Povećanje dobivanja električne struje iz obnovljivih izvora energije je jedna od direktiva EU prema kojoj do 2030., tj. za šest godina, udio obnovljivih izvora mora biti barem 42.5% ukupno proizvedene energije. Očekuje se da će energija vjetra igrati značajnu ulogu pri energetskoj tranziciji. Stoga je potrebno rasvjetliti pozitivne i negativne strane masovne upotrebe vjetroturbina.
Protivno frazi o „nepotrošivosti“ i „besplatnosti“ energije vjetra, pokazuje se da niti jedno niti drugo nije točno. Vjetroturbine uzimaju kinetičku energiju vjetra kako bi je pretvorile u električnu struju. Što ih više ima i što su veće, to značajnije smanjuju kinetičku energiju vjetra. Osim ovog, primjetan je učinak turbulencije niz vjetar (od turbine) koja pojačava miješanje zraka u prizemnom sloju. To rezultira višom temperaturom blizu tla, naročito noću. Miller i Keith (2018.) su izračunali da će predviđeni porast broja vjetroelektrana u SAD-u povisiti prosječnu temperaturu kontinentalnog dijela SAD-a za 0.24 oC, tj. četvrtinu zagrijavanja od 19. stoljeća. Uz ovaj, najizraženiji je efekt smanjivanja vlage u prizemnom sloju.
Oba efekta se protežu kilometrima iza vjetroturbina. Keith i sur. (2004) zaključuju da masovna primjena vjetroturbina može djelovati na lokalnu i globalnu klimu promjenom turbulentnog prijenosa u atmosferskom graničnom sloju i da se radi o nezanemarivim efektima na kontinentalnoj skali. Uz kopnene, sve više se vjetroturbine postavljaju i na moru. Platis i sur. (2018) su mjerenjima uz pomoć zrakoplova ustanovili da se pri stabilnim meteorološkim uvjetima efekti niz vjetar mogu zamijetiti na udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara, a snaga vjetra biti smanjena do 40%.
Prednosti i nedostaci vjetroelektrana za poljoprivredu
Postavljanje turbina na poljoprivrednoj površini može imati prednost u slučaju da pojava rose povećava mogućnost pojave gljivičnih oboljenja na kulturama, ali i negativne u slučaju da je rosa dobrodošla za rast biljaka, kao i ohlađivanje tla isparavanjem. Osim toga, stupovi turbina predstavljaju zapreke za poljoprivrednu mehanizaciju.
Poznato je da ptice i šišmiši stradavaju od rada vjetroturbina. Pri tome ptice stradavaju od udarca u oštricu turbine, dok većina šišmiša ugiba od unutarnjeg krvarenja pruzrokovanog razlikom tlakova uz i niz vjetar od turbine.
Manje je poznato o zdravstvenim problemima koje blizina vjetroturbina uzrokuje kod ljudi i domaćih životinja. Prvi negativni efekti zabilježeni još 1979. godine u SAD-u. Radilo se o stanovnicima koji su živjeli do tri kilometra od vjetroturbina. Imali su probleme sa snom i osjećaj tutnjave uz vibracije. Tvrdili su da su zvukovi intenzivniji i više uznemirujući unutar kuća.
Iako se i danas, uglavnom, mjeri buka koju proizvode turbine u ljudski čujućem spektru, vremenom se pokazalo da je glavni uzročnik zdravstvenih tegoba infrazvuk, tj. zvuk vrlo niskih frekvencija. Takav zvuk prodire kroz zrak, kao i kroz tlo i tako prenosi vibracije na objekte, te je opravdan veći osjećaj neugode unutar objekata. Pulsirajući infrazvuk može prouzročiti kroničnu nesanicu, srčane smetnje, glavobolje/migrene, stres/tjeskobu, promjene raspoloženja, vrtoglavicu i kognitivnu disfunkciju.
Opasnost za životinje
Postoje i izvješća o negativnim efektima na domaće i divlje životinje. Istraživanjem u Poljskoj (Mikolajczak i sur., 2013.) je ustanovljeno da je grupa gusaka koja je bila bliže vjetroturbini dobila manje na težini i imale značajno povišen hormon stresa u krvi u usporedbi od grupe koja je živjela dalje od turbine. Također je primijećena njihova smanjena aktivnost i promjene u ponašanju. Slično istraživanje na jazavcima u Velikoj Britaniji je pokazalo da oni koji žive blizu vjetroturbine imaju 264% povećanu razinu hormona stresa (kortizola). Koliko infrazvuk šteti, na primjer, kokošima pokazalo se u SAD-u. Pri tome je jedini razlog za njihovo ugibanje pronađen u odsustvu sna. Postoji još niz svjedočanstava koja govore o negativnim efektima na ponašanje životinja, njihovo zdravlje i fertilitet.
O utjecaju vjetroturbina njemačka stručnjakinja dr. Bellut-Staeck naglašava kako „bismo mogli imati ogromnu, prethodno neprepoznatu prijetnju cjelokupnoj bioraznolikosti.“ U preglednom članku (Dumbrille i sur., 2021.) skupljeni su podaci iz više zemalja. Tako su negativni efekti na zdravlje životinja u reprodukciji, oštećenju ploda i deformitetima pronađeni u Kanadi, Danskoj, Japanu, Portugalu i SAD-u, a smrtnost u Kanadi, Francuskoj i Tajvanu. Kod goveda se radilo o nedostatku očiju i repa, smrti od raka, krvarenju iz nozdrva. Kod pilića su primijećeni nepravilni kljunovi, nedostatak očiju, deformiteti lubanje, nožni zglobovi savijeni pod čudnim kutom. U Ontariju je kod goveda primijećeno agresivno i čudno ponašanje, gubitak težine, smanjenje plodnosti, visok postotak mastitisa (upale tkiva dojke), deformirana telad pri rođenju i visok postotak mrtvo rođenih. Slične pojave su zabilježene kod koza u Kanadi i Tajvanu.
Za potrebe izgradnje vjetroelektrana se sijeku šume i izgrađuju kilometri pristupnih putova. Time se smanjuju staništa divljih životinja, mijenja lokalni ekosustav i povećava erozija tla. Ugradnjom velikih betonskih temelja turbina povećava se mogućnost zagađenja i promjena stanja podzemnih voda.
Porezna naknada za poticanje obnovljivih izvora energije
Kod nas ne postoji jedistveno pravilo o udaljenosti vjetroelektrane od naselja. Tako se brojke, u ovisnosti o županiji, kreću od 300 do 800 metara. U Njemačkoj je granica postavljena na 1 000 metara, ali neke pokrajine se pripremaju za ukidanje tog minimuma kako bi ispunile plan proizvedene energije iz obnovljivih izvora.
Porezni obveznici od svakog potrošenog kilovata struje plaćaju i naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije. Tako je u Hrvatskoj 2022. g. trebalo biti prikupljeno oko 250 milijuna eura za tu svrhu, a predviđeno je i povećanje naknade.
„Rentanje“ poljoprivrednog zemljišta za vjetroelektrane
U energetskoj mješavini Hrvatske, energija vjetra i sunca sudjeluje s 4%, najvećim dijelom vjetra. To znači da bismo za nekoliko godina morali broj vjetroelektrana povećati nekoliko puta. Sve kako bismo se približili EU zadanom cilju od 42.5%. Ovdje treba uzeti u obzir i stalni trošak pričuvnih energetskih sustava budući da vjetar u anticiklonalnim situacijama vrlo slabo puše, a noću solarni paneli ne rade.
S obzirom na opće stanje hrvatske poljoprivrede i prostorne potrebe vjetroelektrana, u budućnosti se može očekivati izgradnja vjetroelektrana na vrijednoj poljoprivrednoj površini. Pri tome bi poljoprivrednici lako mogli postati iznajmljivači zemljišta nezainteresirani za uzgoj biljaka ili stoke. Udio EU u globalnim emisijama ugljikovog dioksida je 8%. Masovna upotreba vjetroelektrana, upotreba velikih površina i potreban novac će samo simbolično, a ne stvarno doprinijeti njegovom smanjenju. Time upotreba „lijeka“ – vjetroelektrana postaje gora od „bolesti“ – emisija ugljikovog dioksida. Pogrešna je pretpostavka da pulsirajući infrazvuk, samo zato jer ga ljudi ne čuju, ne djeluje štetno na organizam ljudi i životinja. Nuklearna radijacija se također ne osjeća, ali svejedno njena veća ili dugotrajnija doza ubija.
