Dudov svilac (Bombyx mori) leptir je iz porodice svilaca Bombycidae. Potječe iz Kine i Japana te je unesen u Europu u 4. stoljeću. Gusjenice dudovog svilca blijedožute su boje i dužine do 8 centimetara, hrane se isključivo lišćem bijelog duda (Morus alba) te se prevlače četiri puta nakon čega se zakukulje u ispredenu svilenu kukuljicu.

Kukuljice tvore od tankog svilenog vlakna koje proizvedu slinom. Nakon metamorfoze iz kukuljice izlazi odrasla jedinka, leptir. Tijelo odraslih leptira dugo je od 3 do 5 centimetara, dlakavo te specifične bijele boje. Premda imaju krila, ne mogu letjeti. Ne hrane se, već samo traže partnera s ciljem razmnožavanja. Nakon oplodnje ženka odlaže 300-500 jaja i zatim ugiba. Iz vrlo malog broja kukuljica razviju se leptiri (roditelji nove generacije gusjenica), dok ih se većina uništi u procesu proizvodnje svile.

Svila je tanko prirodno proteinsko vlakno koje proizvode gusjenice svilaca pri formiranju kukuljice. Žlijezde koje izlučuju takva vlakna nalaze se u glavi gusjenice dudova svilca. U procesu proizvodnje svile kukuljice se natapaju u kipućoj vodi, svilci ugibaju, a kukuljice smekšaju i svila se odvaja. Dobiva se odmatanjem niti s kukuljice i jedino je prirodno filamentno vlakno, to jest vlakno velike duljine (više stotina metara – i do 1600 metara).

Najznačajnija je i najkvalitetnija svila od dudova svilca, koji se jedini od svilaca uzgaja isključivo radi dobivanja svile. Jedan dudov svilac proizvede samo 0,2 grama sirove svile. Moderno svilarstvo je visoko industrijalizirano te se može proizvesti i do 100 kg sirove svile po jednom hektaru na godinu. Da bi se takva proizvodnja ostvarila u uzgoju mora biti oko pola milijuna dudovih svilaca koji pojedu oko 12 tona dudovog lišća.

Kako bi proizveli 100 kilograma sirove svile potrebno je usmrtiti pola milijuna dudovih svilaca. Oni postaju nusproizvod koji se ponekad koristi kao organsko gnojivo. Danas postoje brojna biljna i sintetička vlakna istih karakteristika kao svila čija proizvodnja je jeftinija te se do tih materijala dolazi bez okrutnosti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje