Udruga hrvatske tržnice(UTH) na zagrebačkoj tržnici Dolac krajem listopada, jedanaestu godinu zaredom organizirala je manifestaciju pod nazivom „Dan hrvatskih tržnica“. Cilj dugogodišnje manifestacije je promocija domaćih proizvoda koji se nude na tržnicama diljem Hrvatske.
Ovogodišnjom manifestacijom pod motom „Hrana s placa se ne baca! Po zdravo na plac!“ željelo se dati doprinos zdravoj prehrani građana, smanjenju bacanja hrane i podržavanju domaćih proizvođača hrane.
Iako tradicionalna manifestacija ove godine nije bila prodajnog nego samo edukativnog karaktera, privukla je veliki broj građana. Svi zainteresirani mogli su se informirati o tome kako hrana s tržnica doprinosi zadravlju građana i kako tržnice doprinose smanjenju bacanja hrane. Mogli su, također, degustirati zdrave zelene sokove i smootie od voća i povrća s hrvatskih tržnica.
Prednosti hrane kupljene na tržnici
U pozdravnom govoru predsjednik Udruge hrvatske tržnica Niko Pervan ukazao je na prednosti hrane kupljene na tržnici.
–Radi se o hrani s najmanje CO2 otiska, ona je praktički jučer bila u zemlji, a danas je na vašem stolu. Nema tretiranja kojekakvim plinovima i zamrzavanja. Uvijek naglašavam, kupujmo svježe, zdravo i hrvatsko, rekao je Pervan.
Naglasio je da se kupovinom na tržnici pomaže ruralnom razvoju Hrvatske i jača lokalna ekonomija. Spomenuo je da su trgovački lanci najveći konkurenti tržnicama, ali se trend kupovanja u njima smanjio.
-Pogotovo u trgovačkim lancima kupuju mladi ljudi. Starija populacija kupuje na tržnicama kod svojih kumica. No, tržnice imaju svoju budućnost, rekao je Pervan. Podsjetio je da su se i u vrijeme lockdowna zbog covida tržnice prilagodile novim oklonostima i imale su svoje kupce.
Pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Dejan Jaić istaknuo je da Grad Zagreb podržava domaće proizvođače hrane.
Sve je više djece školskog i predškolskog uzrasta pretilo. Stoga pravilna prehrana kvalitetnom hranom mora biti dio života. Nažalost, oko 286 tisuća tona hrane godišnje se baca, rekao je Jaić. Naglasio je da o ovogodišnjem sloganu manifestacije treba svakodnevno razmišljati i dati veći značaj domaćim proizvodima.
Najstarija tržnica u Hrvatskoj
Voditeljica podružnice Tržnice Zagreb Božena Cvitanović rekla je kako je uvijek važno promovirati domaće zdrave proizvode koji u kratkom lancu opskrbe dolaze s hrvatskih polja do hrvatskog stola. Izrazila je zadovoljstvo što se manifestacija „Dan hrvatskih tržnica“ održava na tržnici Dolac koja je najstarija u Hrvatskoj.
Tržnica Dolac će 2030 godine obilježiti sto godina svog postojanja. Rado je posjećeno mjesto građana iz svih dijelova grada Zagreba, ali je i njegov turistički biser. Ova tržnica je jedan od zaštitnih znakova grada, naglasila je Cvitanović.
U okviru manifestacije pripremu zelenog soka su prezentirali Miljenko i Lovorka Ernoić.
–To je sok od sezonskog lisnatog povrća s tržnica. Dobiven je hladnim prešanjem, a najviše sadrži klorofila i odličan je za zdravlje, objasnio nam je Miljenko Ernoić.
Smatra da se domaći proizvodi na tržnicama dobro prodaju, jer ih ljudi prepoznaju i cijene. No,kazao je da je kod mladih generacija, nažalost, kulturu odlaska na tržnicu zamijenila kultura odlaska u trgovački centar. Stoga je važno, ističe Ernoić, skrenuti pažnju da je upravo na tržnici društveni, gospodarski i kulturni život.
Ukusni smoothie od voća i povrća s tržnica predstavio je restoran „Smutek-domaći kutek“ u vlasništvu komunalnog poduzeća Komunalac Koprivnica d.o.o. Ovi svježi napitci bogati su fitonutrijentima, vitaminima i mineralima, odličan su izvor bjelančevina, ugljikohidrata i zdravih masti te prirodnih vlakana. Upravo ovi napitci su izvrstan obrok za početak dana.
Voditeljica marketinga u koprivničkom Komunalcu, Petra Bijač rekla je da se restoran Smutek-domaći kutek nalazi na gradskoj tržnici te u svojoj ponudi ima najvećim dijelom domaće proizvode s tržnice.
–To je jedan novi model restorana brze, ali zdrave hrane. Za naše smuteke s placa upotrebljavamo namirnice lokalnih proizvođača koji prodaju na tržnicama. Uz domaće uzgojeno voće i povrće u smuteke dodajemo zobene pahuljice, med, vodu ili bademovo mlijeko .Za te smuteke je veliki interes građana, rekla nam je Bijač.
Iz ponude restorana izdvojila je razne vrste salata, ječmenu kašu s piletinom te sendviče od integralnog peciva sa suhomesnatim proizvodima lokalnih proizvođača s tržnice.
–Našom ponudom gosti dobivaju nešto fino, domaće i zdravo. S druge strane potpomažemo lokalne proizvođače s tržnica, kazala je Bijač.
Smoothie restorana kušao je Luka Gojević koji su ga oduševili svojim okusom, a pohvalio je i održavanje manifestacije „Dan hrvatskih tržnica“. Mladi Zagrepčanin je istaknuo kako je svjestan utjecaja zdrave hrane na ljudski organizam, ali je priznao da ovu hranu kao i većina njegovih vršnjaka ne konzumira često.
Umirovljenica Katica rekla nam je da je pobornica domaćih zdravih proizvoda. Na tržnicama Dolac i Trešnjevka redovito kupuje zeleno povrće od lokalnih proizvođača, jer smatra da nije uzgojeno upotrebom pesticida i da je uvijek svježe.
Tena Osrečak kazala je da želi da se njezino dijete hrani zdravo te kupuje od lokalnih proizvođača na tržnici.
–Imam svoju kumicu na placu od koje kupujem povrće. Općenito vjerujem da su proizvodi na tržnici kvalitetniji i lokalnim proizvođačima treba dati potporu, rekla je mlada majka.
Na tržnici Dolac svoje proizvode već trinaest godina prodaje Dragutin Volarić koji sudjeluje u projektu Turističke zajednice grada Zagreba“Kumice na Dolcu“.U ponudi su med, liker od meda, rakija od meda i pjenušac od meda te razni suveniri.
–Domaći proizvođači se trude da uvijek prodaju ono što je najzdravije i svježe.Ako su kupci zadovoljni ponovno će kupiti njihov proizvod. No, pretežno domaće proizvode kupuju starije osobe dok mladi idu više u shopping centre. Žao mi je da se danas mladi ljudi nezdravo hrane, rekao nam je Volarić.
Lokalni proizvođač iz Križevaca Stjepan Jakopović, na tržnici prodaje 25 godina.
–Prodajem mladi grah, mahune,kesten i domaći med od bagrema. Sve teže ide prodaja, jer je kriza. Ljudi su zainteresirani za domaće proizvode, ali su im skupi te gledaju da kupe ono što je jeftinije. Ako spustim cijenu svojih proizvoda ne mogu pokriti troškove dolaska iz Križevaca u Zagreb.Također, uzgoj povrća iziskuje troškove, primjerice gnojivo je poskupjelo. Pokušavam nekako opstati, ali četvero moje djece krenulo je drugim putem, ispričao je Jakopović.
