Svaki voćnjak koji nije previše star može se osposobiti za jaču vegetaciju, te veću i redovitiju proizvodnju. Zapuštene su voćke većinom iscrpljeni i bolesni organizmi koje valja najprije ozdraviti, nahraniti, pa im trajnije osigurati pogodnije uvjete potrebne za održavanje i veću proizvodnju.

U popravku voćnjaka valja primijeniti skup mjera kojima se voćkama istodobno osigurava voda, hrana, svjetlo i zdravlje.
U posebnim slučajevima može se obaviti precjepljivanje, zbog promjene odlike, kako bi se poboljšala kakvoća plodova.
Svaka od tih mjera zahtjeva znanje, rad i trošak ali učinak tih mjera mnogo je veći od uložene vrijednosti. To je upravo i najvažniji motiv za popravljanje voćnjaka zapuštenih i neproduktivnih.

Međutim, potpuniji proizvodni učinak postiže se samo onda ako se istodobno poduzmu sve mjere.
Povećana proizvodnja ne može se očekivati odmah prve godine. Potrebne su dvije do tri godine da se voćke vegetativno obnove, da nakon toga proizvedu, od vegetativnog drveta, rodne grančice te da ponovo postanu zdrave. Zbog toga popravak neproduktivnih voćnjaka valja planirati na nekoliko godina.

Kod stihijski razvijenih stabala jabuke rodna površina se smanjuje. Što je voćka starija, vegetativna aktivnost sve se više prenosi na vrh krošnje, zbog čega se donji dio zasjenjuje i odumire. Nestručnom rezidbom s prerezivanjem produljnica kosturnih grana još se više pojačava prenošenje vegetacije na vrh krošnje. Tako s vremenom krošnja voćke dobiva obrnut oblik piramide – oblik “kišobrana”.
Kako voćki treba omogućiti što više svjetla, stručnom će ga rezidbom primiti na najbolji način, a nestručnom se rezidbom zasjenjuju najproduktivniji donji dijelovi krošnje i učinak je obrnut.
Kad se voćke pravilno orežu, ponovo će se uspostaviti ravnoteža između vegetativne aktivnosti i rodnosti.

Uređenje krošnje

Većina nestručnih vlasnika voćnjaka ne obavlja rezidbu. Ako i obavlja, obično režu radi rezidbe, a ne radi postizanja prave svrhe. Režu grančice na donjem dijelu krošnje, što je na dohvat ruke, a to su najčešće rodne grančice ili nosači rodnih grančica. Prikraćuju se gornje grane na vrhu krošnje, u želji da se smanji visina krošnje, iako se baš takvom rezidbom još više potiče vegetativnost na vrhovima grana.
Iznijet ćemo praktičan pristup rezidbi stabala jabuke kojima se popravlja proizvodnost.
Rezidbu gustih i zapuštenih krošanja najbolje je obaviti u dvije-tri godine, kako se naglim posredovanjima ne bi poremetila zatečena ravnoteža.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakNajnovije kvalitetne sorte trešanja
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj lijeske (II.)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.