 120.000 tona suncokreta uz prinos od 3,1 t/ha, što je na razini najboljih EU prinosa. Bilježi se i značajno povećanje otkupnih cijena u 2022. g., uzrokovano globalnom nesigurnošću. Ona je povećala cijenu na 4,70 kn/ kg u ožujku ove godine, dok su se cijene suncokreta godinama prije kretale na razini od oko 2kn/kg. Cijene suncokretovog ulja u veleprodaji su u ožujku već bile više od 12kn/l; početkom svibnja je cijena došla na 15,78 kn/l; početkom prošle godine bile su oko 8,5 kn/l, od kada je cijena počela rasti iz mjeseca u mjesec.

Po ostvarenim prinosima u proizvodnji uljarica možemo biti zadovoljni jer se nalazimo čak i iznad svjetskog te europskog prosjeka. Stoga možemo reći da smo u proizvodnji uljarica konkurentni na svjetskom tržištu. A to bi nam trebalo osigurati stabilnost u narednom izazovnom razdoblju.

Hrvatska proizvodi gotovo 40.000 sirovog ulja suncokreta i oko 60.000 tona rafiniranog ulja suncokreta. Hrvatska, posljednjih godina, podiže proizvodnju suncokreta, te je veliki izvoznik, a istovremeno je veliki uvoznik ulja. Tako je u 2020. godini Hrvatska uvezla ukupno 69.079 tona suncokretovog ulja. Od toga je 45.000 tona iz Srbije, a 18.000 tona iz Mađarske, dok je izvoz bio 42.767 tona. U 2021 godini naš je izvoz povećan na 45.070 tona, a uvezli smo čak 78.572 tona suncokretovog ulja.

Suncokretovo ulje moramo i možemo proizvoditi u RH i smanjiti izvoz da zadržimo stabilne cijene

Prostora za rast domaće prerade ima i za domaće potrebe te izvoz. To bi trebala u ovom trenutku biti važna strateška odluka Vlade, ako želimo osigurati stabilnost domaćeg tržišta, ali i postati zanimljiv igrač te dobavljač ovog traženog proizvoda na europskom tržištu. Najgore što nam se može dogoditi je da u ovoj sezoni nekontrolirano izvezemo daleko veće količine suncokreta nego što je to bilo do sada te da domaće tržište ostane ovisno o uvozu skupog suncokretovog ulja.

Izvor: Smarter.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKonoplja – biljka koja obećava puno, a traži malo
Sljedeći članakKako započeti s pčelarenjem i proizvesti vrhunski med?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.