Četvrti po redu međunarodni znanstveno-stručni skup Hrvatskog agroekonomskog društva „Inovacije i agrobiznis: klimatske promjene i održiva bioekonomija“, održan je krajem prošle godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Skup je otvorila i prigodnim riječima pozdravila sudionike predsjednica organizacijskog odbora doc.dr.sc. Mateja Jež Rogelj, moderatorica uvodnih predavanja. Predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva prof.dr.sc. Marija Cerjak poželjela je svima dobrodošlicu. Zahvalila se suorganizatorima skupa: Hrvatskoj akademiji poljoprivrednih znanosti, Međunarodnoj mreži MBA Agribusiness and Commerce (standing committee of ICA), Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, Agronomskom fakultetu u Zagrebu te Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Skup su pozdravili predstavnici Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč.
Nakon zahvale sponzorima ovogodišnjeg skupa, a to su Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., Four Wheel coffee roasters, Vinarija Jarec Kure, Erste banka, Udruga Istarska web tržnica i Cedekap d.o.o., krenula su uvodna predavanja koja su bila posvećena klimatskim promjenama i prilagodbi poljoprivrede na iste.
Nastavak sve toplije i suše klime u RH
Prvo pozvano predavanje pod nazivom „Promjene u agroklimatskim uvjetima na području Hrvatske u posljednjih 60 godina“ održao je voditelj odjela za agrometeorološka istraživanja pri DHMZ-u dr.sc. Mislav Anić. Ukazao je na promjene koje dovode do sve toplije i sušnije klime u Hrvatskoj. Prema projekcijama takav će se trend nastaviti. Stoga je, prema njegovim riječima, nužno prilagoditi proizvodnju hrane novim uvjetima, a to znači i povećanje troškova proizvodnje.
Drugo pozvano predavanje održala je dr. sc. Smiljana Goreta Ban s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, pod naslovom „Klimatske promjene: ograničenja i izazovi u hortikulturi“. Prikazala je rezultate istraživanja u kojima se primke tradicijskih kultivara razlikuju u otpornosti na visoke temperature, sušu te kombinirani stres. Pokazala je markere otpornosti koje su identificirali i koji se mogu koristiti u ranoj fazi rasta biljke.
Ukazala je na mogućnost ublažavanja gubitaka prinosa odabirom sorte, rokovima sadnje te normom navodnjavanja. Istaknula je kako su članovi poljoprivrednih gospodarstava i predstavnici službi za poljoprivredu koje su anketirali, svjesni klimatskih promjena, međutim razlikuju se prema ocjeni izraženosti pojedinih promjena te potrebnim mjerama prilagodbe. Stoga je nužno uskladiti očekivanja poljoprivrednika s mogućnostima koje službe za poljoprivredu mogu pružiti.
Predavanje pod naslovom „Energetska tranzicija grada uz podršku građana“ održala je Sanela Mikulčić Šantić iz KLIK energetske zadruge. U svom izlaganju je prikazala pozitivan primjer energetske tranzicije i uključivanja građana u aktivno sudjelovanje na primjeru Križevaca.
Primjena inovacija u poljoprivredi
Posljednje pozvano predavanje „Sustav prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) snažan poticaj razvoju“ održao je Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede. U predavanju je prikazao što je AKIS i kako funkcionira. Prikazao je koja su mu obilježja u Hrvatskoj i što se planira u budućnosti.
Sudionici skupa su kroz vrlo aktivnu raspravu iskazali interes za temama prikazanim u pozvanim predavanjima.
Nakon održanih pozvanih predavanja skup je nastavljen usmenim izlaganjima sudionika te poster sekcijom. Održane su prezentacije tridesetak pristiglih radova iz Srbije, Grčke, Poljske i Hrvatske. Među sudionicima konferencije bili su i agrarni ekonomisti iz Sjeverne Makedonije i Slovenije. Znanstvenici i stručnjaci izmijenili su svoja znanja i iskustva iz područja primjene inovacija u agrobiznisu. Prezentirani radovi pokrili su različita tematska područja kao što su održivo biogospodarstvo, označavanje hrane i očekivanja kupaca, vrednovanje usluga ekosustava, održivo financiranje te ruralni turizam u funkciji revitalizacije ruralnog područja. Poseban je naglasak stavljen na inovacije kroz projekte digitalizacije savjetodavnih službi, povezivanja poljoprivrednih proizvođača i pokazivanja pametnih poljoprivrednih praksi.
I ovogodišnji skup Inovacije i agrobiznis je pokazao da postoji potreba za okupljanjem znanstvenika i stručnjaka s ciljem aktivne rasprave o daljnjem razvoju poljoprivrede te posebice o ulozi inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Organizatori zahvaljuju svim sudionicima i sponzorima te zakazuju susret i u 2023. godini.
