Na gljivama se kao i na drugim kultiviranim vrstama tijekom uzgoja mogu javiti razne bolesti i štetnici. Uvjeti prikladni za uzgoj gljiva idealni su i za razvoj bolesti, koje uglavnom uzrokuju neke druge patogene gljive ili tzv. mikopatogene gljivice.

Najčešće bolesti koje uzrokuju mikopatogene gljivice na šampinjonima su meka trulež (Mycogone perniciosa), zatim suha trulež (Verticillium fungicola), paučinasta plijesan (Dactyllium dendroides), tartufska bolest (Diehliomyces microsporus), kao i razne plijesni iz rodova Trichoderma, Aspergillus, Penicillium, Cladosporium i dr. Umjerena temperatura, visoka vlažnost i tama pogoduju razvoju ovih mikopatogenih gljivica, koje za kratko vrijeme mogu uzrokovati velike štete na šampinjonima. U pojedinim slučajevima gubitci mogu iznositi i 100 posto. Prema našim zapažanjima, na šampinjonima je kod nas najčešća pojava meke i suhe truleži.


Meka trulež šampinjona


Uzročnik ove bolesti je mikopatogena gljivica Mycogone perniciosa. Karakteristični simptomi bolesti su deformacija plodišta i stručka gljive, zbog čega šampinjoni uopće nisu prikladni za prodaju. Gljivica može zaraziti šampinjone u svim fazama razvoja, uzrokujući spomenutu deformaciju plodišta i stručka tako da šampinjoni poprimaju ovalni ili jajasti oblik, a klobuk i stručak nemaju jasne oblike. Stručak je često jako zadebljan u odnosu na zdravi. Staničje šampinjona mijenja boju i postaje sivkastosmeđe.

Razvojem bolesti meso šampinjona omekšava (truli) i posmeđuje. Nakon toga se po plodištu javlja micelij mikopatogene gljivice, na kojem se stvaraju konidije ili infektivne spore koje šire zarazu. Razvoju bolesti pogoduje visoka vlaga, što je obično i redoviti slučaj kod uzgoja šampinjona. Od preventivnih mjera suzbijanja ove bolesti važna je uporaba dezinficiranog i sterilnog supstrata. Kod nas nema registriranih fungicida za ovu namjenu, a u svijetu se uglavnom koriste fungicidi na bazi prokloraza, kao što su preparati Mirage 45 EC, Sportak 45 EC i dr. Također, važno je održavati higijenu u uzgojnim prostorima šampinjona.

Prethodni članakNajnovije kvalitetne sorte trešanja
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj lijeske (II.)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.