U nesrećama s poljoprivrednim traktorima i strojevima svake godine sudjeluje mnogo poljoprivrednika, a jedan dio njih i strada. Premda „Gospodarski list“ redovito objavljuje članke posvećene sigurnosti na radu u poljoprivredi podatci pokazuju da se tom temom treba kontinuirano baviti.

U sezoni intenzivnih radova u poljoprivredi, dugotrajan rad traktorom u ljetnim mjesecima, svakako je iscrpljujući. Kad se umoru doda i vrućina, može se lako dogoditi pad koncentracije i nepažnja. Svi ovi čimbenici mogu imati za posljedicu nesreću s traktorom, koja nerijetko ima i tragične posljedice.

Prema podatcima koje nam je dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, u zadnjih pet godina broj nesreća u kojima sudjeluju vozači traktora i poljoprivrednih strojeva kao i broj ozlijeđenih osoba ne samo da nije pao nego se i povećao.

Tablica 1. Od  2017. do kraja 2021. godine evidentirano je 1.713 nesreća u kojima su sudjelovali traktori; u njima su smrtno stradale 43 osobe

 2017.2018.2019.2020.2021.
Broj prometnih nesreća – TRAKTORI334337334346362
Broj smrtnih slučajeva u tim nesrećama791458
Broj ozlijeđenih osoba u tim nesrećama110122122133129
Broj prometnih nesreća – materijalna šteta217206198208225
Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (svibanj, 2022.)

U tim nesrećama najviše je bilo traktora marke IMT, te nepoznate marke, dok su ostale marke podjednako zastupljene. Za prometne nesreće iz 2017. i 2018. godine statistički podaci se nisu vodili na taj način. Odnosno nije se vodila evidencija o markama traktora koji su sudjelovali u prometnim nesrećama.

U velikom broju nesreća traktora radi se o starijim strojevima. U Hrvatskoj je prosječna starost traktora veća od 30 godina

Nesreće s traktorom u prometu i izvan prometnica

Općenito gledajući, nesreće s traktorom možemo podijeliti u dvije skupine. Jednu skupinu čine nesreće u javnom cestovnom prometu. Drugu čine nesreće izvan prometnica (polja, šume, oranice i ostale poljoprivredne površine).

U javnom cestovnom prometu vozači traktora najčešće uzrokuju prometne nesreće zbog nepropisnog kretanja vozila po kolniku, odnosno zbog držanja nedovoljnog razmaka traktora od desnog ruba ceste, nerijetko u kombinaciji s vožnjom pod utjecajem alkohola. Kao posljedica toga, prometne nesreće s traktorima najčešće se pojavljuju u vidu slijetanja traktora s ceste.

Puno više traktorista i putnika na traktorima i traktorskim prikolicama stradava u šumi, na poljoprivrednim površinama i prilaznim putovima i to najčešće prevrtanjem.

Najčešći uzroci stradavanja u tim slučajevima jesu: neiskustvo vozača, prebrza vožnja po velikim nagibima terena; zatim alkoholiziranost vozača. Nisu rijetki niti slučajevi nepropisnog prijevoza ili smještaja tereta, odnosno nesklad između snage i mogućnosti traktora u odnosu na silu koja se nastoji svladati.

Putnici na tim vozilima, najčešće stradavaju zbog pada na tlo uslijed nepravilnog prijevoza na vanjskim dijelovima karoserije traktora, priključaka i priključnih vozila koja nisu namijenjena prijevozu putnika; npr. na spojnoj poluzi na stražnjoj hidraulici, na stepenicama i blatobranima traktora; na raznim traktorskim priključcima, stranicama priključnih vozila i sl..

Često stradaju suvozači koji se nepropisno voze na traktoru

Podsjećamo na neke obveze koje se moraju ispuniti prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama:

  • traktorom ima pravo upravljati vozač kojemu je izdana važeća vozačka dozvola izdana za F kategoriju; u nju spada traktor sa ili bez prikolice i za čije polaganje osoba mora imati minimalno 16 godina
  • vozač kojem je izdana vozačka dozvola kategorije A1, A, B, C1, C, D i H ima pravo upravljati i traktorom, mopedom, radnim strojem i motokultivatorom
  • radnim strojevima mogu upravljati osobe koje imaju vozačku dozvolu za kategoriju G, a minimalna je starosna dob također 16 godina
  • traktori, radni strojevi i priključna vozila moraju biti tehnički ispravni i registrirani
  • najveća dopuštena brzina kretanja vozila na cestama za traktore ograničena je na 40 km/sat

  • u prometu na cesti traktorom se smije vući samo jedno zaprežno vozilo koje je preuređeno za traktorsku vuču
  • zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati kotače s pumpanim gumama
  • zaprežno vozilo vučeno traktorom u prometu na cesti mora biti priključeno traktoru pomoću krute zglobne veze; tako je tijekom vožnje osigurana stabilnost oba vozila i onemogućeno njihovo razdvajanje
  • vuča traktora s priključnim vozilom dopuštena je samo do prvog mjesta prikladnog za pretovar tereta; iznimno i do prvog mjesta na kojem se može otkloniti neispravnost na vozilu

  • autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju se kretati radni strojevi, motokultivatori, traktori
  • za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima
  • na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se prevoziti najviše pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove
  • u prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe priključnim vozilom koje vuče traktor, kada traktor vuče više od jednoga priključnog vozila
  • vozač koji se vozilom sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina uključuje na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom obavezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača.
Kod rada i upravljanja traktorom uz kanale i nagibe potreban je poseban oprez
Česte su nesreće zbog nepropisnog utovara

Pri vožnji blatnjavim kolnikom smanjuje se prianjanje između površina guma i kolnika. Time se otežava upravljivost vozilom osobito pri kočenju i vožnji u zavojima. Sve to dovodi do povećane opasnosti od događanja prometne nesreće.

Savjeti i preporuke za pripremu vozača traktora

S obzirom da je prema svim pokazateljima vezanim uz sigurnost prometa na cestama, ljudski faktor, dakle čovjek, temeljni čimbenik događanja prometnih nesreća – otprilike u 90% slučajeva, donosimo vam nekoliko savjeta vezanih uz pripremu samog traktora za rad i vožnju i pripremu vozača traktora kao osobe koja je i najodgovornija za sigurnost.

Redovito održavanje traktora treba povjeriti stručnoj osobi, a prije svake upotrebe provjeriti:

  • jesu li u funkciji sva svjetla i uređaji za davanje svjetlosnih signala
  • tlak u gumama (neispravan tlak može uzrokovati nestabilnost vozila)
  • omogućava li vjetrobransko staklo (ako postoji) optimalnu vidljivost
  • jesu li su vozačka ogledala ispravna i čista i omogućavaju li optimalnu vidljivost iza i sa strane vozila
  • jesu li prikolica (ako je priključena) i svi priključci u ispravnom stanju (ako nisu – ne uključujte se u promet)
  • svakodnevno provjeravajte ispravnost kočnica.

Na tjednoj bazi provjeravajte:

  • stanje i funkcionalnost mjernih kontrolnih instrumenata
  • stanje pročistača zraka
  • razinu ulja u motoru
  • razinu rashladne tekućine u hladnjaku
  • razinu elektrolita u akumulatoru

Sve sklopove i uređaje podmazujte prema uputama proizvođača. Dobro se upoznajte sa sigurnim načinom rada s traktorom kojeg vozite; vežite se sigurnosnim pojasom za vrijeme vožnje; izbjegavajte opasne situacije (vožnja i rad na nagibu, uz kanale…), upotrebljavajte traktor za poslove za koje je predviđen. Ako upotrebljavate bočne priključke postavite ih na gornju stranu nagiba kako bi povećali stabilnost.

Na nagibu kočite uz korištenje motora traktora. Kod prikapčanja težih priključaka na traktor postavite utege na prednji kraj traktora. Tako ćete izbjeći podizanje jednog dijela traktora i prevrtanje. Smanjite brzinu kretanja pri skretanju (povećavajuću brzinu kretanja u krivini višestruko se narušava stabilnost traktora djelovanjem centrifugalne sile). Redovito provjeravajte stanje zaštitnog okvira (u slučaju oštećenja ili deformacije treba ga zamijeniti ispravnim). On mora biti originalan za tip traktora koji imate ili ako nije originalan treba biti ispitan i odobren (atestiran).

Prevrtanje traktora često ima tragične posljedice

Što se tiče stradavanja izvan prometnica, bitno je reći da se poljoprivreda kao djelatnost smatra visoko rizična. Razlozi stradavanja mogu biti dugo i nestandardno radno vrijeme u obliku produženog rada,  noćnog rada te rada subotom i nedjeljom. U poljoprivrednoj djelatnosti poslovi se veći dio radnog vremena izvode na otvorenom. To u ljetnim mjesecima znači na visokim temperaturama i na direktnom suncu. U kombinaciji s teškim fizičkim radom (koji je u poljoprivredi dosta zastupljen) može dovesti do oštećenja zdravlja s mogućim ozbiljnim posljedicama, poput opeklina, sunčanice i toplinskog udara. U najmanjem slučaju, čovjek je nakon takvog rada umoran i sklon pogreškama koje, prilikom vožnje, mogu dovesti do nesreća.

Tablica 2. Nesreće se događaju i pri rukovanju različitim priključcima ili strojevima

 2017.2018.2019.2020.2021.UKUPNO
Radni strojevi8195616770374
Sa smrtno stradalim osobama100001
S ozlijeđenim osobama172318121383
S materijalnom štetom6372435557297
Zaprežno vozilo5547223
Sa smrtno stradalim osobama
S ozlijeđenim osobama2335215
S materijalnom štetom321208
Motokultivator118612845
Sa smrtno stradalim osobama101013
S ozlijeđenim osobama6528425
S materijalnom štetom4334317
UKUPNO97108708780442

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (svibanj, 2022.)

Policija obavlja očevid na stroju za branje kukuruza koji je nesretnom mladiću (25) otkinuo šaku i učinio ga invalidom (izvor: Darko Imbriša / Podravski.hr )

Poljoprivredu također karakterizira relativno visoka razina nekvalificirane radne snage i opće nezadovoljstvo radnim uvjetima. S druge strane, relativno je niska stopa izostanaka s posla zbog zdravstvenih problema.

Na samom kraju posebno apeliramo na vozače traktora i poljoprivrednih strojeva da:

  • vode računa o tehničkoj ispravnosti traktora i priključnih vozila, naročito o ispravnosti kočnica i upravljačkog mehanizma
  • prilikom obavljanja poljodjelskih radova ne skidaju s traktora kabinu ili zaštitni okvir
  • vode računa o konfiguraciji terena (nagib, nizbrdica i dr.) kako ne bi došlo do prevrtanja traktora
  • ne voze pod utjecajem alkohola, jer se tada povećava “hrabrost” vozača prilikom obavljanja opasnijih radova (vožnja šumskim putovima, rad na oranicama sa velikim stupnjem nagiba itd.), odnosno, precjenjuju se vozačke sposobnosti i povećava se  mogućnost nastanka nesreće
  • vode računa o atmosferskim prilikama (vrućina, sparina, kiša) i utjecaju istih  naročito stariji vozači i vozači sa zdravstvenim tegobama te da
  • ne započinju vožnju kada se loše osjećaju ili kada su umorni.

Svi poljoprivrednici koji su ujedno i poslodavci, što znači da imaju zaposlene radnike s Ugovorom o radu, moraju imati izrađenu Procjenu rizika. Njihovi radnici koji rukuju traktorom i radnim priključcima moraju proći program osposobljavanja u ustanovama za obrazovanje odraslih uz sljedeće kriterije:

  • navršenih 18 godina života
  • završenom osnovnom školom
  • liječničkim uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti za rukovatelja traktorom s radnim priključcima
  • vozačkom dozvolom odgovarajuće kategorije.

Isti program osposobljenosti moraju proći i svi sezonski radnici u poljoprivredi koji rade s traktorom i radnim priključcima.

Želimo vam siguran rad i budite oprezni da ne biste i vi bili u vijesti iz crne kronike!

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje