Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu u travnju održana je AGRITECH radionica za mlade poljoprivrednike i studente. Cilj radionice bio je predstavljanje primjera dobrih praksi i razmjena informacija o mogućnosti transformacije poljoprivrede kroz primjenu znanja i naprednih tehnologija. Radionicu je organizirala Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) u suradnji s Uredom hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Prigodnim riječima obratio se dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić koji je istaknuo kako je cilj EU-a ostvarenje Europskog zelenog plana i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Najavio je da će u tome kroz znanstvena višegodišnja istraživanja pomoći i znanstvenici Agronomskog fakulteta. Istaknuo je važnost terenskih istraživanja diljem Hrvatske. Temeljem rezultata istraživanja donosili bi kvalitetnije, učinkovitije i primjenjivije odluke vezano uz poljoprivredu i okoliš, rekao je dekan Kisić.
Ovo je godina mladih poljoprivrednika
Predsjednik HPK-a Mladen Jakopović je podsjetio da je 2022. godina mladih poljoprivrednika. Njih je sada u Hrvatskoj 12 posto, a cilj je da ih do 2030. bude 20 posto.
–To nije previsoko postavljen cilj jer većina nositelja gospodarstva je starija od 55 godina, odnosno narednih godina odlazi u mirovinu. Uz pomoć donositelja odluka i poticajnih mjera to može biti dobra prilika za mlade poljoprivrednike, rekao je Jakopović.
Izrazio je uvjerenje da će mladi poljoprivrednici biti nositelji uvođenja novih tehnologija. Ponajprije jer prate trendove u primjeni tehnologija i brzo se prilagođavaju novim trendovima.
U ime Ministarstva poljoprivrede nazočne je pozdravio državni tajnik Tugomir Majdak. Naglasio je kako je cilj resornog ministarstva da se znanstvena dostignuća primjene u praksi.
–Mjere i programi Ministarstva poljoprivrede moraju biti sveprisutni. To će biti odgovor na novu poljoprivrednu politiku u sklopu Strategije poljoprivrede do 2030. godine, odnosno novog strateškog plana. Prve komentare Europske komisije smo već dobili, kazao je Majdak.
Spomenuo je da se poljoprivredna politika Hrvatske dodatno usmjerava prema preciznoj i pametnoj poljoprivredi. Najavio je da će Ministarstvo poljoprivrede u većoj mjeri nego do sada poticati projekte koji imaju za cilj primjenu inovacija i učinkovitijih znanstvenih praksi.
–Spoj mladosti i primjenjenih istraživanja bit će misao vodilja za naš strateški plan. Sve u funkciji proizvodnje visoko kvalitetne i sigurne hrane, poručio je Majdak.
Nakon uvodnih govora Ivan Andabak iz CEO tvrtke Recommend održao je predavanje o digitalnom marketingu u poljoprivredi. Naglasio je kako je danas u Europi više od 500 milijuna eCommerce kupaca, a taj broj i raste. No, poljoprivredna industrija ima i dalje najniži postotak usvajanja digitalnog marketinga, odnosno 78 posto u usporedbi s prosjekom od 88 posto u svim ostalim industrijama. Stoga je nove investicije i istraživanja potebno usmjeriti u ovaj sektor.
Internet stvari optimizira mnoge aktivnosti
-Poljoprivrednicima koji svojim proizvodima žele doći do određenih kupaća treba prenijeti poruku da digitalni marketing omogućuje porast poslovanja, rekao je Andabak.
Projektni manager CEO start up tvrtke Rearm Lucija Boras dala je prikaz tehnologije nove generacij. Radi se o sustavu Internet stvari – IoT ( eng. Internet of things) koji predstavlja integraciju pametnih uređaja na internet te na taj način skupljaju i međusobno dijele podatke. Ova tehnologija primjenuje se u zdravstvu, industriji, prometu, a ima široku primjenu i u poljoprivredi, gdje optimizira mnoge aktivnosti. IoT tehnologija omogućuje kontinuirano prikupljanje i obradu informacija na temelju kojih se primjenjuju određena rješenja.
Poljoprivrednici mogu dobiti precizne podatke o stanju usjeva, okoliša, kemijskom sastavu tla, zdravlju životinja te pravovremeno primjenjuju mjere.
–Zahvaljujući IoT tehnologiji u poljoprivredi se povećava produktivnost i smanjuju nepotrebni troškovi. Svakodnevni izazovi s kojima se suočavamo u tvrtki su stvaranje softverskih rješenja. Njima se putem internet stvari rješavaju problemi u proizvodnji i industriji. Naša aplikacija omogućuje prikupljanje i organiziranje informacija te se nude rješenja u vizualnom obliku i za mlade poljoprivrednike rekla je Boras.
U sklopu radionice održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali Karlo Ressler zastupnik u Europskom parlamentu, Jan Marinac predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i vlasnik tvrtke Veggie d.o.o. koja se bavi proizvodnjom i preradom povrća te Josip Ivković iz CEO start up tvrtke Rearm. Ressler je istaknuo kako strateški prioritet Hrvatske i EU-a mora biti dostatna proizvodnja kvalitetne, lokalne te zdrave hrane. Osvrnuo se i na važnost napredne tehnologije u poljoprivredi.
–Postoji imperativ ulaganja u nove tehnologije i u području poljoprivrede. U Europskom parlamentu održana je posebna konferencija o umjetnoj inteligenciji. Na njoj su predstavljene hrvatske tvrtke koje se bave tim područjem. Predstavljena je i tvrtka Agrivi koja primjenjuje umjetnu inteligenciju u sektoru poljoprivrede.To je dobar putokaz, kazao je Ressler.
Naglasio je kako se nalazimo na jednoj prekretnici transformacije gospodarstva koja će se nesumnjivo odraziti i na poljoprivredu.
–U sljedećih 5 do 10 godina promjene koje će se dogoditi u poljoprivredi su ogromne. Uvelike će se promijeniti način proizvodnje, koncept bavljenja poljoprivredom. Stoga je krajnje vrijeme da se o tome razgovara, tvrdi Ressler.
Naveo je da od 170 milijardi eura europskog proračuna godišnje čak jedna trećina odlazi na poljoprivredu. Istaknuo je da je Europska unija usmjerena na digitalizaciju, modernizaciju i uvođenje novih tehnologija. Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura. Čak 5,6 milijardi kuna usmjerit će se na razvoj širokopojasnog interneta u cijeloj zemlji. Tvrdi da bez tog preduvjeta ne mogu se razvijati napredniji sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji.
Josip Ivković je istaknuo kako u poljoprivredi računalni vid ima veliki potencijal.
–To je jedna od najznačajnijih grana umjetne inteligencije i postaje standard za optimizaciju procesa koje obavlja čovjek. U poljoprivredi je dosta prostora za implementaciju ovakve tehnologije. Moderni algoritmi mogu prepoznati bolesti polodova i listova, pod uvjetom da postoji dobar data set. Također je dosta prostora i za napredak digitalizacije poljoprivrede, rekao je Ivković.
Na važnost digitalizacije osvrnuo se Jan Marinac. On smatra kako je to jedini način da se hrvatska poljoprivreda mijenja te da postanemo konkurentni na europskom i svjetskom tržištu. Naglasio je da su upravo mladi poljoprivrednici nositelji promjena u poljoprivredi. Stoga im je potrebno olakšati ulazak u posao i dostupnost sredstava za nove investicije i digitalizaciju.
Marinac je iznio i viziju svoje tvrtke:
–Želimo stvoriti uspješan eko sustav održivih poljoprivrednih praksi temeljenih na znanju. To je eko sustav u kojem smo usmjereni na proizvodnju kvalitetne hrane uz očuvanje i obogaćivanje zemlje za buduće generacije!
Sudionici su istaknuli kako je poruka AGRITECH radionice da je izuzetno važna sinergija znanja i prakse te su potrebna veća ulaganja u znanstvena istraživanja. Zaključili su da je upotreba digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u poljoprivredi neophodna za razvoj sektora, nastavak i unaprjeđenje održive proizvodnje visoko kvalitetne i dostupne hrane.
Posjet trgovini domaćih lokalnih proizvoda
Nakon radonice organiziran je posjet trgovini domaćih lokalnih proizvoda Zemlja izazova iz Ivanić – Grada koja je otvorena 1. listopada 2021. godine. U ponudi je više od 600 artikala. Po povoljnim cijemama mogu se kupiti svježe voće i povrće, čajevi, vina, mliječni proizvodi, suhomesnati proizvodi i drugi artikli. Posebnost trgovine su poklon paketi za Uskrs i Božić.
Trgovina je otvorena kako bi se omogućilo poljoprivrednicima da lakše prodaju svoje proizvode, radi se o domaćim proizvodima iz cijele Hrvatske.
–Imamo oko 40 dobavljača. Iako trgovina postoji samo šest mjesec interes je velik. Cilj na kojem radimo je da opskrbljujemo dječje vrtiće svježim voćem i povrćem, a želimo suradnju s Zagrebačkom županijom radi te ponude u škole rekla je upraljiteljica zadruge Izazov Jelena Lacković – Žertuš.
–U planu je stavljanje na tržište vlastitih zamrznutih proizvoda, odnosno štrukli i njoka bez glutena koji su trenutno u fazi ispitivanja i dorade. Zadružni dućan ima dostavu u Zagrebu i Varaždinu, a uskoro se otvara i web shop.
Daljnji plan je širenje poslova otvaranjem podružnice dućana u Varaždinu. Posjećena je i tvrtka Veggie d.o.o. iz Križa na čijem je poljoprivrednom gospodarstvu održana prezentacija agritech primjera, prototipa delta robota čiji je cilj olakšati proizvodnju i smanjiti njezine troškove.
