Lovac i priroda

Ovaj princip određuje način odnosa lovca kao pojedinca (ali i lovaca kao društva/interesne skupine) prema prirodi i staništima. Temeljno je taj princip obuhvaćen i proveden kroz zakonsku legislativu, ali i provedbene akte – lovnogospodarske planove koji se izrađuju s ciljem zaštite i unaprjeđenja staništa, očuvanja prirodnih vrijednosti i stvaranja povoljnih uvjeta za život divljači i svih ostalih životinjskih vrsta koje obitavaju na prostoru lovišta.

Suvremeni tehnološki i tehnički napredak ozbiljno narušava ravnotežu i skladnost odnosa u prirodi. Stanje zraka, vode i tla sve više ne odgovara potrebama i životnim zahtjevima biljnih i životinjskih vrsta, ali i samog čovjeka. Smanjenje brojnosti i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, uslijed neracionalnog korištenja i neodgovornog ponašanja čovjeka postaje sve izraženije. Lovac/lovci znajući da prirodna dobra nisu neiscrpna djeluju u skladu s tim saznanjem te prema tome određuju svoje ponašanje.

Lovac i divljač

Ovaj princip obuhvaća odnos lovca/lovaca prema živoj, ali i prema odstrijeljenoj divljači te provedbi lova (skupnog i pojedinačnog) sukladno zakonskim i podzakonskim propisima. Svoj odnos spram divljači lovac temelji na principima međusobnog uvažavanja. Svjestan svoje neupitne nadmoći uz upotrebu novih tehnoloških dostignuća (opreme), etičan lovac divljači uvijek pruža mogućnost uzmicanja. Svaki lov je zapravo nadmudrivanje divljači i lovca. Nikada se ne lovi i ne odstrjeljuje:

a) dlakava divljač:

– dok se, što je moguće točnije, ne utvrdi njen spol, dob, uzgojna i trofejna vrijednost

– dok je u trku, već samo kad stoji (osim divlje svinje u skupnom lovu)

– na hranilištima i pojilištima (osim medvjeda na mečilištu)

– zec dok je na logi (spavanju), već kada se digne

b) pernata divljač:

– dok je na zemlji ili na vodi, već kada leti

Lovac uvijek ima na umu etičnost prema životu i stoga nikada ne lovi:

– za vrijeme klimatskih nepogoda

– ženke dlakave divljači kada su visokobređe ili vode sitnu mladunčad.

– pernatu divljač kada sjedi na jajima i dok hrani mladunčad.

Etika nalaže da se hitac na divljač plasira tek onda kad je lovac potpuno siguran u realizaciju (uspjeh) odstrjela. U ovo je (kod lova krupne divljači) uključeno i traženje eventualno ranjene divljači uz pomoć psa krvosljednika.

Lovac i okolina

Princip se odnosi na lik i ugled lovca/lovaca u društvu/zajednici u cjelini, njihove odnose prema drugim ljudima i privatnom vlasništvu te istupima u javnosti. S obzirom da se provedba lova gotovo uvijek odvija na tuđem zemljištu (državnom ili privatnom), šumskom ili poljoprivrednom. Pravilo je pri tome ne nanositi štetu vlasnicima svojim kretanjem i djelovanjem. Lovac je legalist koji poštuje zakone, ali i pravila uljudnog ponašanja (bontona) i poštovanja u ophođenju s drugim ljudima koje susreće u prirodi. Nadalje, lovac je svojim djelovanjem vezan za šumu i prirodu. Stoga je i odora lovca u skladu s okruženjem u kojem boravi.

Svojom odorom lovac se prezentira u javnosti i na prvi pogled odaje djelatnost kojom se bavi. Prema trenutnim aktivnostima odijeva radnu ili svečanu odoru dok na glavi nosi šešir. Pravilo je da se na lovačkom šeširu s lijeve strane nose značke, ukrasi i obilježja . Desna je strana rezervirana za grančicu odstrjelitelja (nakon legitimnog odstrjela krupne divljači). Na lijevoj strani se još, na pogrebu kolegi lovcu, nosi i naopačke zataknuta zelena grančica. Nju lovac na kraju odlaže na lijes pokojnika.

Međusobni odnos lovaca

Uzajamni odnosi lovaca temelje se na stalnoj komunikaciji, razmjenjivanju osobnih te stjecanju zajedničkih iskustava. I u lovu i van njega lovci njeguju međusobnu solidarnost, toleranciju i uvažavanje. Stara lovačka poslovica glasi: „Kraj lovačke vatre svi su jednaki.“ Lovci se međusobno poštuju bez obzira na stručnu spremu, tj. posao koji rade ili različitost mišljenja i stavova prema pojedinim pitanjima (društvenog, vjerskog, političkog itd.) karaktera.

U međusobni odnos lovaca podrazumijeva se i bezuvjetno razotkrivanje zvjerokrađe i krivolova kao najgorih mana unutar lovačke zajednice.

Izvor: Gospodarski kalendar