U ovom članku broju možete doznati više o Snježani Pešut-Pilon, dipl. ing. agr. koja savjetuje poljoprivrednike u Požeško-slavonskoj županiji, u kojoj radi kao viša savjetnica u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Upisala sam srednju Poljoprivredno-prehrambenu školu u Požegi, vodeći se mišlju kako je uzgoj hrane važan s obzirom koliko puta ljudi jedu tijekom dana te kako je poljoprivredno zanimanje samim tim aktualno. Nakon srednje završila sam Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu. Prvi posao u struci u poljoprivrednoj apoteci suočio me s poljoprivrednom stvarnošću i količinom kemije koja se primjenjuje u uzgoju hrane. Ubrzo, 2000. otkrivam postojanje biodinamičke poljoprivrede, zatim i ekološke što mi otvara put drugačijeg stručnog i osobnog razvoja, naglasila je Snježana Pešut-Pilon..
Ekološka i biodinamička poljoprivreda i istraživanje bioraznolikosti
U stručnom području uslijedila su sudjelovanja na ekološkim i biodinamičkim predavanjima, radionicama i tečajevima, angažiranje u udruzi u okviru koje istraživanje bioraznolikosti Dilj gore 2003-2005. rezultira koautorstvom na knjizi Ilustrirani priručnik za raspoznavanje ljekovitoga bilja, organiziranje izložbi o bioraznolikosti, rad na Poljoprivredno-prehrambenoj školi, volontiranje u ekološkim organizacijama i slične aktivnosti.
Snježana je zaposlena 2004. u tadašnjem Hrvatskom zavodu za poljoprivredno savjetodavnu službu, danas u Kaptolu u Područnoj službi za stručnu podršku Požega, u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva gdje radi u području ekološke poljoprivrede.
Prvi poslovi bile su joj upute poljoprivrednicima o administraciji i postupcima kroz nacionalni Program podizanja višegodišnjih nasada 2004.-2008., Program kapitalnih ulaganja, Operativni program razvoja povrćarstva 2007. Od 2013. sudjelujem u prikupljanju knjigovodstvenih podataka za FADN istraživanje. Udruživanje poljoprivrednika, stručna predavanja za poljoprivrednike i predavanja u školama u okviru Školske sheme voća i povrća bila su povezana s ekološkom poljoprivredom, kao i aktivnosti iniciranja i sudjelovanja u organiziranju tečaja, stručnog skupa, godišnjih radionica izrade biodinamičkih pripravaka 2011-2019. Već krajem 2016. stručna predavanja zamjenjuju obvezna predavanja za poljoprivrednike kroz drugačiji sustav organizacije, održavanja i administracije sa sadržajno snažno izraženom ekologizacijom poljoprivrede.
Od 2019. uključena je u diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, u okviru koje se za poljoprivrednike održavaju besplatni dvodnevni i trodnevni tečajevi Prerade ljekovitog i aromatičnog bilja u okviru Prerade poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla. Također je član radne skupine za ekološku poljoprivredu, osnovanu 2024. u svrhu stručnog usavršavanja djelatnika i informiranja poljoprivrednika o ekološkoj i ostalim oblicima ekološke poljoprivrede usmjeravajući pažnju na tlo, količinu humusa u tlu i biološku raznolikost.
Čuđenje poljoprivrednika
Rad u službi stručne podrške nudi širok raspon mogućnosti i ponekad je zadržavanje kontinuiteta rada pravo umijeće. Isprepliću se administrativne i stručne aktivnosti, često na štetu stručnih. Promišljajući o sadržaju stručnih informacija upućenih poljoprivrednicima, susrećući se s njihovim situacijama danas je nužno biti proaktivan, izaći izvan trenutno uobičajenih stručnih preporuka i informacija te dugoročno i cjelovito sagledati poljoprivredu i posljedice.
Često se dogodi da kad iznesem informacije i podatke, one izazivaju čuđenje i nevjericu poljoprivrednika. Blago čuđenje izaziva informacija o izostanku oranja na oranicama, sadnja živica ili zaštita leptira, pravo tek čuđenje izaziva informacija o biodinamičkim preparatima i njihovom djelovanju. Stanje u kojem se danas nalazi poljoprivreda i sve što se nje dotiče zahtijeva zaokret u razmišljanju i stručne i znanstvene zajednice, tako i proizvođača hrane znajući da su svi navedeni istovremeno potrošači. Gdje je točka ravnoteže ekologije i ekonomije, održivosti i isplativosti? S takvim i sličnim pitanjima danas žive i poljoprivrednici i s njima povezane institucije i organizacije. Načini uzgoja hrane u skladu s prirodom zadatak su svih nas. Imamo li prave informacije za taj zadatak?, s pravom se pita Snježana Pešut-Pilon.
