Patlidžan je sve popularniji, posebno uvođenjem novih kultivara. Sunce i toplina ključni su za uzgoj ovih ukusnih plodova. Srpanj, kolovoz i rujan ljetni su mjeseci za berbu i uživanje u ljubičastim, niskokaloričnim i ukusnim plodovima.

Patlidžan (lat. Solanum melongena) biljna je vrsta iz porodice pomoćnica (lat. Solanaceae). Premda ga mnogi smatraju povrtnicom, patlidžan pripada voću, bobicama (plod je bobica) jer sadrži jestive sjemenke. Najukusniji su mladi plodovi. Beru li se rano i često, biljke će stalno davati nove plodove.

S obzirom da patlidžan voli toplinu, sjeme klija tek na temperaturi od oko 14 °C, a optimalne temperature za rast i razvoj su od 16 do 18 °C. Uglavnom se proizvodi iz presadnica, a sadi se kada su temperature tla od 18 do 21°. Niske, ispod 15 °C kao i previsoke temperature – iznad 36 °C uz manjak vlage u tlu uzrokuju opadanje cvjetova i pupova. Sadi se na razmak 70 do 80 cm između redova, s razmakom između biljaka 40 do 50 cm. Nakon sadnje treba obilno zaliti svaku biljku, s oko 1,5 l vode.

Dobre pretkulture patlidžanu su rotkvica, mladi luk, salata, a nepoželjne paprika i rajčica. Priprema tla za uzgoj sastoji se od jesenskog oranja na 30 do 50 cm i gnojidbe stajskim gnojem 40 do 50 t/ha. Količina ovisi o sastavu tla, a dio se može dodati i prije sadnje, tijekom pripreme tla. U proljeće se u tlo unose i mineralna gnojiva – dvije trećine od predviđenih količina po hektaru (120 do 160 kg dušika, 90 do 100 kg P2O5 i 150 do 200 kg K2O) tijekom pripreme tla, a jedna trećina 25 dana nakon sadnje. Patlidžan traži tla bogata organskim tvarima, duboka, neutralna do slabo kisela (pH 5,8 do 6,5). Korijen se razvija u površinskom dijelu tla.

Tijekom cvatnje potrebe za vodom su povećane

Patlidžan voli sunce, ali i vodu, posebno tijekom razdoblja cvatnje, kad su potrebe za vodom povećane. U slučaju duže suše, kao što je ovog ljeta, valja osigurati dovoljno vode – svakih 10-tak dana 35 litara po četvornom metru. Biljke treba zalijevati u rano jutro ili večer. Rano jutro je bolji odabir jer će sunce tijekom dana osušiti biljke, pa neće ostati vlažne, što je, uz visoke temperature pogodno za razvoj gljivičnih bolesti. Veliki broj kultivara omogućava odabir najbolje sorte za pojedino uzgojno područje. Plodovi mogu biti sitniji, krupniji, tamnije ljubičasti, više ili manje sjajne kože.

Njega

Stabljike patlidžana se granaju, a izrastu do 70 centimetara. Listovi su dugi oko 15 cm, a široki oko 10 centimetara). Listovi sadrže solanin koji je prirodni pesticid. Cvjetovi mogu biti od bijeli, žućkasti do ljubičasti. Najznačajnija mjera njege, posebno u uvjetima kratke vegetacije je orezivanje i prikraćivanje vrhova (kad biljka razvije pet do šest plodova). Grančice koje ne nose cvjetove odstranjuju se. Isto tako, ako ima previše cvjetova, treba ih odstraniti, kako bi se preostali plodovi mogli razvijati (po biljci treba ostaviti četiri do pet plodova).

 class=
Različiti varijeteti patlidžana

Bolesti i štetnici

Virus mozaika krastavca i uzročnik uvenuća (Verticilium) najčešće napadaju biljke patlidžana. Virus mozaika krastavca očituje se na listovima koji se uvijaju i imaju zelene mrlje nepravilnog oblika. Cijela biljka slabije raste i razvija se. Štetnici ne napadaju često biljke patlidžana – kad napadaju, to su puževi, gusjenice i manji insekti. Ženka krumpirovog moljca (lat. Phthorimaea operculella) odlaže jaja na listovima, a kasnije ličinke jedu list. Tvrdokrilci patlidžana buše sitne rupice na listovima. Gusjenice (lat. Manduca quinquemaculata) su zelene, pa se teško uočavaju, a jedu sve dijelove biljke.

 class=
Verticilium- uzročnik uvenuća napatlidžanu

Varijeteti patlidžana

Plodovi mogu biti sitniji, oko 50 g do onih krupnih koji teže i kilogram. Različitih su i oblika i boja – okruglasti, duguljasti manje ili više, okruglasti, svjetlije ljubičasto plavi, ljubičasti i prugasti. Tri su osnovna varijeteta: Solanum melongena var. Esculentum – najrasprostranjeniji varijetet u koji spada i bijeli patlidžan, Solanum melongena var. Depressum – patuljasti varijetet i Solanum melongena var. Serpentium – duguljasti varijetet zmijolikog ploda.

U našim trgovinama najčešći je američki patlidžan veličine 15 do 25 centimetara. Manji od američkog je talijanski koji ima sitnije plodove, ali ukusnije. Japanski je duguljast i tanak, tamno ljubičast. Kineski je sličnog oblika, ali svijetloljubičast. U svakom uzgojnom području kultivari su prilagođeni, pa je i ponuda velika. Patlidžan je porijeklom iz Indije i Pakistana odakle je prenesen na Bliski Istok. Odatle se proširio na dobar dio Europe i svijeta. Nekoliko zemalja su velike izvoznice patlidžana – Italija, Turska, Kinu, Japan, Indija i Egipat.

Berba i skladištenje patlidžana

Kada dođe vrijeme berbe, provjeravajte ih svaka dva dana. Patlidžani se beru 65 do 80 dana nakon presađivanja, ovisno o sorti. Od sjemena do zrelosti prođe 100 do 120 dana. Plodonose, ovisno o sorti, vremenu sjetve i uzgojnom području tijekom ljetnih mjeseci, od srpnja do rujna, a u primorskim krajevima beru se i u listopadu.

Kako biste utvrdili optimalno vrijeme berbe lagano prstom pritisnite plod – ako je koža elastična, vrijeme je za berbu. Na prezrelim, starim plodovima pritisak prsta ostavlja udubljenje. To je vrlo bitno jer nedovoljno zreli plodovi, kao i prezreli imaju ne baš ugodan, gorkast okus. Zreli plodovi su ujednačene, lijepe boje i ljubičasti. Nakon što se plod razreže, sjemenke su formirane i mekane. Kod prezrelih plodova sjemenke su gorke i tvrde. Stabljika na kojoj su plodovi tvrda je i žilava, čaška bodljikava, pa se plodovi ne mogu kidati.

U berbi treba koristiti oštar nož kojim se reže blizu peteljke iznad čašice na vrhu, a vrtlarske rukavice su poželjne. Nakon berbe, probiranja zdravih plodova i čišćenja, spremaju se u skladište. Manje količine uspješno se čuvaju u hladnjaku do dva tjedna. Prije spremanja u hladnjak ili skladište patlidžane ne treba prati, kako im se ne bi oštetila koža. Oštećenja ploda rezultirat će bržim propadanjem, a otvara se i mogućnost za napad bolesti. Pripremaju li se odmah (kuhanjem, pečenjem i sl.), treba ih razrezati, nasoliti i poškropiti limunovim sokom ili octom i ostaviti oko pola sata. Tako će otpustiti suvišnu vodu, gorčinu i ostati lijepe, svježe boje. Dolaskom rujna vrijeme je za zimnicu – patlidžan se može kiseliti, a neizostavan je u pripremi ajvara, pinđura i malidžana.

 class=
 class=

Idealna namirnica za vrijeme kad i dospijeva – za ljeto!

Patlidžani su niskokalorični, pa su idealni za ljetne obroke, bilo pečeni, kuhani ili s roštilja. Plodovi sadrže tek tri posto ugljikohidrata i jedan posto proteina. Sadrže značajne količine kalija, pa njihovo konzumiranje pomaže izbacivanju tekućine iz tijela,. Zahvaljujući vrijednim fitonutrijentima ima antioksidativna svojstva. Sadrži vitamine B6, K i C, a od minerala željezo, mangan, magnezij, kalij i fosfor. Bogat je dijetalnim vlaknima pa povoljno utječe na probavu.

 class=
Lagana i ukusna ljetna jela s patlidžanima

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje