Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora. Unatoč vrlo visokim subvencijama, od ulaska u EU do danas, Hrvatska nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje je u 2012. godini iznosila 20,9 milijardi kuna. U prošloj godini je dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska RH u EU. Zaključak je to stručnjaka SMARTER-a, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, iz analize o utjecaju ulaska i 8 godina članstva u EU na hrvatsku poljoprivredu, koja je sredinom srpnja predstavljena novinarima u Zagrebu.
–Poljoprivreda je ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta. Također i novih pravila EU poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta. Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko 5 milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica SMARTER-a.
Još nismo dosegli vrijednost proizvodnje iz 2012.
Objasnila je kako je tek u 2015. godini zaustavljen pad i vrijednost polagano raste /stagnira. Od 2018. rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU. Prošle godine, u godini pandemije COVID-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu 19,2 milijarde kuna.
Količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje. Nije bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna/ odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013. godini, na gotovo 6,8 milijardi kuna/ oko 909 milijuna eura, isplaćenih u 2020. godini.
Za izravna plaćanja se ukupno do sada u programskom razdoblju isplatilo 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eur. Očekuje se još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura (kroz isplatu N +3 godine). Tu su i posebni nacionalni programi – CMO programi (vino, pčela i drugo) – za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura / 33 milijardi kuna od 2013. do 2020. godine.
-Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji, koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojem se danas raspravlja, nije predmet interesa – kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno, kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom (izmjena kultura, proteinski usjevi, NON-GMO, infrastruktura, skladišta, silosi, financiranje, instrumenti plaćanja). Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati. Njih će biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće „zelene“ zahtjeve, upozorava Blažić.
Vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna. To je gotovo na istoj razini kao i 2019. godine. Usporedno s 2013. godinom, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je za 17%.
U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG sudjeluju sa 3,19 milijardi ili 40%, a 4,68 milijardi kuna ostvaruju pravne osobe i obrtnici, odnosno 60%. Ipak, kod navedenih treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.
Bez promjena u strukturi proizvodnje
U SMARTER-u ističu kako u strukturi poljoprivredne proizvodnje nije došlo do većih promjena. Udio proizvodnje žitarica je pao, ali snažno raste udio proizvodnje industrijskog bilja, osobito uljarica i soje, te krmnog bilja. Udio proizvodnje mlijeka je značajno pao, ali se povećala proizvodnja svinja, goveda i peradi. Raste udio proizvodnje povrća, a značajno pada kod proizvodnje voća. Pad je zabilježen i kod proizvodnje vina, a raste udio proizvodnje maslinova ulja.
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini rastao je za 8%. Uvoz je bio manji za 6% u odnosu na 2019. godinu. Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmijeni treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje potražnje (domaće, a posebice turističke) – što je sve utjecalo na smanjenje uvoza, ističu u SMARTER-u.
-Struktura vanjskotrgovinske razmjene RH pokazuje da imamo suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77% suficita. U svim ostalim kategorijama ostvaruje se deficit. Najveći je deficit u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46% deficita,objasnila je Blažić.
Financiranje poljoprivrede u novom programskom razdoblju (2021 -2027)
U novom programskom razdoblju Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura. Prvi nacrt Ministarstva poljoprivrede pokazuje da će se kroz mjere poljoprivredne politike, koje se financiraju iz proračuna EU-a, za izravna plaćanja usmjeriti okvirni iznos 1,87 milijardi eura, od čega 25% za klimu i okoliš. Za mjere ruralnog razvoja okvirni iznos je 1,49 milijardi kuna. Od toga se na ulaganja planira izdvojiti manje od 20% sredstava, a čak 35% za klimu i okoliš. Ulaganja u područja s prirodnim ograničenjima trebala bi biti 20%, razmjena znanja i inovacije 2,5% i dr. Za sektorske mjere – Vinska omotnica i pčelarski program namijenjeno je 61,5 milijuna eura.
Procjena SMARTER-a je da ovaj novi financijski okvir Strateški plan u okviru ZPP-a, koji bi se trebao uklopiti u Zeleni plan i dvije ključne EU strategije – Od Polja do stola i Strategiju o bioraznolikosti, treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako bi donio onaj značajniji iskorak, kako hrvatski poljoprivredni sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti. Kod okolišno/klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom (npr. bioraznolikost, emisije stakleničkih plinova), Hrvatska ostvaruje nešto bolje rezultate od prosjeka EU. Tako bi bilo logično da se sredstva u većoj mjeri usmjeravaju u intervencije koje će doprinijeti jačanju proizvodnje.
Regionalizacija proizvodnje, horizontalno i vertikalno povezivanje proizvodnje i prerade, udruživanje proizvođača, investicije u preradu i razvoj proizvoda dodane vrijednosti, kao i snažna promocija domaće proizvodnje uz stalnu suradnju svih dionika, ključni su za razvoj poljoprivrede i podizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane. Hrvatskoj nedostaje znanje, investicije u moderne tehnologije i veća usmjerenost na proizvodnju i izvoz. Bez proizvodnje, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje neće biti niti razvoja ruralnih krajeva, ostanka stanovništava na selu, te snažnog iskoraka iz sadašnje situacije, ključne su poruke SMARTER-a.
Zaključak analize tvrtke Smarter upućuje da sve analize stanja u poljoprivredi, kroz ovih 8 godina od ulaska Hrvatske u EU, kao i nove promjene ZPP-a koje su snažno usmjerene na klimu i okoliš, pokazuju da bi hrvatska poljoprivreda mogla imati daljnju stagnaciju.
Posebice bi to moglo biti u sektoru ratarstva koji će biti na udaru (manje korištenje pesticida, eko sheme i dr.). Također i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova. Prvi draft prijedloga strateškog plana RH, po našem mišljenju, teško će moći doprinijeti ciljevima iz Strategijom poljoprivrede i povećanju vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine na 30 milijardi kuna. Zaštita okoliša i ekonomska konkurentnost jednaki su i komplementarni, te ne bi trebali stavljati naglasak samo na jednu komponentu.
IZVOR: Smarter.hr
