Korov kao vječni suputnik poljoprivredne biljne proizvodnje se u konvencionalnoj poljoprivredi uglavnom rješava kemijski pesticidima. Osuvremenjeni načini strojnog pljevljenja ponovno vraćaju mehaničke metode na polja.

Sve dok klirens traktora dozvoljava ulaz na oranicu korov se može uklanjati. Nakon zatvaranja sklopa nastupa mrak pri tlu pa nema dovoljno svjetlosti za rast korova do žetve ili berbe. Posebna pozornost kod ovih strojeva je posvećena preciznosti da ne dolazi do gaženja ili oštećivanja kultivirane biljke. Ova metoda u bitnom dijelu olakšava rad poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom.

Što je eko ekstraktor?

Dizajniran je za priključivanje na prednju hidrauliku traktora. Korov se uklanja mehaničkim čupanjem (pljevljenjem). Na taj način se vadi cijela korovska biljka da ne ostanu korjenčići u tlu. Tako se izbjegava mogućnost da potjera nova biljka. Posebno je efikasan za visoki korov npr. divlja repica, žabnjak, divlja ogrštica… Osim na oranicama može se upotrebljavati i na travnjacima za uklanjanje nepoželjnih, tvrdokornih biljaka koje imaju bodlje, trnje i nisku kvalitetu. Radni dio čini valjak i gumeni blok koji je kao oštrica, zahvaća nadzemnu masu i snažno je vadi iz tla. Korov zatim prolazi kroz mehanizam koji gnječi i lomi stabljiku i korijen. Na kraju je ispušta na tlo gdje će uvenuti na suncu. Posao je najbolje raditi kod optimalne vlage tla da se korijen što lakše izvadi. Stabljike su tada pune soka i sklonije lomljenju. Učinkovitost uklanjanja je 85-90%. Efikasnost leži u snažnom pritisku koji nastaje između gumenog bloka i valjka. Pritisak je hidraulički podesiv. Četiri motora se pokreću iz jednog hidrauličkog kruga koji su spojeni na zadnji dio traktora. Optimalni učinak je 1 ha/h. Radna širina je 6 m, a sklapanje u transportni položaj 2,3 m.

Mehanička kosačica

Primjenjuje se kad su korovske biljke iznad usjeva ili za pljevljenje travnjaka, osobito visokovrijednih koji su zasijani lucernom, djetelinama, DTS-om… Priključuje se na prednju hidrauliku traktora radi lakšeg i preglednijeg rada. Radni dio čini grebenasta kosilica i plastificirano vitlo u formi metle. Radna širina je 6 m. Može se hidraulički sklapati u transportni položaj. Visina rada se regulira hidraulički iznad usjeva da ne dođe do oštećenja. Korov se kosi (šiša) iznad kultivirane biljke tako da je potrebno višekratno prolaziti kroz usjev tijekom vegetacije. Posječeni korov se ostavlja na njivi da uvene na suncu. Važno je intervenirati do faze cvatnje, prije stvaranja sjemena da ne dođe do njegovog rasijavanja po njivi.

Pljevilica Combcut

Stroj provodi selektivno rezanje korova češljanjem usjeva. Namijenjen je prvenstveno za travnjake i žitarice, ali se može upotrebljavati i za ostale kulture. Preporuča se rana primjena, a kasnije i kod poraslih usjeva. Smanjuje zakorovljenost u eko usjevima bez primjene herbicida i bez obrade tla. Princip rada je košnja iznad usjeva. Visina se prilagođava hidraulički iznad kulture.

Pljevilica Combcut Foto: agriexpo.online

Naslovna foto: agriland.ie

Prethodni članakOsnovana Hrvatska sektorska organizacija za svinjsko meso – povijesni iskorak za oporavak domaćeg svinjogojstva
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.