Tridesetak poljoprivrednika Zagrebačke županije zajedno s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) sudjelovalo je na ekološkim danima polja – BIOFELDTAGE 2021. Na sajmu se predstavilo 190 izlagača poljoprivrednih strojeva i mehanizacije, domaćih životinja, hrane i pića. Sajam je održan po drugi put u austrijskom mjestu Seehofu, Donnerskirchenu, pored Gradišća, na čak 70 ha imanja obitelji Esterhazy. Održani su i brojni paneli o zelenoj energiji iz obnovljivih izvora i bioraznolikosti.
Nikolaus Berlakovich, predsjednik Poljoprivredne komore Gradišće, zastupnik u austrijskom parlamentu i bivši ministar poljoprivrede, ugostio je hrvatske predstavnike. Tako je potvrdio dosadašnju suradnju koja je uspostavljena kroz različite projekte i aktivnosti u Copa-Cogeca organizaciji. Posebna suradnja u ekološkoj poljoprivredi ostvarena je kroz projekt CAP FOR US (”ZPP za nas”) u okviru kojeg su se prenosili dobri primjeri prakse ekoloških poljoprivrednika iz Gradišća, vodeće austrijske regije po eko poljoprivedi, koja ima već 37 posto eko poljoprivrednika dok je u Austriji 26 posto zemljišta pod ekološkim površinama, a taj postotak u prosjeku za EU iznosi osam posto.
Austrija je vodeća ekološka zemlja u EU
Dr. Cristian Brawenz, ataše Saveznog ministarstva poljoprivrede, regija i turizma za SEE regiju (Jugoistočna Europa), kazao je da je Austrija vodeća zemlja u EU po proizvodnji eko hrane s udjelom od 25 posto. Pojedini proizvodi, kao što su sir i mlijeko imaju i veći udio. Dodao je da rast eko proizvoda na nekom tržištu ovisi o spremnosti potrošača da ih prihvate. Za sve zemlje u SEE regiji vrijedi da imaju jako puno plodne zemlje i velike obradive površine, koje daju kvantitetu.
Nadalje, drugi faktor je kupovna moć samih potrošača koji će kupovati eko hranu. Važna je njihova edukacija i obrazovanje na tome polju. Na kraju je dr. Brawenz istaknuo da na sreću ima puno malih, tradicionalnih proizvođača hrane koji nemaju eko ili bio certifikat. Međutim oni također proizvode organsku hranu. To je dobar put u ekološku poljoprivredu, koja je dio Zelenog plana EU-a za smanjenje ugljičnog otiska na okoliš.
Gradišćanski Hrvati danas čine šest posto stanovništva Gradišća koje ima oko 400.000 ha površine, odnosno 300.000 stanovnika. Gradišće ima i 150.000 ha ratarskih kultura, 130.000 ha šuma , 30.000 ha vodenih površina, 15.000 ha vinograda…
Zagrebačka županija 100 posto ekološka do 20230.
Predstavnici Zagrebačke županije, koja prva ima za cilj do 2030. godine postati 100 posto ekološka, mogli su upoznati brojne ekološke poljoprivrednike i razmijeniti iskustva. Mogli su vidjeti nove tehnologije. Od suvremene poljoprivredne mehanizacije do dronova. Sve se koristi u praćenju dobivanja hrane pod otvorenim nebom ili u plasteniku i stakleniku. Dronovi su toliko napredovali da su uspješno zamjenili pastire u stočarstvu. Koriste se i umjesto raketa za obranu od tuče.
Anđelka Pejaković iz Ministarstva poljoprivrede, kazala je da su stručne službe te koje će educirati poljoprivredne proizvođače na putu u ekološku poljoprivredu. Na tom putu mi se nalazimo na samom početku s oko 6 posto eko proizvođača. Njih je još prije pet godina bilo samo dva posto. Dodala je da imamo visoke ciljeve. Zagrebačka županija želi do 2030. godine postati 100 posto ekološka, te ih želimo i dostići. Ostaje pitanje edukacije potrošača o važnosti ekološke hrane, kazala je između ostalog Pejaković.
Željko Mihelić, zamjenik predsjednika HPK, naglasio je važnost ekološke poljoprivrede u budućnosti. Također, naglasio je potrebu za novim znanjima koja će pomoći našim proizvođačima da budu konkurentni. Također, osvrnuo se i na cijene ekoloških proizvoda. One nisu konkurente u odnosu na nisku potrošačku moć domaćeg stanovništva u Hrvatskoj.
Austrija je europski je lider u ekološkoj proizvodnji. Čak 24 posto, odnosno 24.998 poljoprivrednika su eko proizvođači. Vrijednost prodaje takvih proizvoda u 2018. iznosila je 1,72 milijardi eura. Subvencija za ekološku poljoprivredu, ratarske kulture 2020. godine iznosila 230 eura po hektaru,. Za povrtlarske 450, a za voćarstvo i vinogradarstvo 700 eura po hektaru. Najveći dio eko poljoprivredne proizvodnje u zemlji odvija se u unutrašnjosti gdje prevladavaju ravnice. U Gradišću je najzastupljenije vinogradarstvo s 25 posto od ukupnih ekoloških površina. Zatim je tu ratarstvo s 10%, dok je voćarstvo prisutno s osam do devet posto. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva dobro rade na međunarodnom tržištu, ali ne za količinu već za vrhunsku kvalitetu.
Regionalnost i obvezne oznake izvornosti važan su dio poljoprivredne politike u Austriji. Ona puno pažnje posvećuje očuvanju ruralnog prostora, koje je procvjetalo zahvaljujući i izdašnim EU fondovima, ali i učinkovitoj lokalnoj zajednici koja se nadmeće tko će bolje i uspješnije urediti svoj kraj.
Poljoprivredni savjetnici u Austriji pišu EU projekte
Otto Prieler, direktor Poljoprivredne komore Gradišće, posebno je naglasio važnu ulogu educirane savjetodavne službe u razvoju ekološke poljoprivrede. Jedan savjetnik od njih ukupno 100 zaposlenih u komori, brine se za prosječno 100 poljoprivrednika. U Gradišću, 26 savjetnika zaduženo je isključivo za ekološku proizvodnju. Savjetnici, bez usluga konzultanata, pišu u Austriji i EU projekte za poljoprivrednike i zaprimaju zahtjeve za poticaje. Usporedbe radi, jedan savjetodavac u RH brine za 560 poljoprivrednika.
S druge strane, članstvo u austrijskoj poljoprivrednoj komori je obvezno za poljoprivrednike, koji imaju više od 5.700 metara kvadratnih zemljišta ili šume, što je jutro zemlje još iz doba carice Marije Terezije.
Plodored na čak 10 godina za zdravije tlo
Plodored je jako bitan u ekološkoj poljoprivredi na imanju obitelji Esterhazy. Oni imaju u svom posjedu između ostalog i 2000 ha zemljišta. Provodi se na rok od čak 10 godina. Cilj je obogaćivanje tla, a ako se godinama sadi jednu te istu kulturu u tlo, potiče se razmnožavanje nametnika. Dakle, siju i sade različite kulture, neke pliće neke dublje u tlu, jare i ozime žitarice, soju, lucernu, slanutak, kukuruz, suncokret, mahunarke… tako da se može proći između redova, što doprinosi zaštiti tla i optimalnom korištenju zemljišnih resursa, koji nisu neograničeni.
No, isto tako drže da ne postoji jedinstven plodored, koji odgovara svakoj vrsti tla i podneblju. Treba vidjeti što je najbolje za neko gospodarstvo i koliko je učinkovito.
Odgovarajući na upite, čuli smo da se fizikalna i kemijska analiza tla radi svake dvije do četiri godine. Međutim ona nije obvezna kao kod nas svake tri godine, bilo da se radi o ekološkoj ili konvencionalnoj poljoprivredi u Austriji. A tamo ima i većih gospodarstava, koje imaju 60 ha povrća, te razvijenu kooperaciju i gdje je zaposleno 130 ljudi. To pokazuje da je za uzgoj eko povrća, kojeg kod nas ima na svega 400 ha, nužno i više radne snage i specijaliziranih poljoprivrednih strojeva.
Upozoreno je da je prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi najpogubnija za pčelinje zajednice. Njima se može pomoći ostavljanjem cvjetnih traka u polju, a za koje se mogu dobiti i eko poticaji u Austriji. Tu je i trajno ozelenjavanje, bilo livada ili pašnjaka. Na njih se mogu postaviti i seleći peradarnici s kokošima nesilicama, kojima je društvo na sajmu pravilo nekoliko koza.
Od domaćih životinja na sajmu, vidjeli smo 20-ak crnih angusa, mesne pasmine goveda koja je u Austriji broj jedan. Zatim autohtona planinska goveda, bijele magarce, ovce, svinje, rasne konje koji su imali i pokusno polje za oranje. Sve to na imanju Esterhazy čini kružnu ekonomiju.
Zelena energija u svjetlu klimatskih promjena
Institut za eko poljoprivredu održao je dobro posjećenu kraću prezentaciju nakon koje je uslijedila i rasprava o važnosti dobivanja zelene energije putem fotonaponskih panela iz poljoprivredne proizvodnje, bila ona stočarska ili ratarska. Naime, kako se čulo, velika klimatska kriza je tu. Ona se više ne može ignorirati, a poljoprivreda utječe na emisije stakleničkih plinova.
Posljednje četiri godine na planeti Zemlji bile su najtoplije u zadnjih 100 godina. To već ima katastrofalne posljedice za proizvodnju hrane, jer globalno zagrijavanje utječe na usjeve, odnosno smanjenje prinosa, rečeno je na prezentaciji.
Investicija u obnovljive izvore energije je 20 do 30 posto skuplja ako se postavlja na visoke objekte, na krovove kuća i zgrada. No, valja imati na umu da je nužna i gradnja trafostanice u blizini takvog postrojenje da bi se dobivena energija stavila u elektroenergetsku mrežu operatera te tako došlo do većeg tržišta. Za dobivanje dva TeraWatta električne energije potrebno je 4000 ha zemljišta, što je 0,2 posto cjelokupne poljoprivredne površine Austrije. No, riječ je dvostrukoj koristi jer se korištenjem obnovljivih izvora energije u poljoprivredi za 60 posto povećava vrijednost poljoprivredne proizvodnje. To je trend u nizu razvijenih europskih zemalja.
