4. studeni 2016., u široj javnosti obilježen je kao dan stupanja na snagu Pariškog sporazuma koji predstavlja svjetsku prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena. Isti taj dan skupini vizionara u Hrvatskoj značio je početak zajedničkog javnog djelovanja kroz osnivanje udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Okupila ih je potreba i želja da se zalažu za interes proizvodnje domaće obnovljive energije.
OIEH okuplja energetske tvrtke s ukupno 80% instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, kao i ostalu OIE industriju: proizvođače električne opreme, servisne i potporne djelatnosti i konzultante. Uoči Dana planete Zemlja, koji se obilježava 22.travnja, razgovarali smo s Majom Pokrovac, direktoricom udruženja OIEH.
- Koje su aktivnosti i projekti udruženja OIEH?
–Djelujemo sustavno kroz osam radnih skupina OIEH, zajednički analiziramo prepreke i radimo na traženju najboljih rješenja, a potom ih komuniciramo prema institucijama i nadležnim ministarstvima. Članovi svojim stručnim znanjem doprinose radnim skupinama za zaštitu okoliša i prirode, za distribuciju i prijenos električne energije, za energetsko odobrenje, za imovinsko pravne odnose, za elektromobilnost, za bioplin, za vodik i za skladištenje energije (baterijske sustave).
–Jedini u Hrvatskoj analiziramo mogućnost razvijanja „Go-to“ područja, izdvojenih lokacija koje EK traži za brži razvoj projekata OIE. Nema energetske tranzicije bez razvoja projekata OIE, a oni koji u njih ulažu susreću se s brojnim izazovima. Naš je zadatak ukazivati na njih i raditi na njihovom rješavanju te time omogućiti snažniji razvoj OIE sektora. Da bismo to ostvarili djelujemo na svim razinama – od jedinica lokalne samouprave do europskih udruženja.
–Članovi smo WindEurope, SolarPower Europe i European Biogas Association. Uz to smo službeni nacionalni partner i predstavnik europske RE-Source platforme čime smo, kao RE-Source Croatia HUB, središnje mjesto informacija o ugovorima za kupnju zelene energije izravno od proizvođača (PPA – Power Purchase Agreement). U ožujku smo organizirali prvu regionalnu konferenciju na ovu temu, a 350 sudionika iz Hrvatske, regije i zemalja EU velik potvrđuje aktualnost i potrebu za informacijama.
–Težimo partnerskom odnosu sa svim dionicima energetske tranzicije, a iz djelovanja kojem je cilj zajednička dobrobit rodila su se strateška partnerstva OIEH s Pokretom otoka i udrugom za elektromobilnost Strujni krug, potpisan je sporazum o suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i s Hrvatskom poljoprivrednom komorom. Surađujemo s akademskom zajednicom, organiziramo edukativne radionice i konferencije s ciljem stvaranja prostora za širenje informacija i znanja o OIE.
–Dani dobroga vjetra te Dani sunca naše su već tradicionalne konferencije za koje postoji velik interes u Hrvatskoj, regiji, ali i šire jer uvijek donose ključne informacije i konstruktivne rasprave. Njihovu važnost prepoznaju i krovna europska udruženja koja su i pokrovitelji ovih događaja. SolarPower Europe pokrovitelj je Dana sunca, koje 25. i 26. svibnja organiziramo u Bolu na Braču, a na konferenciji će aktivno sudjelovati direktorica Walburga Hemetsberger. Svoj je dolazak potvrdio i Giles Dickson, čelna osoba WindEurope.
–Europska banka za obnovu i razvoj prepoznala je naše zalaganje za snažniji razvoj OIE projekata i financirala izradu dvije studije: Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Suradnja OIEH i EBRD je nastavljena izradom Studije o potencijalu iskorištavanja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i uzgoja slatkovodne ribe u Hrvatskoj te Akcijskog plana za korištenje obnovljivih izvora energije u moru u Republici Hrvatskoj.
–Kao dio te suradnje pripremamo i projekt Solar Jobs koji će nuditi obrazovanje za poslove u sektoru solarnih projekata. Sve je ovo važno pri kreiranju okvira za snažniji razvoj i ulaganje u projekte OIE te njihovu integraciju u elektroenergetski sustav. Jedino sustavnim i kontinuiranim radom moguće je ostvariti zajedničke ciljeve, a država ih je uvrstila u Strategiju energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu.
Bioplinski sektor
- Kakvi su trendovi po pitanju OIE u EU i Hrvatskoj i hoće li biti dovoljno alociranih sredstava za „zelene“ energetske investicije u Strateškom planu za poljoprivredu?
–S geopolitičkim, gospodarskim i energetskim promjenama u EU trendovi OIE su značajno izmijenjeni, a sve strategije su usmjerene prema njihovom intenzivnijem razvoju s ciljem prelaska na zelenu energiju. Kroz REPowerEU plan, cilj EU je godišnje proizvoditi 35 milijardi m3 kubičnih metara biometana, a on se dobiva pročišćavanjem bioplina. Koliko je taj plan ambiciozan govori činjenica da je ukupna godišnja proizvodnja biometana u EU u 2021. godini iznosila samo 3,5 milijardi m3.
–Kako je upravo bioplinski sektor najpovezaniji s poljoprivrednom proizvodnjom, može se reći da je njegova razvijenost indikator korištenja OIE u poljoprivredi. U Hrvatskoj je situacija u bioplinskom sektoru prilično loša.
–Imamo samo 42 bioplinska postrojenja ukupno instaliranog kapaciteta 48MW. Uslijed ekstremnih povećanja cijena ulaznih sirovina, koje državni sustav poticaja nije prepoznao kao izrazito opterećenje u poslovanju, mnoga bioplinska postrojenja bila su prisiljena raskinuti ugovore s državom i okrenuti se otvorenom tržištu. No, tad ih je dočekalo ograničenje cijene proizvedene energije koje propisuje Uredba o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (NN 156/22).
–Na žalost, ta Uredba u Hrvatskoj nije uvažila operativne troškove pojedinih tehnologija, već je ograničila otkupnu cijenu električne energije proizvedene iz bioplina na ekonomski neodrživu razinu, u potpunosti time ignorirajući Članak 8. europske Uredbe koji nalaže vođenje brige o profitabilnosti rada pojedinih postrojenja i tehnologija. S druge strane, hrvatska Uredba izuzima biometan iz primjene propisanih mjera što je apsurdno jer Republika Hrvatska nikada nije definirala biometan kao pojam, energent niti tehnologiju. Drugim riječima, nije omogućila ulaganja i nadogradnju postojećih bioplinskih postrojenja u biometanska, kao ni izgradnju novih postrojenja, već ih je natjerala da smanje proizvodnju ili u potpunosti ugase svoje kapacitete.
–Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske (2023. – 2027.) na žalost ne vidi OIE onako kako ih vidi EU, nije prilagođen trendovima, trenutnim uvjetima i mogućnostima. Čak je i potreba povećanja korištenja energije iz obnovljivih izvora u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi ocijenjena srednjom, iako je prepoznat visok potencijal i dostupnost biomase kao energenta. Ako Hrvatska želi pratiti europski trend razvoja OIE u poljoprivredi, predviđena sredstva neće biti dovoljna. No, ako se u obzir uzmu birokratske prepreke i pravne nelogičnosti koje onemogućuju razvoj OIE projekata u poljoprivredi, ispada da sredstva neće ni moći biti iskorištena.
- Hrvatska ima osobito bogatstvo voda, sunca, vjetra, naravno i biomase. Koja je trenutna struktura OIE u isporuci električne energije u RH?
–U zadnjih nekoliko godina vidljiv je porast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, ali s obzirom na to da najveći udio i dalje čine hidroelektrane, zbog promjenjivosti hidrologije i njihova je proizvodnja nestabilna. To uzrokuje povećanje proizvodnje iz termoelektrana i uvoz električne energije. Gledamo li prva tri mjeseca ove godine, OIE čine 58% u ukupno proizvedenoj energiji. Kad se pogleda struktura OIE u tom razdoblju čak 41% čine hidroelektrane, dok 12% čine vjetroelektrane, a solari tek 0,6%.
–Da bismo proizveli potrebnu količinu energije u Hrvatskoj i zaustavili uvoz, bilo bi potrebno oko 2000 MW sunčanih elektrana. Trenutačno ih imamo samo 256 MW. To bismo mogli postići i izgradnjom dodatnih 1000 MW novih vjetroelektrana. Potrebno je čim prije iskoristiti potencijal kojim Hrvatska obiluje u svim oblicima obnovljive energije i potaknuti njen brži razvoj.
- Koje korake bi trebalo poduzeti u Hrvatskoj da potencijal OIE ostvarimo u poljoprivredi?
-Poljoprivreda je prostorno najšire rasprostranjena djelatnost i ona je prije svega potrošač energije i energenata, bila to električna energija ili biogorivo. Proizvodnja takve energije i energenta unutar poljoprivrednog gospodarstva omogućila bi sigurnu i isplativu opskrbu, a time mu i povećala konkurentnost. Ne manje važno, poljoprivreda je odgovorna za više od 25 % emisija stakleničkih plinova, a taj se utjecaj može smanjiti radom bioplinskih postrojenja. Uz to što proizvode bioplin, električnu i toplinsku energiju, ova postrojenja imaju i vrlo vrijedan nusproizvod – digestat.
–Iako ga agronomska struka prepoznaje kao visokovrijedno i biološki stabilno gnojivo čijom se primjenom pospješuje poljoprivredna proizvodnja, digestat na žalost nije zakonski valoriziran. Kako bismo ostvarili potencijale koje Hrvatska ima, OIE u poljoprivredi treba biti prepoznat kao ključan dio kružnog biogospodarstva. Nužno je vidjeti cjelinu u kojoj surađuju stočari, ratari, proizvođači energije, lokalne zajednice. Svi su oni već tu, samo čekaju da im kreatori politike omoguće logično povezivanje i podrže ovakvu održivu priču. Takve združene zajednice u EU uspješno funkcioniraju od druge polovice 20. stoljeća. Dakle, imamo od koga učiti kako razviti sustav u kojem ćemo povezati proizvođače sirovine s proizvođačem energije i na kraju potrošačem.
- Agrosolari, sekvestracija ugljika, proizvodnja biomase… što je najizglednije za zaradu poljoprivrednika?
–Sve navedeno se može i treba koristiti. Kod nas je, čini mi, se najmanje poznata sekvestracija ugljika. Europska komisija je u prosincu 2021. objavila komunikaciju o ciklusima ugljika, odnosno CO2 sekvestraciji i certificiranju, nakon čega je 30. studenoga 2022. uslijedio Prijedlog uredbe o uspostavljanju okvira Unije za certifikaciju uklanjanja ugljika.
–Poljoprivredne prakse koje uklanjaju CO2 iz atmosfere primit će određene naknade prema ovoj predloženoj uredbi, bilo kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku ili druge javne ili privatne inicijative. To znači da poljoprivrednici koji usvoje prakse održivog uklanjanja ugljika mogu dobiti financijske poticaje za svoje aktivnosti.
Agrosolari
- Koliko su poljoprivredni proizvođači trenutno upoznati s tematikom OIE, jer se u javnosti najviše spominju solari na farmama?
–Prema upitima koje svakodnevno dobivamo rekla bih da su poljoprivredni proizvođači upoznati s mogućnostima OIE. Oni koji razumiju koje im prednosti donose, već su uložili u neke od tehnologija OIE na svojim gospodarstvima. Jedan od važnih ciljeva OIEH je informirati i educirati poljoprivrednike o dobrobitima koje im OIE mogu donijeti, surađivati s njima i omogućiti im sudjelovanje u takvim projektima. Česti su upiti poljoprivrednika zainteresiranih za postavljanje solara.
–Čitaju, ali i čuju od svojih kolega iz drugih država, o primjerima solara koji štite usjeve od ekstremnih vremenskih prilika i ujedno proizvode energiju. S obzirom na svoju zaštitnu funkciju ovi solarni poljoprivredni sustavi se ustvari mogu opisati kao agrotehnička mjera jer im je cilj maksimiziranje poljoprivredne proizvodnje uz usporednu proizvodnju električne energije na istom zemljištu. Pažljivim razmještanjem i nagibom solarni paneli pružaju djelomičan hlad za osjetljive usjeve kojima se time smanjuje stres zbog visokih temperatura, izravnog sunčevog zračenja i isparavanja vlage, odnosno čuva se ukupno dostupna voda u tlu. To rezultira poboljšavanjem kvalitete i prinosa usjeva, osobito u regijama s izraženijim porastom temperature.
–Agrosolari su odlična zaštita od tuče ili mraza te osiguravaju održivu mikroklimu ispod panela, što smanjuje osjetljivost usjeva na nagle promjene. Na pašnjacima pružaju životinjama hladovinu u kritičnim dijelovima dana, a pri tome sprječavaju prodor grabežljivaca te formiraju uvjete za napredno gospodarenje pašnjacima. Niz je benefita agrosolarnih sustava za poljoprivrednu proizvodnju i agroekološke karakteristike poljoprivredne površine, a kako je najvažnije prepoznati specifičnosti pojedinih poljoprivrednih kultura, u izradu ovakvih projekata važno je uključiti stručnjake iz područja poljoprivrede, zaštite okoliša i energetike.
–No, agrosolari obuhvaćaju i plutajuće solarne elektrane na ribnjacima i drugim vodenim površinama. S obzirom na to da temperature ribnjaka postaju previsoke za opstanak slatkovodnih vrsta, pokazalo se da su ovakvi sustavi dobrodošli za održavanje optimalne temperature vode. Uz to, smanjuju umnožavanje algi i vodenog bilja, pružaju zaštitu od invazivnih grabežljivaca te su izvor energije koja je potrebna za korištenje sustava za praćenje kvalitete, pročišćavanje i ispuštanje vode.
–Istovremenom proizvodnjom električne energije na istoj površini ovi solari povećavaju učinkovitost i ekonomsku isplativost. Štoviše, proizvodnjom vlastite energije, poljoprivrednicima se omogućuje napajanje sustava za navodnjavanje, grijanje staklenika, hlađenje skladišta i druge poljoprivredne potrebe, ali i stvaranje dodatnog prihoda.
- Što je potrebno za veće korištenje OIE u poljoprivredi RH?
–To je prirodna simbioza koju primjenjuju mnoge države, zašto ne bi i Hrvatska? Treba identificirati područja s adekvatnim uvjetima za izgradnju agrosolarnih sustava, propisati uvjete po uzoru na njemačke, francuske ili talijanske modele, uključiti stručnjake iz područja poljoprivrede, zaštite okoliša i energetike te na koncu izmijeniti regulativu. Izmjenom postojeće regulative omogućilo bi se prije svega postizanje poljoprivredne konkurentnosti, gospodarske održivosti i energetske neovisnosti. Također, trebalo bi omogućiti modele financiranja ovakvih sustava kako bi ih mogla implementirati i ona poljoprivredna gospodarstva koja nemaju dovoljno vlastitih sredstava.
–U mnogim državama su agrosolari poznata i dobra praksa. Neodlučnost ili odbijanje njezine primjene u Hrvatskoj može dovesti do značajne nekonkurentnosti u proizvodnji hrane. Upravo zato smo uporni u nastojanju da educiramo i informiramo u procesu savjetovanja s resornim ministarstvima, institucijama, udrugama i komorama. Planiramo edukativne radionice i konferenciju kako bismo podijelili najnovije znanstvene i stručne rezultate. Hrvatska ima ogroman potencijal i ne treba zaostajati za drugima.
- Što bi poljoprivrednici u Hrvatskoj sami trebali poduzeti već sad da njihovo gospodarstvo jednog dana postane održivo i 100% klimatski neutralno ?
–Prije svega, informirati se. Važno je da su svjesni trendova u drugim zemljama. Ako im je jasno da gube u utrci konkurentnosti, onda je mudro napraviti prvi korak prema modernizaciji proizvodnje. Ona svakako uključuje obnovljive izvore energije. Pozivam ih da prate informacije, pitaju što ih zanima. Dobra prilika za to bit će konferencija Dani sunca, 25. i 26. svibnja u Bolu na Braču, gdje će jedna od tema biti solari za poljoprivrednu i energetsku proizvodnju. Želimo ih potaknuti da traže načine za bolji razvoj svojih poljoprivrednih gospodarstava implementacijom OIE jer energetski, ekonomski i ekološki napredak svakog pojedinačnog poljoprivrednog gospodarstva urodit će napretkom lokalnih i regionalnih zajednica, a u konačnici i hrvatske poljoprivrede i biogospodarstva.
