SANTINA
Ova je sorta kao i Sandra Rose dobivena u Kanadi u Institutu u Summerlandu, križanjem između sorti Stella x Sumit. Sorta je puštena u proizvodnju 1996. godine. Patentirana je pod oznakom EU 19028/1999. Razvija srednje bujna stabla sa zbijenim krošnjama. U rod stabla ulaze rano, a obilno i redovito rode. Cvate rano, a samooplodna je. Plodovi dozrijevaju od 15 do 22 dana poslije sorte Burlat, odnosno od 10. do 15. lipnja. Plod je srednje velik do srednje malen, što ovisi o obilnosti uroda u pojedinoj godini. Kožica ploda je smeđecrvena i svjetlucava. Meso je crveno i vrlo konzistentno, osrednje ugodna okusa. Peteljka ploda je srednje duga. Plodovi jednolično dozrijevaju, ali su dosta osjetljivi na pucanje kožice i mesa u vrijeme zrenja kada padaju obilnije kiše.
STACCATO (STAKATO)
Nova je kanadska sorta dobivena u Institutu u Summerlandu. Nastala je slobodnom oplodnjom sorte Sweet heart. U proizvodnju je puštena 2000. godine. Stabla su srednje bujnog do bujnog rasta, sa srednje razgranatim krošnjama. Kasno cvate a samooplodna je. Rano ulazi u produktivnu dob a redovito i obilno rodi. Puštena je u proizvodnju 2002. godine. To je sorta vrlo kasnog dozrijevanja, jer joj plodovi dozrijevaju od 35 do 40 dana poslije zrenja sorta Burlat, što bi bilo od 1. do 10. srpnja. Plod je velik, srcolika oblika, svjetlucavo crvene kožice. Meso je crveno, dobre čvrstoće, ugodna okusa. Peteljka ploda je srednje duga. Plodovi su srednje osjetljivi na pucanje kožice i mesa ploda u vrijeme zrenja ako padaju kiše. No, i tada puca samo u području oko peteljke.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNajnovije kvalitetne sorte trešanja
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj lijeske (II.)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.