Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu sredinom svibnja održana je panel rasprava „Uloga alumnija u inovativnom upravljanju rizicima u poljoprivredi“, u organizaciji AMAC – Alumni FAZ. Ova rasprava otvorila je ključna pitanja o budućnosti struke, tržištu rada, nedostatku stručnjaka i potrebi za jačim povezivanjem znanosti, gospodarstva i obrazovanja.
Govornici na panel raspravi bili su prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta, Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, dr. sc. Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore te dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić iz tvrtke Alti Agro. Kroz razmjenu mišljenja i iskustava, sudionici su otvoreno govorili o izazovima i potencijalima hrvatske poljoprivrede – od nedostatka inženjera na tržištu rada, preko klimatskih rizika, do inovativnih tehnoloških rješenja koja već danas mijenjaju način proizvodnje hrane.
Struka treba ljude – i to hitno
Moderatorica rasprave, izv. prof. dr. sc. Ana Matin u uvodu je naglasila kako postoji kroničan nedostatak agronoma, posebno u područjima poput poljoprivredne tehnike. Tako danas poslodavci zapošljavaju inženjere strojarstva jer agronoma iz ovog područja nema dovoljno.
–Tržištu nedostaje stručnjaka, a razlika između naše i razvijenih poljoprivreda leži upravo u razini stručnosti, upozorio je dekan Mešić. Po njegovim riječima, Hrvatska je propustila do kraja osvijestiti kako je tržišna utakmica postala realnost jer se nalazimo u kapitalizmu, a struka koja se temelji na znanju i modernim tehnologijama ključna je za konkurentnost.
–Cijelo vrijeme poljoprivredu pokušavamo voditi centralizirano, podcjenjujemo količinu znanja koju trebamo u poljoprivredi, i pokušavamo to kompenzirati izdatnim potporama, savjetima iz inozemstva, a moramo shvatiti da je čovjek u središtu svega. A taj čovjek bi trebao biti agronom koji treba donositi odluke koristeći sve tehnološke spoznaje koje su na raspolaganju, zaključio je Mešić.
Uloga alumnija: znanje koje ostaje i gradi dalje
Alumni mreža nije samo spomen na studijske dane, već važan alat za prenošenje znanja, mentorstvo i inspiraciju budućim studentima. Upravo ta povezanost između fakulteta i njegovih bivših studenata može potaknuti interes za agronomiju kod mladih koji danas traže karijeru s dubljim smislom i pokretanjem vlastitog biznisa.
Državni tajnik Tugomir Majdak istaknuo je važnost jačanja suradnje s akademskom zajednicom i alumnima. Podsjetio je na VIP projekte iz prošlosti. Tada su znanstveni rezultati imali izravnu primjenu u proizvodnji i poručio da je Ministarstvo spremno podržati nove prijedloge i projekte. Kao najveći izazov današnjice, istaknuo je klimatske promjene koje predstavljaju sve veći rizik za poljoprivrednu proizvodnju.
Inovacije u službi vinove loze
Posebno inspirativan bio je primjer dr. sc. Ivane Rendulić Jelušić, koja je nakon doktorata pokrenula vlastitu tvrtku. Ivana je patentirala Vineyard Angel, inovativnu softversku platformu koja koristi tehnologiju dronova i moć umjetne inteligencije kako bi unaprijedila svaki aspekt vinogradarske proizvodnje. Platforma koristi napredne AI algoritme kako bi se iz multispektralnih snimki drona detaljno analiziralo redove vinove loze. Praćenje stanja i zdravlja vinove loze na mikro razini osigurava pravovremeno prepoznavanje problema ili potreba za intervencijom. Tako se tretmani zaštite, gnojidbe i navodnjavanja mogu prilagoditi prema stvarnim potrebama svakog reda praćenog vinograda, optimizirajući resurse i poboljšavajući prinos i kvalitetu.
–Sve je krenulo spontano, ali bila je to nužnost – tržište je prepoznalo vrijednost inovacije, kazala je Rendulić Jelušić.
Dr. sc. Tajana Radić spomenula je koliko su inovacije snažne i važne u poljoprivrednom sektoru. Također i kako su hrana i sigurnost, tj. obrana, međusobno povezane. Upozorila je i na slabosti savjetodavne službe u Hrvatskoj. Ona bi trebala biti poveznica između poljoprivednika i znanosti, a gdje je donedavno jedan savjetnik pokrivao i do 500 poljoprivrednika, dok je u Austriji taj omjer 1:70. Biti agronom je izazovno, poručila je. Panel rasprava otvorila je brojna pitanja, ali i ponudila jasnu poruku. Ulaganje u ljude, znanje, inovacije i povezivanje sektora jedini je put prema modernoj i održivoj poljoprivredi. Agronom nije više samo „stručnjak za biljke“ – on je poduzetnik, tehnološki znalac, lider.
