Kao i svaka druga znanost, poznavanje djelovanja i upotreba ljekovitog bilja također se neprestano razvija. Tradicionalni su pripravci od ljekovitog bilja čajevi, alkoholne iscrpine ili tinkture i mnogi drugi proizvodi. Biljni pripravci zasigurno mogu pridonijeti jačanju organizma, poboljšanju metaboličkih procesa te izbacivanju štetnih tvari iz organizma, a organizam se vraća u sklad i ravnotežu.
Biljni pripravci za jačanje imunološkog sustava te kao pomoć kod respiratornih problema
Infekcija gornjeg dišnog sustava često može uzrokovati nadražaj gornjih dišnih putova i katkad nastanak sluzi te kašalj. Antitusici su sredstva koja ublažuju, smanjuju ili suzbijaju neproduktivan, nadražajni kašalj djelovanjem na centar za kašalj. Za suzbijanje ili olakšavanje simptoma mogu pomoći brojne biljke i biljni pripravci koji će radi sadržaja aktivnih tvari aktivnije jačati imunitet i ubrzati oporavak. Kod velikog broja korisnika biljnih pripravaka prevladava mišljenje da oni imaju široko terapijsko djelovanje s vrlo malo neželjenih popratnih pojava. Temeljem iskustva ljudi i proučene literature, može se istaknuti nekoliko biljka koje su zbog sadržaja biološki aktivnih tvari korisne za upotrebu kod respiratornih problema, a također i za jačanje imuniteta.
Crni kim (Nigella sativa L.)
Crni kim je začinska i ljekovita biljka poznata po svome crnom sjemenu. Iz sjemenki se može dobiti ljekovito ulje. Ulje crnog kima postalo je poznato odnedavno i kod nas iako je poznato da su se njegova ljekovita svojstva koristila još u drevnom Egiptu.
Upotreba crnog kima je vrlo raznolika, od kulinarstva, medicine pa sve do kozmetičkih preparata. Još od davnina koristi se kao „lijek za sve“. Sama biljka i ulje sadrže mnogo sastojaka od kojih je jedan od najznačajnijih timokinon koji je odgovoran za mnoga ljekovita svojstva. Osim timokinona sadrži i ditimokinon, timohidrotinon, nigelon, beta sitosterol, bjelančevine, vitamine B1, B2, 7 B3, folnu kiselinu, kalcij, željezo, bakar, cink, fosfor, alfa linoleinsku kiselinu, omega 3 i omega 6 masne kiseline, miristinsku, palmitinsku, palmitoleinsku, stearinsku, oleinsku, linoleinsku i arahidonsku kiselinu. Timokinon je najvažnija djelatna tvar ulja crnog kima i prema njemu se određuje kvaliteta i autentičnost ulja. Znanstvenim istraživanjima dokazano je blagotvorno djelovanje na imunološki sustav i ima učinka na cijeli organizam. Ulje crnog kima je karakterističnog oporog mirisa.
Nakon intenzivnih istraživanja u posljednjih nekoliko godina saznalo se da je prirodni lijek za astmu, hipertenziju, dijabetes, upale, kašalj, artritis, povišeni kolesterol, akne, autoimune bolesti poput multiple skleroze i alergija. Ulje ima antipiretska svojstva, kao analgetik (za bolove) i antineoplastik (lijek protiv tumora). Crni kim se koristi i u kozmetičke svrhe, pomaže u jačanju kose i noktiju, sprječava opadanje kose i pojavu peruti. Pomaže i kod osjetljive kože sklone crvenilu i upalama, a smatra se kako djeluje na smanjivanje postojećih, ali i sprječavanje nastanka novih bora.
Primjena crnog kima za razne tegobe
Može se pomiješati i s medom, sokom, mlijekom, hladnim ili toplim obrokom, ili popiti kao zasebna doza poslije obroka. Uobičajena doza za odrasle iznosi 2x dnevno po 1 čajna žličica nakon obroka. Djeca starija od 3 godine: 2 x dnevno po 5 kapi ujutro i navečer nakon jela.
Alergije: 2-3 mjeseca prije očekivanog početka pojave simptoma početi s primjenom 1 čajne žličice 2x dnevno. U glavnoj sezoni 3 čajne žličice dnevno.
Gripa i prehlada: kod pojave prvih simptoma 3 puta dnevno po 1 čajnu žličicu. Za prevenciju tijekom zimskog razdoblja 2 puta dnevno po 1 žličicu.
Kašalj i astma: 1/2 čajne žličice i 1 žlicu meda pomiješati u toploj vodi ili čaju. Popiti ujutro i navečer.
Glavobolja: ½ čajne žličice nakon jela 3 puta dnevno.
Reumatske bolesti: 1 čajnu žličicu ulja crnog lima i 1 žličicu maslinova ulja popiti 3 puta dnevno.
Kod želučanih smetnji: u čaj od mente s limunom dodati 1 čajnu žličicu ulja crnog kima. Piti 3 puta dnevno prije jela.
Kod dermatitisa, ekcema i psorijaze: uzeti 3 puta dnevno po 1 čajnu žličicu.
Nesanica: ½ čajne žličice umiješati u topli napitak i popiti nakon večere.
Rak i kemoterapija: 3 puta dnevno po 1 čajna žličica.
Dermalna primjena: zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina ulje crnog kima ima protuupalno djelovanje, te njeguje i umiruje kožu. Povoljno djeluje kod ožiljaka, akni, suhe i ljuskave kože, ekcema, psorijaze, seboreičnog dermatitisa. Pogodno je za primjenu kod crvene i osjetljive kože. Kod astme i kašlja utrljati ulje na prsa i leđa. Kod kolika ulje ugrijati u ruci i masirati abdomen. Za uklanjanje gljivica kožu ili nokte treba obrisati jabučnim octom te namazati uljem crnog ima. Ima učinak i kod ćelavosti. Tjeme istrljati limunom i ostaviti 15 minuta. Zatim oprati i posušiti te utrljati ½ čajne žličice ulja. Kod glavobolje na čelo, sljepoočnice i područje oko uha utrljati ulje, a kod astme, sinusitisa, kašlja i akni: u vruću vodu nakapati 1 čajnu žličicu ulja te pariti iznad lica.
Divlji kesten(Aesculus hippocastanum L)
Divlji kesten je vrsta iz porodice Hippocastanaceae, a raširen je kao ukrasno stablo u drvoredima, parkovima i vrtovima. Sredinom 19. stoljeća postao je cijenjena ljekovita biljka, čija se kora koristila kod bolesti s povišenom temperaturom, proljevom i kožnim bolestima. Listovi su se koristili kod kašlja, artritisa i reume, a iz cvjetova se spravljao čaj. Danas se kesten uglavnom koristi u obliku gotovih pripravaka, koji su standardizirani na saponinsku mješavinu escin. Cvjetovi (Hyppocastani flos) ubiru se na početku cvatnje i koriste osušeni. Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) botanički je u srodstvu s divljim kestenom. Čaj od listova pitomog kestena (Castaneae folium) u narodnoj se medicini uspješno koristi kod bronhitisa, astme, hripavca i sličnih tegoba s dišnim organima. Danas je uporaba listova posve zaboravljena, iako je odličan biljni pripravak koji pojačava otpornost na brojne infekcije. Listovi sadrže flavonoide, trijeslovine i vitamin C. Čaj je vrlo ukusan ako ga zasladimo medom od kestena. Plodovi divljeg kestena sadrže mješavinu triterpenskih saponina koji su poznati pod nazivom escin (3-6 %). Mješavina triterpenskih saponina (hipokastanozid) nalazi se i u smeđoj ovojnici. Listovi, cvjetovi i kora sadrže tek malo saponina. Njihovi su glavni sastojci flavonolski glikozidi, osobito kvercetin, izokvercetin i kemferol. U listovima i kori nalaze se kumarinski glikozidi (9 %), eskulin, skropolin i fraksin, a plodovi ne sadrže kumarine. U listovima, kori i plodovima nalaze se katehinske trjeslovine, proantocijanidi i različiti steroli. Kao rezervne tvari u plodovima nalaze se šećer, škrob (35 %), a djelomično i ulje (4-6 %), koje se koristi za izradu sapuna.
Djelovanje i uporaba divljeg kestena
Escin, saponinski kompleks iz plodova, za razliku od drugih saponina, nema hemolitičko djelovanje, te se može koristiti oralno i intravenozno. Smanjuje oštećenja kapilara, jača njihove stijenke i štiti od edema. Poboljšanje znakova bolesti kod kronične insuficijencije vena (otežale noge, osjećaj napetosti u nogama, svrbež kože iznad proširenih vena, bolovi i upale proširenih vena) potvrđeno je brojnim kliničkim ispitivanjima. Znanstvena istraživanja potvrđuju da escin smanjuje nastanak i utjecaj enzima koji razlažu unutarnje žile kapilara. Tek nakon jednog do dva tjedna pokazuju se prvi znaci poboljšanja. Kora smanjuje izlučivanje žlijezda probavnog trakta. Koristi se kod kroničnih proljeva, krvarenja iz želuca i crijeva, dizenterije i sličnih bolesti. Cvatovi se u narodnoj medicini još i danas koriste za jačanje imuniteta, protiv proljeva, katkad i protiv mrlja na koži.
Čaj od divljeg kestena
Od jedne čajne žličice svježih ili suhih listova u 200 ml vrele vode, priprema se oparak (infuz)koji treba odstajati 5-10 minuta. Kod kašlja ga pijemo zaslađenog medom, dva do tri puta na dan. Oparak se također priprema i od dvije čajne žličice suhih cvjetova. Tako se priprema čaj kod droga odnosno suhog dijela biljke koji sadrži hlapiva ulja. Kod prehlada tri puta na dan pije se po jedna šalica čaja zaslađenog medom. Od pola čajne žličice osušene kore priprema se uvarak (dekokt) koji se priprema tako da drogu stavimo u hladnu vodu i promiješamo. Polagano ga zagrijavam dok ne zakuha, maknemo s plamena i ostavimo da pokriven odstoji još deset minuta. Uvarak se priprema kod svih ljekovitih biljaka koje sadrže trijeslovine i koristi se izvana, kod opeklina od sunca, ozeblina i rana koje ne zacjeljuju.
Gotovi pripravci iz plodova uglavnom se koriste protiv tegoba u vezi s venama. Mogu se kupiti u ljekarni. U njima je količina tvari standardizirana. Dnevna doza iznosi 100 mg escina.
Tonik od divljeg kestena
U narodnoj medicini koristi se tonik za njegu nogu kod proširenih vena. Iako nema kliničkih podataka o njegovu djelovanju preko kože, bolesnici svjedoče o subjektivnom poboljšanju tegoba. Oko 20 svježih, zrelih kestena očistimo, sitno narežemo ili naribamo te prelijemo jednom litrom 70 %-og etanola. Nakon dva tjedna tekućinu filtriramo, možemo je čuvati dulje vrijeme. Prije korištenja razrijedimo je jednakim dijelom vode i koristimo s oblozima kod bolesnih i oteklih nogu, upaljenih krvnih žila ili kao dodatak kupeljima za noge. Često se koristi i kao dodatak kupeljima kod reumatskih tegoba. Taj se tonik nikada ne smije koristiti na oštećenoj koži. Njegov učinak dodatno pojačavamo unutarnjom primjenom standardiziranih pripravaka od kestena.
Neželjena djelovanja divljeg kestena
Kod oralnog korištenja rijetko dolazi do slabosti, želučanih tegoba ili svrbeža. Istraživanjima o uporabi ekstrakta kestena u trudnoći, u slučaju velikih poteškoća s venama i edemima nisu utvrđene nikakve nuspojave, tako da je i uporaba preporučljiva.
Majčina dušica(Thymus serpyllum)
…
Djelovanje i uporaba majčine dušice
…
Neželjena djelovanja majčine dušice
…
Pripravci od majčine dušice
…
Mažuran(Origanum majorana L.)
….
Djelovanje i uporaba mažurana
…
Čaj od mažurana
…
Mast od mažurana
…
Neželjena djelovanja mažurana
…
Domaći lijek za dišne puteve i sredstvo za ublažavanje uboda komaraca
…
Jestiv, ali dobar i za spolno zdravlje!
…
Ljekovito bilje u medicini
…
O majčinoj dušici, mažuranu i trputcu, njihovom djelovanju i upotrebi, pravljenju njihovih pripravaka i o njihovim neželjenim djelovanjima, kao i o medicinskom djelovanju sikavice i divljeg šipka pročitajte u tiskanom izdanju broja 10 od 01. lipnja 2020.
Autori priloga su dr. sc. Renata Erhatić, Ivo Belan, dr. med., Ivona Blažević, univ. bacc. ing. agr., Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr. i izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović.
