Istraživanja su pokazala kako su jestivi crni tartufi različitih vrijednosti svugdje u Hrvatskoj, a  ponegdje i u komercijalnim količinama.

Bitno je istaknuti da su svi crni tartufi pogodni za plantažni uzgoj i da plantaže crnih tartufa postoje u mnogobrojnim zemljama Europe (Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka), kao i u Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji, Novom Zelandu.  Nažalost, kod nas u Hrvatskoj plantaže ne postoje ni u jednom zakonodavnom okviru, unatoč smjernicama i direktivama Europske unije. S tim se otvara i pitanje povlačenja novca iz fondova Europske unije kojim bi mogli financirati podizanje plantaža tartufa za što vlada zanimanje u Hrvatskoj. U nastavku je opisano nekoliko vrsta crnih tartufa, uz napomenu da svi pogodni za plantažni uzgoj. 

Ljetni tartuf

Ljetni tartuf (Tuber aestivum) je prilično raširen i raste ljeti po različitim listopadnim šumama, ukopan u vapnenasto i vodopropusno tlo bogatom kalcijevim karbonatom, siromašno organskim ostacima i sadrži manje od 40 % gline, a čiji su dublji slojevi prilično čvrsti što pomaže korijenu da se razvije bliže površini tla. Jestiv je, odlične kvalitete,jakog i ugodnog mirisa koji podsjeća na prženi ječam ili fermentirajuće sirovine. Česta je vrsta u Hrvatskoj gdje je registrirana na mnogobrojnim lokalitetima.

Ljetni tartuf – Tuber aestivum

Zimski tartuf

Zimski tartuf (Tuber brumale) raste ujesen i zimi po različitim listopadnim šumama, najviše ispod hrastova (Quercus). Jestiv je, odlične je kvalitete intenzivnog i prodornog mirisa, ugodna i malo trpka okusa. U Hrvatskoj je registriran na mnogobrojnim lokalitetima.

Zimski tartuf – Tuber brumale

Golemosporni tartuf

Golemosporni tartuf (Tuber macrosporum) je prilično raširen i raste ljeti i u jesen (često u skupinama po nekoliko primjeraka različitih veličina) po različitim listopadnim šumama (mikorizno je povezan s korijenjem nekoliko stabala: hrast (Quercus sp.), lipa (Tilia cordada, Tillia platiphyllos, Tillia vulgaris), topola (Populus nigra, Populus alba), vrba (Salix alba, Salix caprea), lijeska (Corulus avelana) i crni grab (Ostrya carpinifolia), ukopanu vapnenasto i vodopropusno tlo bogatom kalcijevim karbonatom, siromašno organskim ostacima i koje sadrži manje od 40 % gline, a čiji su dublji slojevi prilično čvrsti što pomaže korijenu da se razvije bliže površini tla. Osim u Europi, rijetko se može pronaći i u Sjevernoj Americi. Ova vrsta tartufa se i plantažno uzgaja u Italiji (provincije Brescia i Mantua), a za simbionte se koriste lješnjak i crni grab. Jestiv je, jakog i ugodnog mirisa koji podsjeća na prženi ječam ili fermentirajuće sirovine; miris također podsjeća i na češnjak, a u tragovima se osjeća i miris dragocjenog bijelog tartufa (Tuber magnatum).U Hrvatskoj je poznato nekoliko lokaliteta gdje je ova vrsta registrirana.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je naslovna-slika-Golemosporni-tartuf-Tuber-macrosporum-1024x749.jpg
Golemosporni tartuf (Tuber macrosporum)

Crijevoliki tartuf

Crijevoliki tartuf (Tuber mesentericum)raste ljeti i u jesen po različitim listopadnim šumama ukopan u vapnenasto tlo. Jestiv je, odmah nakon iskapanja miris je vrlo jak, potom podsjeća na katran ili jodnu tinkturu, stajanjem na zraku miris slabi i postaje ugodan. Poznato je nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj gdje je ova vrsta registrirana.

Crijevoliki tartuf – Tuber mesentericum

Tamnosporni tartuf

Tamnosporni tartuf (Tuber melanosporum) raste na sunčanim mjestima na dubini od 5 – 50 cm. Plodna tijela razvijaju se od travnja do lipnja, a skupljaju se od studenog do ožujka. Odgovaraju im rastresita vapnenasta tla s visokom poroznošću koja su bogata kalcijem. Jestiv je, iznimno cijenjen, vrlo karakterističnog, intenzivnog i  aromatičnog mirisa koji podsjeća na suho voće, vlažnu zemlju, jagode s nagovještajem kakaoa, okus je prepoznatljiv, blago ljut i gorkast koji se ne smanjuje zagrijavanjem.  Registriran je na lokalitetima u priobalju Hrvatske.

Tamnosporni tartuf – Tuber melanosporum

Prvi podatci o podzemnim gljivama na ovim područjima objavljeni su u složenoj geografskoj, biološkoj studiji Slavonije i Srijema 1777. godine. Austrougarski službenik Fridrich Wilhelm von Taube opisujući nepregledne šume po Slavoniji,navodi sljedeće: U jelen-gljivama, smčkovima, trifama (tartufi, op.) i sl. vlada obilje. Može se čitav mjesec dana prolaziti i loviti šumama od jednog do drugog mjesta ne dotičući ni jedno selo. U hrastovim šumama nalaze se izvrsne trife (tartufi, op.), za koje stanovnici ne znaju i koje neki put izruju svinje njuškom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje