Tržište poljoprivrednih strojeva u Republici Hrvatskoj u zadnje tri godine lagano se počelo opravljati od prošle ekonomske krize, ali brojke prodanih/novoregistriranih traktora nisu dosegle godišnju razinu od rekordne 2009.godine. Iz zaprimljenih zahtjeva (siječanj- travanj o.g.) za izdavanje tehničkih specifikacija na Agronomskom fakultetu, vidljivo je da uvoz rabljenih traktora u Republiku Hrvatsku ove godine ne samo da se nije smanjio, nego su oboreni svi rekordi.
O ovoj temi razgovarali smo s Franjom Dominkovićem, dopredsjednikom Hrvatske udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Republici Hrvatskoj.
- Tržište poljoprivrednih strojeva u RH u zadnje tri godine lagano se počelo opravljati od prošle ekonomske krize, ali brojke prodanih/novoregistriranih traktora nisu dosegle godišnju razinu od rekordne 2009.g. No, u 2020.g opet će se brojke strmoglaviti zbog pandemije. Kakve su trenutno brojke i što očekujete do kraja godine s obzirom na situaciju?
-Porast prodaje novih traktora započeo je u 2016. g. nakon početka realizacije potpora iz EU programa ruralnog razvoja RH za tekuće razdoblje 2014. – 2020. g. Sa 1183 novoregistriranih traktora (bez Belarusa) u 2019. godini prešli smo 50 % prodanih traktora u 2008. godini kad su prodaju traktora poticali Operativni program i Kapitalna ulaganja i kad je novoregistrirano 2120 komada. S ovim programima potpore nije bio velik uvoz rabljenih traktora (točnih podataka nemamo) jer je dovoljno bilo kupiti novi traktor i podnijeti račun na isplatu poticaja. Porast prodaje rabljenih traktora, osobito je izražen u 2018. i 2019. g., a prema zadnjim podacima nastavio je rasti i u ovoj godini. Prodaja rabljenih traktora raste unatoč korona virusu dok prodaja novih traktora pada u cijelom prvom kvartalu, posebice u ožujku ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Razlog tome je što je za neke programe potpore kod kojih je omogućena nabava rabljene mehanizacije za pravdanje nepovratnih EU potpora dovoljno donijeti dokaz o registraciji nabavljenog (rabljenog) traktora. Zbog toga je prisutan i u doba koronavirusa pritisak na Agronomskom fakultetu za izdavanje tehničkih specifikacija radi registracije traktora.
Pad prodaje novih traktora vjerojatan je zbog
korone, ali i zbog nedostatka potpora i natječaja za nabavu traktora zbog
iskorištenosti EU potpora i prelaznog razdoblja za definiranje novog
programskog razdoblja 2021.-2027. No pad neće biti strmoglav posebno ako bude
dobra žetva i kasnije berba jer primjećujemo zadnjih dvije godine da naši
poljoprivrednici kupuju nove traktore i bez potpora. Posebno oni kupci koji
kupuju traktore većih snaga i sa najsuvremenijim tehnologijama, smatra Dominković.
Neograničen uvoz prastare mehanizacije?
- Za konkurentnost poljoprivredne proizvodnje presudna je i najsuvremenija tehnologija, no ipak je dopušten neograničen uvoz prastare mehanizacije? Zašto je to tako i koji je stav Udruge?
–Stav Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH je da je uvoz i unos iz EU prastare mehanizacije štetan i za društvo i za korisnike. A zašto je on dopušten i koliko je potican morati ćete pitati ipak nekog drugog.
Prof. dr. sc. Dubravko Filipović sa Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede na Agronomskom fakultetu napominje:
–Iz zaprimljenih zahtjeva za izdavanje tehničkih specifikacija na Agronomskom fakultetu, vidljivo je da uvoz rabljenih traktora u Republiku Hrvatsku ove godine ne samo da se nije smanjio, nego su oboreni svi rekordi. Dva su osnovna razloga za to: potpore koje se isplaćuju za kupnju rabljenih traktora i priznavanje kupnje traktora kao troška za odbijanje poreza na dobit.
Pregled broja zaprimljenih zahtjeva za izdavanje tehničkih specifikacija za rabljene traktore u 2020. godini:
- mjesec – 245 traktora (rekord za prvi mjesec uopće od 2002. godine)
- mjesec – 310 traktora (mjesečni rekord uopće od 2002. godine)
- mjesec – 230 traktora (da nije bilo korona virusa sigurno bi bio premašen rekord iz prethodnog mjeseca)
- mjesec – 122 traktora (usprkos zatvorenih granica zbog korona virusa)
–Do pojave koronavirusa znatno je premašen broj zaprimljenih zahtjeva za rabljene traktore u usporedbi s istim razdobljem prošle godine koja je bila rekordna s više od 2500 zaprimljenih zahtjeva. Za usporedbu, u godinama kad nije bilo potpora za rabljene traktore, taj broj je bio ispod 1000 godišnje. Ovih dana nakon popuštanja mjera, vidljiv je ponovno pojačan interes za uvoz rabljenih traktora što znači da će se taj trend očito nastaviti. Je li to dobro ili loše za hrvatsku poljoprivredu prosudite sami, zaključuje prof. Filipović.
- S obzirom na silnu količinu uvezenih rabljenih traktora, prosječna starost traktora u RH se znatno povećala. Ima li uopće rezervih dijelova za te strojeve, tko će ih popravljati i gdje će završiti?
-S 124.856 traktora koliko ih je registrirano
u Republici Hrvatskoj u 2019. g., Hrvatska je u vrhu u EU (možda i na prvom
mjestu) po broju traktora na broj stanovnika. Pa i u odnosu na broj
poljoprivrednih gospodarstava koja se bave poljoprivredom i plasiraju svoju
robu na tržište. Ako uzmemo da je takvih oko 110.000 domaćinstava i poduzeća,
proizlazi da je više nego jedan traktor prisutan na jednom OPG-u. Budući da naši
propisi u traktore svrstavaju i quadove (motorkotač na 4 kotača koji se više koristi
u turizmu, nego u poljoprivredi), a kojih je od početka nabave u 2015. do kraja
2019. godine novoregistrirano 1935 komada, za toliko treba umanjiti broj
traktora. Točnu prosječnu starost traktora nitko nema iako smo pokušavali od
raznih institucija tražiti da ih zatraže od Centra za vozila Hrvatske koji ima
podatak za svaki traktor s godinama proizvodnje, radnim satima, županijskom
pripadnošću, snagom i svim ostalim podacima kao što to imaju i za automobile i
druge strojeve koji se registriraju u RH. Najveći dio, 115.813 traktora, 92,76
% od ukupno lani registriranih spomenutih 124.856 traktora statistika tj.
Centar za vozila Hrvatske vodi kao 10 i više godina starosti. Ja procjenjujem
da im je prosječna starost iznad 35 godina, a ima ih i iznad 50 godina
starosti. To su traktori manjih snaga za manja gospodarstva i manje parcele
koji su nam u naslijeđu još iz prethodnog društvenog uređenja. Ovi traktori rade
godišnje cca 50 sati i trajat će još dugo. Međutim oni su nasljeđe, ali pitamo
se i mi kome koristi nabava takvih traktora koji se u nas nabavljaju u protekle
2 godine kao rabljeni. Pretpostavka je da su traktori IMT, Ursus, Zetor,
Torpedo i Univerzal koje nabavljamo u zemljama bivše države također s manje
radnih sati, a održavaju se kao i oni koji su naše nasljeđe, no problem je s
prastarim zapadnim traktorima. To su traktori s puno radnih sati, a posebno je
pitanje kako održavati one koji se više ne proizvode kao npr. Renault, Štore,
Fiat i sl. Kod najave okvira ruralnog razvoja EU za navedeno programsko
razdoblje 2021.-2027. a prije korone rečeno je da će se povećati izdvajanja tj.
potpora za ekološke namjene. Vjerojatno će se ova prastara tehnika moći
uništavati uz potporu kao što smo svjedoci za brodove u tekućem programskom
razdoblju. 
- Koliki je radni vijek traktora u intenzivnoj proizvodnji, odnosno koliko radnih sati treba napraviti godišnje da bi se amortizirao novi traktor?
-U intenzivnoj
proizvodnji, a da bi se skupi traktori, ali i drugi strojevi i oprema isplatili,
trebali bi raditi i iznad 800 sati godišnje. Veliki broj naših
poljoprivrednika, i OPG-ova i poduzeća, to već sada ima. To su oni koji su
prije 7 do 10 godina kupili tehnološki razvijene traktore prilagođene snagom za
veličinu svog gospodarstva i koji sad od nas prodavatelja poljoprivredne
mehanizacije i opreme nabavljaju nove traktore i strojeve uz uvjet da im
preuzmemo pod račun rabljene strojeve. Ili kupuju drugi ili treći traktor ako
su povećali površine koje sada obrađuju.
- I u uvjetima karantene proizvodnja hrane se nastavlja, a bez poljoprivredne mehanizacije nema proizvodnje. Kako to izgleda na terenu s obzirom na potrebu servisiranja strojeva i nabave rezervnih dijelova?
-Naravno da se proizvodnja hrane nastavlja i da pri tom veliki utjecaj na rentabilnost odnosno povećanje prihoda ima poljoprivredna mehanizacija bez koje nema niti povećanja proizvodnje kroz povećanje obradivih površina niti širenja intenzivnijih kultura. A kad nastupi kriza, kao ova trenutna, pokaže se koliko je bitna samodostatnost vlastite proizvodnje hrane. To je isto kao što uslijed globalnog zatopljenja imamo sve više sušnih godina zbog čega će trebati intenzivirati navodnjavanje. Kod nas pada samodostatnost (iako nam opada broj stanovnika!), a po navodnjavanim površinama smo iza Albanije. A mi prodavatelji poljoprivredne mehanizacije i opreme imamo u ponudi najsuvremeniju tehniku i tehnologiju, pa i onu za navodnjavanje, pa i za obradu u zadnje vrijeme spominjanih novih 400 000 ha.
- Predstavnici Udruge nedavno su održali sastanak s ministricom Marijom Vučković. O čemu ste upoznali ministricu poljoprivrede i koje ste joj prijedloge iznijeli?
– Pored navedenih problema korištenja EU potpora za poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, povećanog broja prodaje novih traktora (u međuvremenu zbog korone u padu!) i posebno rabljenih traktora, otvorili smo i temu nabave opreme iz drugih zemalja izravno bez nas zastupnika iste ( i za koje imamo osiguran servis i održavanje), a isto tako i namjerno izbjegavanje plaćanja PDV-a na nabavu mehanizacije i opreme. Ukazali smo na poteškoće u održavanju posebno vrlo stare mehanizacije koja se nabavlja u posljednje vrijeme te nedavno usvajanje mišljenja Upravljačkog tijela o nepriznavanju novih traktora kao prihvatljivog troška za neke zadnje natječaje.Osobno sam zadovoljan tijekom razgovora kojem su uz ministricu nazočili i dva državna tajnika, Tugomir Majdak i Zdravko Tušek, i trenutno s članstvom Udruge definiramo svoje pismene prijedloge za preostalo razdoblje korištenja trenutnog financijskog razdoblja te za novo; zatim prijedloge za povećanje poljoprivredne proizvodnje na postojećim površinama kao i na novim; nadalje prijedloge za povećanje površina pod navodnjavanjem kao i za što veće iznose potpora za investiranje, ne samo u traktore već i drugu raznu mehanizaciju i opremu pa i onu digitalnu, ali uz prethodni dogovor i sa našom Udrugom, a da bi se izbjeglo “neracionalno korištenje sredstava”.
U odnosu na prvi kvartal 2015. g. kad je bilo najmanje novoregistriranih traktora, svega 38 komada, proizlazi povećanje u ovoj godini za 276 komada odnosno 8,3 puta više traktora. Ipak još nismo dostigli brojke iz prvih kvartala 2007. odnosno 2009. g.
Najprodavaniji traktori u prva tri ovogodišnja mjeseca su redom John Deere, Lamborghini, Deutz, Case, New Holland i Carraro, a veliki porast prodaje u odnosu na isto razdoblje lani ostvarili su Valtra, Steyr, Claas i Lamborghini. Jedino je Deutz za 1 komad prerastao svoju najveću prodanu količinu u prvom kvartalu 2009. g., a Valtra je gotovo dostigla svoju najprodavaniju količinu traktora u prvom kvartalu iste godine kad ih je novoregistrirano 13 komada.
U tablici je evidentiran i Belarus sa 53 traktora, 41 više nego lani. Ova količina je zabilježena u siječnju ove godine. Kad su u tom mjesecu stupile na snagu nove uredbe Pravilnika o uvozu novih, ali rabljenih traktora u RH nije više bilo uvoza traktora iz Bjelorusije. Nije li i to dokaz da napredujemo u poštivanju EU propisa?
