Epidemija uzrokovana Covidom 19 u Republici Hrvatskoj gotovo da nije štetila prodaji traktora u prvom polugodištu ove godine. Dapače, ostvaren je porast prodaje rabljenih traktora osobito u drugom kvartalu ove godine.    

 U prvih 6 mjeseci ove godine prema podacima Centra za vozila Hrvatske ukupno je novoregistriran 521 traktor među kojima je evidentirano svega 5 Belarus traktora. Kad se iz lani u istom razdoblju izuzme 335 novoregistriranih Belarus traktora, jer oni nisu završili u Hrvatskoj, proizlazi da je u ovoj godini novoregistrirano svega 88 traktora odnosno 15 % manje novih traktora nego u prvih 6 mjeseci prošle godine. Istovremeno je od 01.01.-30.06. ove godine u R. Hrvatskoj prvi puta registrirano 54 rabljena traktora više nego u prvih 6 mjeseci prošle godine.

Najzastupljeniji IMT traktori

U prvom polugodištu ove godine novonabavljeno je 2179 rabljenih traktora što je 2,6 puta više nego u istom razdoblju 2018. godine. Najzastupljeniji su i dalje IMT traktori s 326 komada, istina 86 komada manje nego u prošloj godini. Među brojnijim traktorima i dalje su rabljeni traktori Torpedo, Univerzal iz Rumunjske, Ursus iz Poljske i Tomo Vinković, dakle iz tvornica koje su davno likvidirane i prestale proizvoditi traktore. Primjetan je porast prodaje traktora manjih snaga, već spomenutih IMT-a i drugih ugašenih proizvođača, ali i češkog Zetora, njemačkog Deutza, talijanskih Same-a, Carrara i Ferraria.

Najviše rabljenih traktora je nabavljeno u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (316 komada odnosno 14,37 %), Krapinsko-zagorskoj (243 komada  tj. 11,05 %), Bjelovarsko-bilogorskoj (218 komada ili 9,91 %) zatim slijede Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Osiječko-baranjska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska, sve u količini iznad 100 komada po županiji.

Najmanje je novonabavljeno rabljenih traktora u Dubrovačko-neretvanskoj (11 kom ili 0,5%), Šibensko-kninskoj (16 kom, 0,73%) te Primorsko-goranskoj (27 kom, 1,23%).

            Kod gotovo svih prethodno navedenih traktora radi se o traktorima manjih snaga i velike starosti (prema podacima Zavoda za mehanizaciju Agronomskog fakulteta) koje nabavljaju mala gospodarstva i sve upućuje da je najveći poticaj ovako velikoj prodaji rabljenih traktora potpora iz Mjera koje su dozvoljavale nabavku rabljenih traktora.

   Očekuje se porast prodaje novih traktora

Budući je za trenutno otvorene natječaje po ovim Mjerama uvjetovana potpora za nove traktore za očekivati je porast broja novih – novoregistriranih traktora i druge mehanizacije što je već prisutno i u pregledu novoregistriranih traktora u prvih 6 ovogodišnjih mjeseci.

 class=
Zbog uvjeta za nabavu nove poljomehanizacije na budućim natječajima, očekuje se porast prodaje i broja novoregistriranih traktora

Porasla je naime prodaja traktora Carraro, Ferrari, Goldoni, Same, ali i naših proizvođača traktora Labinprogres iz Labina i Hittner iz Bjelovara. Istovremeno je u prvom polugodištu ove godine zabilježen pad nabave traktora većih snaga kao što su John Deere, Deutz, Case te Valtra, ali sa svojom naprednom tehnologijom i dalje su među zastupljenijim brandovima.

 class=
 class=
Prethodni članakKonoplja na hrvatskim poljima
Sljedeći članakLjutika – ukusnija i blaža od luka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.