IPARD i razvoj voćarstva
U provedenih sedam natječaja za IPARD mjeru 101 za sektor Voće i povrće postoji tek 28 korisnika sredstava. Ulagalo se u specijaliziranu opremu za branje, sortiranje i pakiranje, u zaštitu nasada od tuče, u opremu za natapanje, te u objekte za skladištenje. Ulaže se u vinograde, te u proizvodnju trešanja, višanja, jabuka…Nije se ulagalo u korištenje obnovljivih izvora energije u voćarstvu i toj pojavi stručnjaci trebaju pronaći razlog. Sve u svemu, vidljiv je rast u broju prijavljenih i ostvarenih projekata, ali premale ovo su još brojke da bi se mogao napraviti pomak u konkurentnosti hrvatskog voćarstva. Pitanje je: Čije ćemo voće jesti poslije 01.07.2013. godine?
Područja za koja se može zatražiti – financiranje unutar mjere 101 su mljekarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, sektor jaja, žitarice i ulja, voće i povrće. Vrijednost prihvatljivih izdataka po jednoj prijavi se može kretati od 13.500€, pa do 900.000€, a u sektoru proizvodnje jaja prihvatljivi izdaci mogu se kretati do 2 milijuna €.
Minimalni udio potpore
Minimalni udio potpore na koji korisnik IPARD sredstava ima pravo je 50%. Udio potpore od 55% korisnik dobiva ako je mladi poljoprivrednik (nositelj OPG-a, obrtnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi) s manje od 40 godina na dan donošenja odluke o dodjeli sredstava; 60% ako se ulaganje provodi na brdsko-planinskom području 1; 65% ako ulaganje provodi mladi poljoprivrednik (nositelj OPGa, obrtnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi) na brdsko-planinskom području; te 75% ako se ulaganje odnosi isključivo na primjenu Nitratne direktive (91/676/EEZ) i nalazi se na području određenom Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/2012). Poljoprivredne površine gospodarstava čija su ulaganja vezana uz sektor Voće i povrće, na početku ulaganja moraju biti upisana u ARKOD (evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta), a vinogradi moraju biti upisani i u Vinogradarski registar.
Vrste izdataka koje će se razmatrati za financiranje:
• izgradnja i rekonstrukcija nepokretne imovine;
• kupnja nove mehanizacije i opreme;
• opći troškovi (troškovi izrade projektno tehničke dokumentacije, npr. naknada za arhitekte, inženjere i druge konzultantske naknade, troškovi izrade Studije utjecaja na okoliš, troškovi izrade dokumentacije za prijavu na natječaj (konzultantske usluge za pripremu IPARD prijave i Zahtjeva za isplatu, trošak pripreme investicijske studije/poslovnog plana i dr.).
Stručna osposobljenost podnositelja
Podnositelji prijava za dodjelu sredstava IPARD programa za mjeru 101 mogu biti: OPG-ovi, obrti, trgovačka društva i zadruge registrirane za djelatnost poljoprivrede, upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje dvije godine, u sustavu PDV-a i s najviše do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Svi korisnici mjere 101 moraju posjedovati određena stručna znanja i dokazati stručnu osposobljenost; Prijavu i projekt, podnositelji mogu sami sastavljati ili zatražiti usluge konzultantske kuće te njihove troškove pridodati u sveukupnu vrijednost prihvatljivih troškova. Uz ostalo, potrebno je izraditi poslovni plan koji utvrđuje ekonomsku održivost podnositelja i projekta. I na kraju, sredstva IPARD programa dodjeljuju se putem javnog natječaja kojeg raspisuje APPRRR, a objavljuje se u „Narodnim novinama“ i na mrežnim stranicama MPO-a (www.mps.hr/ipard/) i APPRRR-a (www.apprrr.hr). Poljoprivredno gospodarstvo u vrijeme donošenja Odluke o dodjeli sredstava mora biti u skladu s hrvatskim minimalnim standardima, koji se odnose na zaštitu okoliša, higijenu hrane (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), zdravlje životinja i zdravstvenu zaštitu bilja, dobrobit životinja i sigurnost na radu. Sredstva iz IPARD programa dodjeljuju zajedno sa propisanom dokumentacijom, a nakon izvršenog ulaganja, dakle nakon što je ulaganje završeno. Zahtjev za isplatu treba sadržavati sve plaćene račune sukladno odabranoj ponudi i ugovoru, a svi priloženi računi moraju biti plaćeni u cijelosti.
Primjer PZ Krapine
Poljoprivredna zadruga Krapina utemeljena je 07. prosinca 1941. godine pod nazivom Sveopća seljačka gospodarska zadruga zagorskih privrednika s.o.j. Krapina, a radom je započela s upisom u zadružni registar kod Sudbenog stola u Varaždinu 07.siječnja 1942. godine. Nedavno su obilježili 70 godina neprekidnog djelovanja. Jedni su od zadovoljnih korisnika sredstava iz EU fondova, IPARD mjere 101 za voćarstva. Prijavili su i dobili sredstva za prvi IPARD projekt iz Krapinsko-zagorske županije. Ugovoreni projekt se sastojao od ulaganja u modernizaciju voćnjaka Popovec u Velikoj vesi. Zatražena je potpora za:
• Ulaganje u opremanje objekata za skladištenje voća i povrća;
• Ulaganje u sustav za zaštitu od tuče na farmi (uključujući računalnu opremu) za voćnjake i stolno grožđe
U voćnjaku je ukupno zasa đeno 21.000 sadnica jabuka sorti: Summared, Galla, Elstar, Zlatni delišes, Idared, Fuji i Granny smit. Kad voćnjak bude u punom radu, proizvodit će oko 250 t vrhunskih jabuka.
Upravitelj Željko Košutić koji je u zadruzi proveo 39 godina, za Gospodarski list naveo je najvažnije podatke o zadruzi, te objasnio cijeli postupak projekta za IPARD. „Zadruga trenutno ima 41 zaposlenog, i ukupno 32 zadrugara. Vremena su se promijenila. Nekad je naša Zadruga imala i više od 200 zaposlenih, ali nitko nije dobio otkaz, već smo smanjili broj zaposlenih koristeći prirodni odljev kadrova. Prije smo bili isključivo poljoprivredna zadruga, te smo uzgajali voćke i otkupljivali do 3500 komada teladi za tov. Danas Zadruga raspolaže s 12 ha zemljišta i bavi se proizvodnjom i prodajom jabuka, te trgovinom. Imamo 8 poljoapoteka, te nekoliko trgovina robom široke potrošnje. Projekt smo osmislili i prijavili u jesen 2010. godine, a ugovor je potpisan u svibnju 2011. godine. Prijava nije išla potpuno glatko. Jedan dio projekta nam je odbijen, a za jedan smo tražili odgodu zbog sezonskih karakteristika proizvodnje jabuka.“ No, vodstvo PZ Krapine u suradnji sa ZARA-om uspješno je zaključilo IPARD projekt za mjeru 101. Predmetnim sredstvima nekoliko zadnjih godina izgrađene su dvije hladnjače ukupnog kapaciteta 120 t, a nabavljeno je i 300 komada boks paleta za transport i skladištenje jabuka, izgrađen je sustav zaštitnih mreža za zaštitu od tuče, i sustav za natapanje na površini voćnjaka od 6ha. Od mehanizacije, nabavljena je nova prskalica i malčer-kosilica. Ukupnim ulaganjem dignuta je razina kvalitete proizvodnje i skladištenja jabuka, pa voćnjak sada udovoljava svim europskim i hrvatskim standardima. Voćnjak Popovec jedna je od najsuvremenijih plantaža u regiji. Kontrole za uvid u trošenje IPARD sredstava dolaze im redovito, jer imaju pravo na to 5 godina poslije isplate sredstava. Za sada PZ Krapina distribuira samo svježe ubrane jabuke, no cilj im je stvoriti dodanu vrijednost preradom voća. Planovi za naredno razdoblje obuhvaćaju ulaganje u preradu jabuka u sok i ocat, uz korištenje EU fondova. Možda je postrojenje za proizvodnju sokova budućnost ove zadruge. „No, i pogon za proizvodnju solarne energije je tehnologija spojiva s plantažom jabuka. Vidjet ćemo, no za IPARD sredstva se definitivno isplati potruditi“ naglašava direktor Košutić.
Da li mogu sam izraditi prijavu ili je potrebno angažirati konzultanta?
Svaki podnositelj, ukoliko posjeduje potrebna znanja i vještine, može samostalno pripremiti prijavu na IPARD natječaj. U slučaju da se podnositelj odluci na angažiranje konzultanta, važno je znati kako je trošak konzultanta (konzultantske usluge za pripremu IPARD prijave i Zahtjeva za isplatu) prihvatljiv trošak IPARD programa, odnosno za isti se može ostvariti potpora. Upravitelj zadruge PZ Krapina Željko Košutić objasnio nam je kako je napravljen projekt za mjeru 101 IPARD natječaja: “Konzultante nismo uzimali jer smo vjerovali u svoje kadrove. Sami smo osmislili projekt, a dokumentaciju smo prikupili i sastavili uz pomoć stručnog osoblja Zagorske razvojne agencije i njihove bivše direktorice Ines Kos. Za usluge ZARA-e koristili smo vaučere od grada. Ako uđ emo u sljedeći projekt, niti tada nećemo koristiti konzultante jer sada i sami imamo dovoljno iskustva.“
