Dobra vijest za vinopije diljem svijeta! Novo istraživanje pronalazi ključ problema teškog milijarde dolara i otkriva mehanizam djelovanja uzročnika bolesti drva vinove loze.

Bolesti drva vinove (engleski: Grapevine Trunk Diseases- GTD) loze velik su problem vinogradara diljem svijeta. Od 2012. odgovorne su za više od 1,5 milijardi dolara godišnje ekonomske štete.

 Otkriven mehanizam djelovanja uzročnika bolesti

Dok istraživači već dugo znaju da se mnoštvo patogenih gljivica udružuje i okuplja na vinovoj lozi, mehanizam djelovanja ovih gljivica koje uzrokuju bolesti drva vinove loze ostao je misterij.

Nedavno je međunarodna skupina istraživača, predvođena Sveučilištem Massachusetts Amherst, objavila dosad nepoznati mehanizam koji koristi skupina patogenih gljiva koje djeluju usklađeno i koje su odgovorne za propadanje vinove loze. Srećom, čini se da je prilično jednostavno, isplativo rješenje na pomolu.

Poznato je da ove bolesti svake godine opustoše velik broj trsova u vinogradu i obično napadaju starije, dobro ukorijenjene trsove. Samo u Kaliforniji godišnji gubici povezani s tim bolestima iznose 14% ukupne vrijednosti proizvedenog grožđa.

Gljive koje uzrokuju bolest obično ulaze u sustav vinove loze kroz rane od rezidbe. Razvijaju truležni rak koji se postupno širi, uništavajući drvenasti dio vinove loze iznutra prema van i ubijajući biljku. Nije lako uništiti čvrstu strukturu celuloze i lignina koji čine drvenaste biljke. Gljivični uzročnici mogu to učiniti, pritom zbunjujući znanstvenike.

Razoran spoj kemijskih spojeva

“Sastojak koji nedostaje”, kaže Barry Goodell, profesor mikrobiologije na sveučilištu u Massachussetsu i stariji autor rada, “jest razumijevanje onoga što vrlo mali spojevi koje proizvode gljive zapravo rade vinovoj lozi.”

Konkretno, Goodell i njegovi kolege sa Sveučilišta u Firenci u Italiji, Université de Lorraine i Université de Haute-Alsace, oba u Francuskoj, te Sveučilišta Concepción u Čileu, također kao vlasnici vinograda u Francuskoj i Italiji, otkrili su da neke od gljivica koje uzrokuju bolesti drva vinove loze proizvode različite vrste malih spojeva koji se otpuštaju u drvo vinove loze. Jedan od tih spojeva odgovoran je za smanjenje željeza. Obično susrećemo željezo kao kemijski spoj, Fe3+. Redukcija željeza s Fe3+ na Fe2+ uzrokuje neke neugodne probleme vinove loze.

Također su otkrili da postoji još jedan niz malih spojeva koje proizvode druge gljive u sinergiji. Ti spojevi su stvarno učinkoviti u proizvodnji vodikovog peroksida. Kad se vodikov peroksid susretne s reduciranim željezom reakcija oslobađa mnoštvo radikala kisika. Oni oštećuju drvenasto tkivo uzrokujući bolest gotovo sličnu raku.

Ukratko, različite gljive, od kojih svaka proizvodi jednu od dvije vrste malih spojeva potrebnih za ovu reakciju, miješaju svoje spojeve koji raznose celulozne stijenke stanica vinove loze. Nakon što su stanične stijenke probijene, gljive se mogu gostiti tekućinom bogatom šećerom koja je nekoć bila stanična struktura koja je podržavala vlastiti rast vinove loze.

Potencijalno rješenje

Srećom, postoji potencijalno rješenje. Ono je toliko uobičajeno da ga potrošači vjerojatno jedu svako jutro sa žitaricama: antioksidansi i niskotoksični kelatori. Često dodani prehrambenim proizvodima radi očuvanja svježine, također prekidaju proizvodnju reduciranog željeza i vodikovog peroksida. Oni također čiste kisikove radikale koje gljivice proizvode. Osim toga postoje neke odabrane bakterije i gljivice koje proizvode te antioksidanse i kelatirajuće spojeve. Ovo istraživanje pokazuje da bismo mogli kontrolirati i zaustaviti uzročnike bolesti putem ‘biokontrolnih’ tretmana povećanjem prirodne prisutnosti ovih antagonističkih organizama na vinovoj lozi.

Vinogradarski patolozi trebaju testirati ovo istraživanje na terenu, a drugi mikrobiolozi će htjeti potvrditi te rezultate. Istraživači su uvjereni da ovo istraživanje predstavlja napredak u razumijevanju ovih razornih bolesti vinove loze i kako kontrolirati tu devastaciju. Ovo istraživanje je nedavno objavljeno u časopisima Fungal Biology i Frontiers in Plant Science.

Simptomi eske na listovima (A), bobicama (B) i u provodnom staničju drva vinove loze (C) Phaeomoniella chlamydospora i Phaeoacremonium minimum, uzročnici su bolesti drva vinove loze u mladim trsovima (D).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto se quadovi sve više koriste u poljoprivredi?
Sljedeći članakNapredak klonske selekcije u vinogradarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.