Agronomska škola Zagreb – učenje temeljeno na radu

Agronomska škola Zagreb u zagrebačkoj Dubravi je najveća poljoprivredna škola u Republici Hrvatskoj po broju učenika te jedina obrazovna ustanova u Hrvatskoj koja obrazuje učenike samo za poljoprivredna zanimanja. Posjetili smo ju te doznali novosti o upisima u novu školsku godinu, kao i o zadovoljstvu učenika školom.

Zagreb je administrativno i upravno sjedište naše domovine, ali je također i sjedište mnogih poljoprivrednih proizvođača sa značajnim proizvodnim površinama u prostornim okvirima grada, ali i Zagrebačke županije.

Unatoč lošoj slici i predodžbi o bavljenju poljoprivredom i proizvodnjom hrane među mladima zbog negativnih podataka o padu poljoprivredne proizvodnje, zatvaranja mliječnih farmi, napuštanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i odlaska iz Hrvatske, te sve većeg uvoza poljoprivrednih proizvoda, kako smo doznali od ravnatelja Agronomske škole u Zagrebu Ivice Marinića, u kojoj su u skoro 75 godina postojanja obrazovane brojne generacije poljoprivrednih stručnjaka i proizvođača i u školskoj godini 2019./2020. popunjene su kvote i upisano je oko 130 novih učenika u prve razrede Agronomske škole.

–Imamo tradiciju od 1945.godine u obrazovanju u poljoprivredi – iduće godine slavimo 75. godišnjicu osnutka škole. Ako se netko želi baviti hortikulturom, povrćarstvom, cvjećarstvom, proizvodnjom voća i vinove loze u Zagrebu i zagrebačkom prstenu, Agronomska škola ima sve preduvjete za kvalitetnu nastavu i stjecanje potrebnih kompetencija za navedenu poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivreda u gradu

-Urbana poljoprivreda kao stil i način života u Europi i svijetu ima sve veću važnost. Prema podacima UN-a oko 15% svjetske proizvodnje hrane dolazi iz urbanih sredina i gotovo 900 milijuna ljudi se bavi poljoprivredom u urbanim sredinama, a kako mi djelujemo u jednoj takvoj sredini i mi nastojimo pratiti te trendove. Smatram da Zagreb ima bolje uvjete za poljoprivrednu proizvodnju od drugih velikih gradova u Europi. Proizvodnja povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima, tunelima, uzdignutim gredicama, vertikalnim farmama, ravnim zelenim krovovima, sve su to površine i prostori koji se mogu iskoristiti za proizvodnju hrane. A uz socijalni kontakt, druženje ljudi uz korisnu djelatnost, tu je i utjecaj na klimatske promjene za koje je poljoprivreda isto odgovorna, naglasio je ravnatelj Marinić i dodao da je velika prednost poljoprivredne proizvodnje u urbanim sredinama i blizina tržišta te brzo plasiranje proizvoda u kratkim lancima opskrbe i veća mogućnost izravne prodaje, što povećava isplativost.

Agronomska škola ima kvalitetan nastavni kadar koji čine 52 nastavnika, od toga 31 nastavnika strukovnih predmeta i upisuje učenike u sedam zanimanja u obrazovnom sektoru poljoprivrede.

Četverogodišnja zanimanja: Agrotehničar, Agroturistički tehničar, Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut i Poljoprivredni tehničar vrtlar

Trogodišnja zanimanja: Cvjećar, Vrtlar, Voćar-vinogradar-vinar

Mladi poljoprivredni odlikaši

Učenica Magdalena Kolaček završila je trogodišnji smjer Vrtlar, ali nastavlja s daljnjim obrazovanjem u Agronomskoj školi.

–Htjela sam nakon osnovne upisati poljoprivrednu školu, ali sad kad sam završila trogodišnji program, imam još veću želju nastaviti se obrazovati u poljoprivredi, stoga sam dalje upisala program za obrazovanje odraslih ovdje u Agronomskoj školi, jer želim steći uvjete za upis na Agronomski fakultet u Zagrebu – smjer Hortikultura i možda se jednog dana vratiti u Agronomsku školu kao profesorica. Najviše me zanima mikropropagacija i to ruže u našem novom laboratoriju, ali voljela bih sve probati i naučiti što više. Ima i nekih učenika koji se upisuju u ovu školu, ali nisu zainteresirani za bavljenje poljoprivredom, no profesori su motivirani i kreativni i prepoznaju rad, trud i zalaganje učenika. Svi profesori koje sam imala u ovoj školi cijene i nagrade učenike koje zanima škola i nastavni program i koji to pokazuju svojim radom na praksi.

Matija Balala je također jedan od 430 učenika Agronomske škole koju je završio s prosjekom 4,95, a 2.,3 i 4. razred imao je 5,0. Izravno je upisan na Agronomski fakultet u Zagrebu zahvaljujući osvojenom drugom mjestu na državnom natjecanju strukovnih škola “World skills Croatia” u disciplini Agro, održanom ove godine.

–Od sedmog razreda zacrtao sam si put kojim želim ići u životu, pa sam tako došao iz Đurđevca u Zagreb, upisao i završio četverogodišnji smjer Agrotehničar, a na Agronomskom fakultetu studirat ću biljne znanosti prve tri godine, a nakon toga još se dvoumim za diplomski između voćarstva i ratarstva. Ratarstvo me više vuče, jer se moja obitelj primarno bavi ratarstvom, ali imamo i hektar voćnjaka, pa se možda odlučim i za voćarstvo jer je perspektivnije. Jako sam zadovoljan opremom i uvjetima u školi, jer profesori prepoznaju afinitet svakog učenika, pa sam se tako i počeo baviti radom u laboratoriju za mikropropagaciju i zavolio sam in vitro proizvodnju, što mi je bila i tema završnog rada – “Uvođenje novih voćarskih vrsta u in vitro proizvodnju” u kojem sam pokušao mikropropagirati jabuku, kupinu, malinu i borovnicu, a uspjelo mi je jedino s kupinom i tim se namjeravam baviti i na fakultetu, jer je to nova tehnologija koja tek dolazi, zakoračio je u budućnost Matija.

-U 3. i 4 razredu smjera Agrotehničar, imamo predmete iz organizacije poljoprivredne proizvodnje, marketing u poljoprivredi, tu se bavimo od početka i otvaranja gospodarstva, organizacije proizvodnja, obračuna i kalkulacije troškova i cijena, izrade troškovnika do prodaje i promocije, dakle cijeli krug. Tako da imamo dobre temelje i svjesni smo što nas čeka kad izađemo iz škole i zaposlimo se, smatra Matija.

Profesorica Agronomske škole, Željka Tolić objasnila je kako izgleda nastava, ali i praksa koju svi učenici prolaze u izvrsnim uvjetima koje im pruža škola.

–Moj predmet Povrćarstvo ima na 1 sat teoretskog dijela 2 sata vježbi, a slično je i s drugim predmetima. Cilj je educirati i motivirati učenike, stoga samostalno rade uz naš nadzor i maksimalno sudjeluju u proizvodnji od sjetve do prerade, a rade i uslužnu sjetvu, jer imamo automatsku sijaćicu povrća i cvijeća. Također imamo i robot za pikiranje, jedan od svega tri u cijeloj Hrvatskoj, kao i komoru za naklijavanje sjemena, plastenik od 240 m² i staklenik, zapravo sve potrebno na 2 ha kako bi pokrili sva zanimanja u poljoprivredi.

-Jedan od predmeta odnosno modula je Zaštićeni prostor i uzgoj povrća, ljekovitog i začinskog bilja i gljiva. U sklopu tog modula učenici uzgajaju, primjerice, bukovače i planiramo nastaviti i dalje s gljivama. Učenici u 2. razredu odabiru kulturu koju trebaju sami uzgojiti. I to nije slučaj da imaju jedan tjedan 2 sata prakse, pa ih kasnije nije briga, već moraju kontinuirano pratiti i brinuti o svojoj kulturi. Donesu svoje sjeme, a škola im pruži ostali potreban repromaterijal i oni rade sami sve od sjetve do berbe i prerade i na kraju prodaje. Učenici su u praktičnoj nastavi samostalni i ponekad ih treba pustiti i da pogriješe, jer se iz grešaka isto uči. A kroz zadrugu Pušlek prodajemo gotove proizvode na raznim manifestacijama poput Dana zimnice i sl., istaknula je prof. Tolić.

Više o nastupima škole na raznim manifestacijama rekla nam je prof. Lucija Baškarić.

–Tri godine zaredom sudjelujemo na sajmu zimnice, a prošle godine dobili smo i nagradu za najljepše uređeni štand i dobili smo prvu nagradu za promociju poljoprivrednog proizvoda. Gdje god odemo prepoznatljivi smo, pa smo bili na Proizvodima hrvatskog sela, kao i 6 godina zaredom na sajmu cvijeća Garden art, imamo već i svoje stalne mušterije i već znaju na kojoj smo lokaciji. Sve što proizvedemo prodamo, ili kao presadnicu, poluproizvod, ili gotov prerađen proizvod. Poznati smo i po našem ajvaru (recept je inače od jedne bake, pravi domaći) i svake godine dobijemo mailom pohvale i narudžbe.

Obrazovanje odraslih

O obrazovanju odraslih nešto više nam je ispričala prof. Tolić.

-Upisujemo u prosjeku jedan razred, odnosno oko 25 kandidata u programe obrazovanja odraslih za stjecanje srednje stručne spreme i u program prekvalifikacija u poljoprivrednim zanimanjima. U zadnje dvije godine je nešto manji interes, vjerojatno jer je dosta ljudi iselilo i izgubilo interes zbog negativnih trendova u poljoprivedi, ali i lošeg općeg dojma o neisplativosti poljoprivredne proizvodnje. No, imamo mnogo visoko obrazovanih koji se žele educirati u poljoprivredi i pokreću svoju proizvodnju (i pomoću sredstava iz Programa ruralnog razvoja), a neki se jave jer jednostavno žele znati kako se hrana proizvodi i što jedu, naglasila je prof. Tolić

Svakako je zanimljivo spomenuti da je od školske godine 2005./2006. škola uspješno provela 15 projekata financiranih iz EU fondova (CARDS, IPA, ESF, Leonardo da Vinci, Erasmus+), od toga je devet puta bila prijavitelj, a šest puta partner u projektu, pa je razumljivo da ravnatelj škole Ivica Marinić ističe da im je cilj postati nacionalni lider kompetentnosti u području hortikulture, urbane poljoprivrede i agroturizma.

–Našoj školi je bitno omogućiti najbolje uvjete učenicima kako bi motivirali one koji su se upisali s polovičnim interesom, pa da poput Magdalene u tijeku školovanja zavole poljoprivredu i struku, ali istovremeno da onima koji dolaze visoko motivirani poput Matije omogućimo da budu na završetku školovanja zadovoljni postignućima koja ostvare, stoga sudjelujemo u velikom projektu Agencije za strukovno obrazovanje kojeg financira EU u kojem će se modernizirati postojeća strukovna zanimanja i po sadržaju i po nazivu te podići kvaliteta nastave, u čemu i naša škola daje svoj doprinos. Mi ne bježimo od motike, ali danas u poljoprivredi motiku doživljavamo više kao antistresni alat, u okviru hortiterapije. Ako želite biti uspješni u poljoprivredi morate znati nove tehnologije. Poljoprivreda traži sve više novih znanja i vještina kako bi bili konkurentni, naglasio je ravnatelj Marinić i najavio novu izvannastavnu aktivnost u suradnji s Hrvatskom udrugom mladih poljoprivrednika pod nazivom “Mala akademija za mlade poljoprivrednike” u kojoj će se oformiti skupina učenika koji će proći taj kurikulum i steći certifikat, a uz dodatna znanja koje će im pružiti profesori, mladi uspješni poljoprivrednici podijelit će s njima svoja iskustva o vlastitom poduzetničkom putu te će učenici doći na njihova gospodarstva da bi stekli uvid kako se što bolje uključiti na tržište.

Sve učenike koji razmišljaju što će im biti zanimanje jednog dana, pozivamo da odaberu Agronomsku školu Zagreb, u kojoj će steći potrebna znanja u poljoprivrednoj struci za život dostojan čovjeka i u kojoj se razvija pozitivan stav prema učenju temeljenom na radu i u suradnji sa sektorom gospodarstva i znanosti.

Proizvodnja sadnog materijala mikropropagacijom

U Agronomskoj školi Zagreb 2018. godine kroz projekt „Inovacijama do kompetencija u AgroNutritivi”, kojeg je financiralo Ministarstvo poljoprivrede, opremljen je laboratorij za mikropropagaciju kako bi učenici inovacijama stekli nove kompetencije u proizvodnji sadnog materijala „in vitro“ metodom. Metoda mikropropagacije podrazumijeva laboratorijski uzgoj stanica, tkiva, organa i kompletnih organizama na hranidbenim podlogama i u sterilnim uvjetima.

Školski laboratorij za mikropropagaciju sastoji se od tri prostorne jedinice sukladno fazama proizvodnje. U prvoj prostornoj jedinici učenici za vrijeme praktične nastave pripremaju hranjivu podlogu za razmnožavanje budućih presadnica „ in vitro“ metodom. S obzirom da svaka biljka zahtijeva određenu količinu organskih i anorganskih tvari, podloga se priprema po određenoj recepturi ovisno o vrsti biljke. U njoj se nalaze svi uređaji i aparati koji su potrebni da se ta faza u proizvodnji kvalitetno odradi. Jedan od uređaja je i autoklav koji služi za sterilizaciju hranjivih podloga pri određenoj temperature, a koji suzbija patogene koji se nalaze u i izvan staklenki.

U drugoj prostornoj jedinici smještena su dva sterilna laminarna kabineta s horizontalnim protokom sterilnog zraka. Radni prostor laminara izgrađen je tako da se zrak usisava s jedne strane i propuhuje kroz filtere koji ne propuštaju čestice veličine mikroorganizama, a nakon toga se čist zrak upuhuje u radni prostor. Osim toga, budući da tijekom rada zrak neprekidno struji prema van, radni je prostor zaštićen od ulaska patogena. U laminarima se obavlja faza umnožavanja (multiplikacije). U tako kontroliranim uvjetima priprema se početni materijal za mikropropagaciju. Izabrane zdrave bezvirusne matične biIjke dijele se na sitne izdanke koji se potom pojedinačno prebacuju na pripremljenu steriliziranu hranjivu podlogu na kojoj će biljke nastaviti svoj rast i razvoj

Treća prostorna jedinica je klima komora s policama na kojima su smješteni materijali za razmnožavanje (eksplantanti) uz odgovarajuće uvjete temperature i osvjetljenja. Biljke uzgojene „ in vitro“ metodom u trećoj prostornoj jedinici zadržavaju se različito dugo ovisno o biljnoj vrsti.

Iz treće prostorne jedinice biljke uzgojene “in vitro“ metodom idu na aklimatizaciju u školski plastenik gdje se pripremaju za uzgoj u vanjskim uvjetima (in vivo). Biljke se vade iz staklenki, korijen im se pere od hranjive podloge, i potom se presađuju u kontejnere ili teglice i to u dezinficirani supstrat, uz primjenu zaštite od širenja vektora zaraza. Presađene biljke se smještaju u male plastične tunele zaštićene od svjetlosti u kojima vladaju uvjeti visoke relativne vlage zraka, oko 95 % i temperature od oko 25°C. Aklimatizacija traje 6 – 12 tjedana, a nakon toga su biljke spremne za život u “in vivo” uvjetima.

Na međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi AGRO ARCA 2018. Agronomska škola Zagreb osvojila je zlatnu medalju u kategoriji “Mladi inovatori”, a 2019. na natječaju “Udruge Nikola Tesla – genij za budućnost” u kategoriji Kreativnog i inovativnog proizvoda i suvenira inspiriranog Teslinim izumima projekt je uvršten među tri najbolja na nacionalnoj razini.