Postojeći Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nejasno opisuje postoji li ograničenje veličine kod izgradnje sjenice i/ili pergole, već se navodi da ne treba građevinska dozvola. Za nadstrešnice se navodi maksimalnih 20 m2 bez građevinske dozvole. Za one veće i manje od 50 m2 potrebno je izraditi glavni projekt. Više o gradnji nadstrešnica, sjenica i pergola u nastavku.
Za veće nadstrešnice potrebno je unajmiti i izvođača radova. No, što je s pergolama i sjenicama, smiju li one iznositi 40 m2 ili više? Koja je uopće razlika između spomenutih građevina? Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20.) je iznimno čest predmet upita projektantima. No, opet je svaka situacija specifična i zahtjeva poznavanje stanja na čestici.
Zašto se ne spominju pergole/brajde ?
Pergole (brajde) se ne spominju o Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima jer se smatraju elementom uređenja krajobraza. Pri tome mislimo na pergole kao konstrukciju s nizom gredica postavljenih preko greda na stupovima; najčešće obrasle vinovom lozom ili nekom drugom biljkom penjačicom.
Ako pergolu natkrijete limenim pokrovom, pleksiglasom ili nekim drugim pokrovom, tada njena konstrukcija postaje konstrukcija za krov nadstrešnice. Pravilnik spominje (no ne definira) pojam vrtne sjenice i nadstrešnice. Razlika je u njihovoj namjeni. Vrtna sjenica se koristi kao prostor za boravak u vrtu, dok je nadstrešnica prostor za parkiranje, skladištenje drva ili bilo koje drugo natkrivanje vanjskog prostora.
Površina vrtne sjenice prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije ograničena. Po članku 2, stavak 1 navedenog Pravilnika se nadstrešnica koja se može graditi bez glavnog projekta i građevinske dozvole ograničava na 20 m2. U pravilniku je naglašeno da nema razlike je li nadstrešnica konstruktivno povezana sa zgradom ili ne. Bitno je da je ta nadstrešnica pomoćna građevina glavnoj građevini koja ima akt kojim se odobrava građenje. Također i da se pri izgradnji nadstrešnice poštuju propisi za izgradnju takvih građevina iz prostornog plana nadležnog za područje na kojem se gradi.
Za sve veće nadstrešnice postupak je isti kao i za bilo koju drugu građevinu. Potrebno je ishoditi uvjete gradnje, građevinsku dozvolu, pronaći izvođača i nadzor. Također, potrebno je prijaviti gradilište te po završetku izgradnje ishoditi uporabnu dozvolu. Za svako konkretno pitanje je teško odgovoriti bez podataka o čestici, važećem prostornom planu i uvidom u stanje na terenu. Slijedi načelni odgovor. U Pravilniku se vrtna sjenica spominje kao zasebna građevina. Tako ona ne bi smjela biti izgrađena na površini koja je u postojećoj Građevinskoj dozvoli dio kuće nego kao dio vrta.
Ako natkrivate već postojeći dio kuće, za takav zahvat u površini većoj od 20 m2 trebalo bi ishoditi građevinsku dozvolu za dogradnju osnovne građevine, ako je takva dogradnja moguća. Ako je primjerice betonska površina već upisana kao dio kuće i konstruktivno s njome povezana, izbjegavanjem oslanjanja greda na kuću ništa se ne mijenja.
Za precizan odgovor na svako pojedino pitanje predlažemo prije bilo kakve gradnje konzultacije s lokalnom projektantskom tvrtkom ili uredom ovlaštenog arhitekta koji već sigurno imaju iskustva s ovim pitanjem na svakom konkretnom području. Svakako ponesite akt kojim se odobrava građenje postojeće građevine te Arhitektonski projekt. Ostalo će kolege pronaći prema broju katastarske čestice.
