Krajem travnja na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Hrvatska zajednica inovatora (HZI) u suradnji s Agronomskim fakultetom i Zagrebačkom udrugom inovatora, održala je Inovacijski forum „Inovacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, šumarstvu i veterinarstvu“.
Pozdravni govor na otvorenju Foruma održala je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
–Poljoprivreda je strateška gospodarska grana ne samo za nas u Hrvatskoj već za svaku zemlju koja vodi računa o svom suverenitetu i prehrambenoj sigurnosti. Poljoprivredni sektor danas je nezamisliv bez inovacija i digitalizacije jer se proizvodnja i potrošnja hrane koje se sjećaju naši roditelji bitno promijenila, uvodno je istaknula Petir. Dodala je da utjecaj zahtjeva tržišta, klimatske promjene, prekidi u lancima opskrbe hranom i zahtjevi održivosti traže od nas korištenje svih raspoloživih alata kojima bismo smanjili negativan utjecaj na proizvodne resurse.
Poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
Jedan je od tih alata i poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru što je prepoznato u hrvatskoj Strategiji poljoprivrede do 2030. godine kao jedan od četiri strateška cilja, a u kojoj je planirano izdvajanje 2,5% BDP-a za inovacije do 2030. godine jer smo sada ispod prosjeka EU. Petir je istaknula kako znanost, tehnologija i inovacije mogu pomoći da na održiv način koristimo agrotehničke mjere u poljoprivredi, zaustavimo degradaciju poljoprivrednog zemljišta i podignemo stupanj kvalitete hrvatskih proizvoda, što će utjecati i na njihovo bolje tržišno pozicioniranje, posljedično i na rast konkurentnosti proizvođača i omogućiti nam da sa što manjim korištenjem resursa proizvedeno dovoljno kvalitetne hrane, hrane koja će biti dostupna svima – kako cijenom, tako i kvalitetom i u čijoj će se proizvodnji ogledati briga za poljoprivredno zemljište, hrvatsko selo i ruralne zajednice.
Osvrćući se na prevladavajuću stariju dob naših poljoprivrednika, Petir je pozvala inovatore i znanstvenu zajednicu da razmotre i predlože rješenja i inovacije kojima bi ovoj skupini naših poljoprivrednika olakšali poljoprivrednu proizvodnju uz korištenje inovacija i dali im više znanja o tehnikama i tehnologijama kojima mogu unaprijediti svoj odnos prema proizvodnim resursima, uključujući brigu o zaštiti ruralnih područja i očuvanju bioraznolikosti.
16. AGRO ARKA
Predavanje kojim je predstavljen 16. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO-ARCA 2025. koji će se održati od 15. do 17. 5. 2025. u Gradu Zadru u suorganizaciji sa Sveučilištem u Zadru, Gradom Zadrom i Zadarskom županijomodržao jeglavni tajnik HZI-a, Matija Žugec. AGRO ARKA će pružiti mogućnost svim sudionicima da na sajmu predstave svoju kreativnost i inovativnost kao i dosege u proizvodnji i preradi hrane. Prigoda je to poljoprivrednika i poslovnih ljudi iz Hrvatske i inozemstva da se upoznaju s dijelom najnovijih dostignuća u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, šumarstvu i veterinarstvu te sigurnosti hrane i ribarstvu uz dostignuća na području ekološke i tradicionalne proizvodnje hrane.
Nakon uvodnog dijela, održan je Okrugli stol kojeg je moderirao prof. dr. sc. Miljenko Konjačić, prodekan za inovacije i suradnju s gospodarstvomSveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, a sudionici su bili Tugomir Majdak, državni tajnik uMinistarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prof. dr.sc. Aleksandar Mešić, dekan Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Alan Antonović, prodekan Drvnotehnološkog odsjeka Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Nino Maćešić, prodekan za znanost, poslijediplomske studije i međunarodnu suradnju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Albert Marinculić, predsjednik Udruge biofila Hrvatske i prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora.
Inovacije su ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Svi sudionici Inovacijskog foruma u svojim izlaganjima i odgovorima na pitanja i komentare gostiju. Dali su do znanja da je poljoprivreda danas veliki potencijal gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te da nam daje prijeko potrebna dobra, nudi zdravlje i štiti okoliš. Ruralna područja Republike Hrvatske sa svojom tradicijski proizvedenom zdravom hranom i svim autohtonim vrijednostima, dodana su vrijednost koja se može verificirati kroz oznake „organsko“, „ekološko“, „izvorno hrvatsko“ ili kroz proširenu turističku ponudu (seoski turizam, agro-turizam).
Uzimajući u obzir sve osnovne i dodane vrijednosti poljoprivrede te ruralnog područja i stanovništva, jasno je da je vizija održivog razvoja, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane, ne samo dostižna već i realna vizija Hrvatske. Naime, razvijenom poljoprivredom se može učinkovito boriti protiv problema gladi i siromaštva, a kvalitetna poljoprivredna strategija osnova je opstanka i napretka cijelog društva.
Vizija Hrvatske zajednice inovatora je da će se poljoprivreda i prehrambena industrija u Republici Hrvatskoj razvijati uz poticanje inovacija koje će povećati dohodak poljoprivrede. Osnovni preduvjeti povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje su povećanje proizvodnje vezane uz inovacije, nove tehnike i tehnologije, uključujući digitalizaciju. Ono će povećati produktivnost i rada i resursa. Strateškom cilju poticanja inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru osobito doprinose poboljšanje pristupa okolišnim i agroklimatskim podacima i razvoj središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava, poticanje partnerstava u poljoprivredi, jačanje veza sa znanstvenim institucijama te digitalizacija. Značajnu ulogu u tome imat će stručna podrška poljoprivrednicima putem sustava za savjetovanje poljoprivrednika. Prema tome, inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivredne proizvodnje koju do 2030. treba povećati za 30 %.
Hrvatska zajednica inovatora već 20 godina ističe da je za razvoj hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini nužna suradnja akademske zajednice i gospodarskih subjekata. Punih 17 godina će se poljoprivreda i prehrambena industrija u Republici Hrvatskoj moći razvijati samo uz poticanja inovacija.
Transfer znanja i tehnologije
Da bi unaprijediti pristup istraživanjima, razvoju, inovacijama te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivredi morat će se pojačati veza s visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama. Naime, ključni čimbenik razvoja svakoga društva je sustav znanosti i visokog obrazovanja koji nudi dugotrajne i kratkotrajne programe obrazovanja i osposobljavanja za specijalizirane savjetnike, s različitim modulima koji su prilagođeni potrebama poljoprivrednika. U tom smislu Agronomski fakultet, Veterinarski fakultet i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije uz studijske programe obrazovanja te stručnih i znanstvenih projekata posebno se bave inovacijama kao trećom misijom fakulteta.
Naime, pružanje visoko kvalitetnog obrazovanja na svim razinama te inovacije i transfer znanja i tehnologije je važno za osiguranje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Zato cilj obrazovnog i inovacijskog sustava mora biti pružanje znanja i sposobnosti mladim ljudima i poljoprivrednicima, koje će im omogućiti sudjelovanje u razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Posebne značajke takvog sustava su visoki standardikojima se osigurava kvaliteta obrazovnog i inovacijskog sustava kojeg regulira i financira Republika Hrvatska i cjeloživotno učenje kaoprincip obrazovnog sustava kojim se osigurava i cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednika. Zato ovi fakulteti imaju niz stručnih i znanstvenih projekata s inovacijama za koje već godinama dobivaju nagrade na sajmovima inovacija u Republici Hrvatskoj i svijetu.
, održala je Inovacijski forum „Inovacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, šumarstvu i veterinarstvu“.){kind=link}