Europski stršljen (Vespa crabro Linnaeus, 1758) jedna je od najrasprostranjenijih vrsta stršljena u svijetu, te je ujedno i najpoznatija vrsta stršljena.
Raširen je po čitavoj Europi, te dijelom u Aziji i Sjevernoj Americi. Veličinom je nešto manji od azijskog stršljena, vrlo je sličan osi, no naravno veći od nje – odrasli može narasti 18 – 35 mm. Prsa su crno – crvene boje, dok je stražnji dio obojen crno, žuto i crveno, a glava je jednoliko žuta. Za razliku od azijskog, ovaj stršljen svoja gnijezda vrlo često pravi na raznim građenim objektima, odnosno u neposrednoj ljudskoj okolini. Izvrsna mjesta za pravljenje gnijezda predstavljaju potkrovlja, dimnjaci, šupljine u drveću, rupe u zidovima i ostalim građevinama.
Gnijezda ne preživljavaju zimu, nego prezimi nekoliko ženki koje na proljeće uspostavljaju nove kolonije (nikada se ne useljavaju u stara – prošlogodišnja gnijezda). Matica u početku gradi gnijezdo sama i podiže sama prvu generaciju radilica. Nakon toga izlegle radilice preuzimaju svu brigu o izgradnji gnijezda i podizanju sljedećih generacija. Gnijezda grade od prožvakanog drveta, to jest celuloze pomiješane sa svojom slinom. Kako kolonija raste razmjerno s time raste i gnijezdo koje na vrhuncu svoje populacije može dosegnuti veličinu od 700 radnika što se obično događa u kasno ljeto. Promjer gnijezda iznosi 30 – 40 cm.
Iz oplođenih jajašaca razvijaju se ženke, dok se iz neoplođenih razvijaju mužjaci. Odrasli mužjaci ne sudjeluju u izgrađivanju gnijezda i njegovom održavanju, niti u hranjenju i brizi za ličinke. Sredinom jeseni oni napuštaju gnijezdo i pare se u poznatom „svadbenom letu“ te ubrzo nakon parenja ugibaju.
Iako izrazito bolan ubod, nije ništa otrovniji od onoga osinjeg. Bol je izraženija zbog dužeg i debljeg žalca koji može dublje prodrijeti u osjetljivije slojeve kože. Također, otrov sadrži više neurotransmitera acetilholina koji izaziva jak osjećaj pečenja. U pravilu nisu agresivni, te su čak manje agresivni od osa. Napast će tek kada je kolonija uznemirena i kada se osjećaju ugroženo. Ubod stršljena nije smrtonosan. Mogućom iznimkom moraju se smatrati osobe koje su alergične, kao uostalom i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca.
Hrvoje Filipović,
Entomološka grupa
Zavod za poljoprivrednu zoologiju
Agronomski fakultet u Zagrebu
 jedna je od najrasprostranjenijih vrsta stršljena u svijetu, te je ujedno i najpoznatija vrsta stršljena.){kind=link}