Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je kako će se u sljedećih nekoliko mjeseci pripremiti izmjene i dopune Zakona o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju te uvesti nova pravila, u prvom redu veća kontrola isplaćenih poticaja za sljedeće razdoblje.

 

U Ministarstvu smatraju da su se poljoprivredni poticaji povećavali iz godine u godinu, ali da dosad nisu opravdali očekivanja. Iako su poljoprivredni poticaji za ovu godinu nominalno niži u odnosu na prošlu, na prihodovnoj strani proračuna za 2012. godinu oni iznose 4,811 milijardi kuna, a na rashodovnoj 3,9 milijardi kuna.

Upitna dinamika isplate

Dobra je vijest što će poljoprivrednicima sve obveze iz prošle godine, sukladno zakonu na ime poticaja, biti podmirene. No upitna je dinamika isplate poticaja koja neće biti moguća do kraja veljače, kako traže poljoprivrednici, ističe Jakovina. Navodi pritom kako je bivše ministarstvo lani platilo samo osam mjeseci obveza za mlijeko, jedan kvartal za ribe i jedan dio za dohodovnu potporu, a sve ostale obveze iz 2011. ostale su za isplatu za ovu godinu. Te obveze bit će ispoštovane, a nakon analize, koja još nije cjelovita, došli smo do iznosa tih obveza od 3,17 milijardi kuna, kazao je Jakovina. Od toga su 123 milijuna kuna plaćena u privremenom financiranju u prva tri mjeseca ove godine, dok se 320 milijuna kuna odnosi na investicijske potpore za kapitalna ulaganja s rokom dospijeća do kraja lipnja i početka prosinca ove godine. Hrvatska ima samo šest do osam poljoprivrednih proizvoda dovoljno iz vlastite proizvodnje, stoga je najavljen zaokret u korištenju poticaja jer su ih dosad dobivali oni koji imaju puno hektara zemlje, a ne bave se primarno poljoprivrednom proizvodnjom.

 

Program potpore prehrambenoj industriji

Hrvatska ulaskom u EU gubi sporazume sa zemljama regije (CEFTA) u koje prehrambena industrija najviše izvozi, a tada bi primjenom punih carina s tim zemljama ta industrija bila nekonkurentna. U slučaju da se ništa po tom pitanju ne napravi, Hrvatska bi već u prvoj godini članstva imala izravne negativne posljedice samo u odnosima s BiH veće od 100 milijuna eura. Na sastanku predstavnika prehrambene industrije s predstavnicima Vlade i Hrvatske gospodarske komore (HGK) dogovoren je Program potpore hrvatskoj prehrambenoj industriji kako bi se očuvala njena konkurentnost ulaskom Hrvatske u EU. Postignuto je suglasje oko toga što je prioritet – zadržavanje koncesija koje Hrvatska trenutno ima u odnosu na CEFTA-u. To će se napraviti na način da Europska komisija to isto napravi s pojedinim članicama CEFTA-e i na taj se način omogući i Hrvatskoj da po povlaštenim uvjetima plasira svoje proizvode u regiju. Predstavnici Vlade na sastanku su rekli kako će se jačati uloga Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i ta odluka je najznačajnija poruka za realni sektor. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPileća prsa s pršutom
Sljedeći članakUvijek prava kombinacija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.