U Hrvatskoj je u 2019. g. novoregistrirano za naše tržište 1183 traktora od 39 svjetskih proizvođača traktora. Ova količina je 4,1 puta (410 %) veća nego u 2014. g. kad je prodano 289 traktora, 4,3 puta više nego u 2015. g., za 246 traktora odnosno 21 % više nego u 2018. g. Zabilježena količina novoregistriranih traktora u 2019. g. je još uvijek gotovo dvostruko manja nego u 2008. g. kad je ostvaren godišnji rekord u prodaji traktora u Republici Hrvatskoj od 2120 traktora.

Najveć porast prodaje malih traktora u 2019. je kod austrijskog brenda Steyr te talijanskog Lamborghini

  Kod novoregistriranih traktora za cijelo razdoblje od 2005. g., od kad pratimo prodaju novih traktora, prisutan je trend rasta prodaje traktora većih snaga i „zapadnog“ porijekla, a pad prodaje novih traktora manjih snaga kao i prestanak nabave s gašenjem proizvodnje uslijed stečaja i likvidacije (kao npr. srpski IMT) ili „istočnih“ traktora koji ne zadovoljavaju EU standarde (kao Belarus – koji ostaje nakon registracije na hrvatskim poljima te više kineskih brandova).

Korištenje EU potpora potpomoglo prodaju

Glavni je uzrok povećanja prodaje naših traktora koji je počeo od 2017. g. korištenje EU potpora iz EU Fonda za ruralni razvoj, kao što je porast prodaje ostvaren u Hrvatskoj u razdoblju 2006. – 2009.g. bio rezultat naših „kapitalnih ulaganja“ i operativnih programa.

Ako se prethodno navedenim brojkama dodaju i „prošvercani za EU tržište“ Belarus traktori, kojih je u 2019. g. uveženo 579 (49 % redovno novonabavljenih traktora) tada dobijemo ukupan broj novoregistriranih traktora u RH u 2019. g. od 1762 komada (prema podacima Centra za vozila Hrvatske preko ,,Promocije plus”). To je osjetno veći broj nego što je broj novonabavljenih traktora u susjednoj Sloveniji kojih je u 2019. g. registrirano 1350 komada – bez ijednog Belarusa. U Sloveniji koja ima manje obradivih površina nego RH, godišnja je prodaja novoregistiranih traktora cijelo vrijeme od 2007.g. (odnosno od ulaska u EU) stabilna i uvijek iznad 1000 traktora, prosječno 1564 komada godišnje.

Lamborghini i Steyr ostvarili najveći porast prodaje

Najprodavaniji novi traktori u RH u proteklih nekoliko godina su John Deere (traktori većih snaga), Deutz i New Holland dok su u 2019. g. najveći porast ostvarili talijanski Lamborghini (traktori manjih snaga) i austrijski Steyr.  Novoregistrirani traktori koje nabavlja naš poljoprivredni proizvođač (čije gospodarstvo je konstantno u porastu) su na najvišoj tehnološkoj razini kao i u drugim zemljama članicama EU, ali je u Hrvatskoj prevelik uvoz starih traktora s vrlo niskim tehničkim i tehnološkim rješenjima.

Porast prodaje rabljenih traktora u RH koji je započeo 2015.g, kad je ostvarena prodaja od 981 komada (3,53 puta više nego novoregistriranih) prekomjerno je narastao u 2019. g. kada je ostvarena  (prema tvrdnjama iz ,,Promocije plus” to su samo uvezeni traktori) prodaja u količini od 4112 komada također je, po procjeni potpisnika ovog teksta, rezultat korištenja EU potpora iz Fonda za ruralni razvoj. Posebno kroz mjeru za male poljoprivrednike koji dobivaju 15.000 EUR-a bespovratnih sredstava i mogu nabaviti rabljenu mehanizaciju bez ograničenja starosti.  Oni uvoze odnosno nabavljaju na EU tržištu traktore stare u prosjeku više od 20 godina (pa i više od 50 godina starosti) i to onih koji su se davno prestali proizvoditi kao novi traktori kao npr. francuski Renault, rumunjski Univerzal, već spomenuti srpski IMT, poljski Ursus ali i naši Torpedo i Tomo Vinković.

 Trebalo bi ograničiti prodaju stare mehanizacije

Za točne podatke o prodaji novoregistriranih, ali posebno rabljenih traktora uz potpore iz EU Fondova treba tražiti podatke iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi. No mi u Udruzi prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH tvrdimo da je nabava ovako starih traktora, ali i druge mehanizacije štetna za poljoprivrednike, ali i društvo u cjelini. Upozoravali smo kao trgovci poljoprivrednom mehanizacijom i najbolji poznavatelji problematike o problemu održavanja novonabavljene, a posebno rabljene mehanizacije gdje krajnji kupac i kad koristi EU potpore izravno kupuje opremu na EU tržištu i pri tom je oslobođen plaćanja PDV-a, naglasio je Franjo Dominković, dopredsjednik udruge.

Registracija traktora u RH od 2014. do 2019. godine ukupno

– Do sada nismo uspjeli riješiti niti izravnu kupovinu radi izbjegavanja plaćanja PDV-a niti dovođenje u istu poziciju domaćeg proizvođača poljoprivredne opreme koji uvijek mora zaračunati PDV pa je npr. kombajn iz Županje uvijek 25 % skuplji nego onaj iz Njemačke, Italije ili Finske.  Nismo ograničili starost mehanizacije koja se nabavlja uz EU potpore „jer moramo čistiti EU dvorišta prenatrpana prastarom mehanizacijom i opremom i traktorima!“ Možda smo zato i dosadili nekima u Ministarstvu poljoprivrede pa je „Upravljačko tijelo“ na nekoliko natječaja izbacilo nabavku traktora iz tih natječaja kao neprihvatljiv trošak, a smatramo da je to po  ”liniji manjeg otpora” i ,,neka se ne nabavljaju niti tehnološki i razvojno potrebni traktori ako ne mogu štetni i stari traktori”! Po onom – ,,nek susjedu crkne obje krave”. Pa je li to moguće? A naša Udruga je članica Odbora za korištenje EU fondova te se nameće pitanje ima li smisla predstavljati Udrugu u tom Odboru?- naglasio je Franjo Dominković, dipl. oec., potpredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH.

Novoregistrirani traktori u RH (2005. – 2019.) pregled po proizvođačima za razdoblje od 01.01. do 31.12.
Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMože li opstati domaća proizvodnja krumpira?
Sljedeći članakOživite tlo organskim gnojivima i regeneratorima mikrobiote
Alen
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.