Glazba kao lijek

89

Nemojte se iznenaditi ako vam liječnik propiše sljedeću terapiju: tri puta dnevnog po ‘’jednog Mozarta’’. Glazba može pružiti zdravo zadovoljstvo. U stvari, nedavno istraživanje je pokazalo da neki od nas doživljavaju glazbu uzbudljivijom od bilo čega drugog, uključujući i seks. Jedan dio tog uzbuđenja uzrokovan je snažnim hormonima – endorfinima, koji se stvaraju u mozgu za vrijeme slušanja glazbe. Ti hormoni imaju svojstvo olakšavanja bolova i izazivanja ugodnih, euforičnih stanja.

Čovjek ne mora biti posebno sklon glazbi da bi ona na njega djelovala. Bilo našim vlastitim izborom, bilo slučajno, glazba je dio našeg svakodnevnog života. Sigurno smo već čuli laganu umirujuću muziku u nekim liftovima, u stomatološkim ordinacijama, bankama, u telefonskim slušalicama dok čekamo vezu ili vedru, zabavnu glazbu u nekim trgovačkim centrima ili robnim kućama, koja pridonosi da veseli i raspoloženi trpamo hranu i piće u kolica i da sa smiješkom pružamo kreditnu karticu osobi na blagajni.

Različite vrste glazbe za svakog

Skoro svatko od nas voli neku vrstu glazbe i kad je čuje počinje lupkati stopalom o pod u njezinom ritmu ili zapjeva u automobilu uz voljenu melodiju s radija. Bez obzira je li u pitanju Bach, jazz, rock, duhovna pjesma ili pop, glazba znatno utječe na naše raspoloženje. Prava glazba u pravo vrijeme donosi nam veselje i ublažuje premorene i iscrpljene živce. Ona nas “diže” kad smo “dolje” i umiruje nas kad smo uzbuđeni. Može nas dovesti do suza ili nas potaknuti da bolje učimo jedemo, učimo ili potaknuti na vođenje ljubavi. Neke studije su pokazale da se ritam srčanih otkucaja usklađuje s glazbom, tj. ubrzava se ili usporava, ovisno o ritmu same glazbe. Glazba također utječe i na ritam disanja, na krvni tlak, stezanje želuca i na razinu stresnih hormona u krvi. Premda pojedini ljudi različito reagiraju, lagana, mirna, instrumentalna glazba općenito snizuje tjelesne reakcije na stres, dok brže glazbene varijante povećavaju budnost, živahnost i uzbuđenje.

""

Pronađite glazbu koja vas oraspoložuje

Glazba može povećati izdržljivost tijela, regulirajući disanje i dovodeći nas u raspoloženje za tjelovježbu. Oni koji treniraju uz rock glazbu imaju osjećaj kao i da ne vježbaju tako naporno. Za vrijeme bušenja ili vađenja zuba, prikladna glazba u stomatološkoj ambulanti može povezati učinak anestezije. Glazba može čak i porod učiniti ugodnijim iskustvom. Obavljen je eksperiment koji se sastojao u tome da su u dvije bolnice, na odjelima za intenzivnu njegu srčanih bolesnika, pustili laganu, tihu glazbu. Glazba je smanjila srčanu frekvenciju, snizila krvni tlak, povećala toleranciju za bol i smanjila zabrinutost i depresiju. Terapija glazbom je korisna pomoć u liječenju mnogih bolesti, uključujući rak, probleme s dišnim sustavom, moždani udar, upalu zglobova i šećernu bolest. Glazba se primjenjuje i da se olakšaju uzimanje i smanje nuspojave takvih potencijalno neugodnih liječenja, kao što je kemoterapija, zračenje i hemodijaliza. Glazba ima učinak u smanjenju bola, olakšanju zabrinutosti i podizanju životne volje i raspoloženja kod terminalno ili kronično bolesnih.

""

Ugodna glazba – lijek protiv stresa

Glazba se opsežno primjenjuje u liječenju bolesti kao što su glavobolja, bolesti probavnog sustava, depresija, dakle oboljenja koja imaju u sebi jaku emocionalnu komponentu. Glazba nema utjecaj samo na liječenje bolesnih, nego i na obrambene, imunološke funkcije zdravih ljudi. Poznato je da visoke razine stresa hormona u krvi mogu”prigušiti” naš obrambeni sustav, međutim glazba može pomoći u kontroli tih hormona. Uživati u muzici je jedan od lakših načina kako ponovo steći nešto od senzualnosti izgubljene u našem današnjem životnom tempu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakJapanski cvjetni trips – novi štetnik našeg povrća i cvijeća
Sljedeći članakNewsletter 4/2018
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.