Lakše je osvojiti nego obraniti, obično se kaže, a hrvatski maslinari uspijevaju i jedno i drugo. Na nedavno završenom najvećem i najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja NYIOOC 2023. World Olive Oil Competition u New Yorku, obranili su treće mjesto. Sva nagrađena ulja s tog natjecanja predstavljena su u službenom vodiču kojeg uvažavaju uvoznici, distributeri, trgovci i ugostitelji diljem svijeta .

Treći smo kao i lani , a za dlaku nam je izmaklo drugo mjesto, komentirao je Tomislav Duvnjak rezultate pristigle iz New Yorka. Duvnjak je voditelj Centra maslinovog ulja Sv. Ivan u Vodicama. On je i ove godine koordinirao slanje maslinovih ulja iz Dalmacije na natjecanje u New York.

U konkurenciji 1.100 uzorka iz 23 zemlje sjeverne hemisfere hrvatski maslinari, mahom iz Dalmacije i Istre, opet su briljirali i sa 105 odličja (94 zlata i 11 srebra) na najvećem i najrespektabilnijem ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja obranili 3. mjesto. Ili, kako bi rekli sportaši, brončanu medalju. Podsjetimo, preklani četvrto iza Italije, Španjolske i Grčke s ukupno 87 medalja (67 zlatnih i 20 srebrnih). Ove godine do pred sam kraj ispred Hrvatske bila je samo Italija s neusporedivo većim brojem uzoraka koje su talijanski maslinari poslali na ovo natjecanje.

Španjolska nas je pretekla za samo jednu medalju više. Oni su osvojili 106, a mi 105 medalja, kaže Duvnjak. Španjolci su se natjecali sa 135 uzoraka, a mi sa 128. Naš postotak uspješnosti je bolji. Španjolska 79, a Hrvatska 82 posto uspješnosti. Po tome smo nadmašili čak i Italiju koja je sa 224 uzorka osvojila 174 medalje ili 75 posto. U konačnom plasmanu iza Hrvatske su ostale Grčka s 90 medalja, SAD 80, Turska 74, Portugal 35, Tunis 27, Francuska 11 i druge maslinarske zemlje s neusporedivo većom proizvodnjom maslinovih ulja od nas.

 Po uspješnosti i kvaliteti naša ulja su najbolja na svijetu

Ohrabrujuće je što hrvatski maslinari iz godine u godinu bilježe rast u kvaliteti, ali i po broju vrhunskih ulja koja šalju na najpoznatija svjetska natjecanja. Od 2015. g. kad je u New Yorku  bilo samo 9 prijava naših maslinara, Hrvatska je u međuvremenu postala jedna od najjačih po broju prijavljenih robnih marki i stopi uspješnosti. Pogotovo otkad su se istarskim maslinarima prije tri godine u većem broju nego inače pridružili i maslinari iz Dalmacije.

S ukupno prijavljenih 128 ulja i osvojenih 105 nagrada, Hrvatska ima najveći postotak uspješnosti (82 %) od svih zemalja koje su sudjelovale na ovogodišnjem 2023 NYIOOC – World Olive Oil Competition u New Yorku.

Po uspješnosti i kvaliteti hrvatska maslinova ulja su najbolja na svijetu. Bolja i od dvije maslinarske velesile Italije i Španjolske, ističe i dr. Ivica Vlatković.

Nagrade su priznanje za veliki trud i rad. Ali, neka budu i obveza da se nastavi još bolje. Jer, ipak je teško ostati na vrhu, mišljenje je Domagoja Živkovića. On je također jedna od nagrađenih hrvatskih maslinara na ovogodišnjem natjecanju u New Yorku. Treba nastaviti proizvoditi još kvalitetnija ulja i na natjecanjima sudjelovati s više uzoraka i eto nas na vrhu svijeta.

A i s obranjenim trećim mjestom, Hrvatska može biti ponosna na svoje maslinare jer su je još jednom vinuli u svjetski vrh. Upravo tamo gdje i pripada jer se veliki uspjesi ostvaruju gdje ljudi žive svoj san, entuzijasti koje vodi strast i ljubav prema svojoj zemlji i svetoj biljci maslini, poručuje Vlatković.

Samo, vrijeme je da i naši dužnosnici, posebno Ministarstvo poljoprivrede shvate da je maslinarstvo naša velika šansa, a ne „ostalo“ kako ga vode prema postojećoj tipologiju područja u našoj poljoprivredi.

Pozlaćeno ulje posvetio preminuloj supruzi

Svaki maslinar na svoj način doživljava priznanja i nagrade za svoje ulje. „Puno nam znači“, „Dokaz da smo na dobrom putu“, „Potvrda kvalitete“, „Novi poticaj da radimo još bolje“, obično kazuju u tim prigodama.

Nevjerojatan osjećaj, posebno emotivno je reagirao Ivan Pfeiffer, maslinar iz Bola na Braču, kad je saznao da je njegovo ulje MI Olive od autohtone Levantinke na najprestižnijem svjetskom natjecanju NYIOOC u New Yorku osvojilo zlatno odličje.

Nagradu posvećujem svojoj voljenoj supruzi Magdaleni, koja je i najzaslužnija za naš uspjeh, povjerio nam je Ivan.

Na žalost njegova voljena Magdalena nije doživjela najveći uspjeh obiteljskog brenda MI Olive Brač, kojega su zajedno stvarali, jer brend MI Olive počima inicijalima njihovih imena – Magdalena i Ivan.

Magdalena je umrla iznenada u bolnici u Zagrebu. I to na dan upravo kad je berba u obiteljskom masliniku dovršena, a plodovi taj dan prerađeni u uljari Arnerić u mjestu Supetar. Nakon što se naglo razboljela, prije odlaska na liječenje u Zagreb, Magdalena je suprugu Ivanu i ostalim članovima obitelji govorila neka se ne brinu za nju, neka se posvete berbi i preradi maslina kako bi ulje bilo vrhunsko i da se mora pročuti za njega, prepričava Ivan.

Berba je trajala četiri dana. Uz članove obitelji pomogli su i Ivanovi prijatelji i sa 260 stabala maslina ručno ubrali 7,5 tona ploda iz kojih je dobiveno 1.200 litara ekstra djevičanskog ulja.

Tih dana očekivali smo povratak Magdalene da zajedno proslavimo uspješnu sezonu, govori Ivan. No, iz bolnice je stigla najgora moguća žalosna vijest da je Magdalena preminula. Nakon kirurškog zahvata zadobila je emboliju pluća koja je bila kobna.

Strašno, strašno, ne pitajte me kako sam se osjećao. Najradije bih da sam umro zajedno s njom, tužnim glasom govori Ivan, ali život ide dalje. Što se ne može promijeniti, mora se prihvatiti, svjestan je Ivan.

Trostruka ljubav

Njegova je priča poput scenarija za film. Rođen je u Vinkovcima, a nakon završene srednje ekonomske škole, prije 20 godina došao je na otok Brač. Zaposlio se kao sezonac u jednom privatnom restoranu i – zaljubio. Trostruko. Osvojio ga otok sa svim svojim divotama, zaljubio se u Magdalenu, čiji otac Nikola uzgaja masline i proizvodi maslinovo ulje. Štoviše, on je prvi na južnoj strani otoka, ispod Vidove gore, koja je sa 778 metara najviše brdo na otocima Jadranskog mora, počeo saditi masline.

Vinova loza je na njegovoj zemlji ostarjela, nije sadio novu, nego umjesto čokota sađene su masline. U ono doba su mu se svi smijali, govori Ivan, a danas je naš maslinik najstariji na tom dijelu otoka, a ulje sa Brača postalo je po redu 33. hrvatski proizvod koji je na razini Europske unije upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Ivan s tastom Nikolom u masliniku

Riječ je o ekstra djevičanskom maslinovom ulju dobivenom izravno iz ploda masline (Olea europaea L.) isključivo mehaničkim postupcima, pri čemu autohtone sorte moraju biti zastupljene u najmanjem udjelu od 80 posto. 

Značajka bračkog maslinovog ulja je niski udio slobodnih masnih kiselina i niski peroksidni broj te visoki udio ukupnih fenolnih spojeva uz balansiranu gorčinu i pikantnost, voćnost i miris po svježem plodu masline, lišću i travi.

Na sve njegove pozitivne i specifične karakteristike podjednako utječe sorta masline, specifični geološki i klimatski uvjeti te umješnost bračkih maslinara u uzgoju maslina i preradi ploda u maslinovo ulje, objašnjava Ivan.

Kad je došao na Brač, jedva da je znao kako izgleda maslina, a sada, evo, dobiva zlato za ulje na najprestižnijem svjetskom ocijenjivanju. Uz punca Nikolu, koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, brzo je učio i naučio sve o uzgoju maslina.

U masliniku imamo i sustav navodnjavanja kap po kap tako da je i u protekloj sušnoj sezoni urod bio iznadprosječan, a plodovi zdravi, govori Ivan koji je u međuvremenu naučio sve i o proizvodnji ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

On i supruga Magdalena otišli su i korak dalje.

Inicirali smo da se ulje počne pakirati u bočice te da ga brendiramo, jer punac ga je do tada prodavao na litru, dvije, pet… Dosta smo truda i rada uložili i u brendiranje  želeći da se čuje i za naše ekstradjevičansko ulje dobiveno tradicionalnom metodom, hladnim prešanjem – isti dan do 12 sati nakon berbe, i to rane, zelene berbe, ističe.

Uz prometnicu koja od maslinika vodi prema Zlatnom ratu sa po mnogima najljepše pješčane plaže na Mediteranu otvorili su i prikladnu trgovinu za prodaju ulja i drugih proizvoda OPG-a Nikola Boldović. Planirali su u masliniku izgraditi i tradicionalnu kućicu s kušaonicom, razvijati maslinarski turizam…Sada, nakon tragičnog događaja, sve to je zaustavljeno. Ali svi oni koji poznaju Ivana, vjeruju da će on, sa ostalim članovima obiteljskog gospodarstva, ustrajati i realizirati sve ono što je zajedno sa Magdalenom planirao i kojoj je posvetio nagradu osvojenu na ovogodišnjem NYIOOC-u.

Zlatom nagrađeno ulje posvećeno Magdaleni

A, dogodine, kaže Ivan, ako ulje koje će nositi ime njegove voljene Magdalene bude nagrađeno na najprestižnijem ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja u New Yorku, to će mu biti najveća satisfakcija. Potvrda da ljubav živi vječno!

Prethodni članakKako napraviti viseću cvjetnu atrakciju?
Sljedeći članakUpravljanje vlagom u tlu prilagođeno klimatskim promjenama
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.