Kroz kolovoz i rujan se, osim berbe čitavog niza proljetnih kultura, priprema tlo te obavlja sjetva i sadnja povrća za jesensku i zimsku berbu ili čak i ozimi uzgoj, čija će se berba obaviti naredne godine.

U kolovozu su još uvijek mogući vrući dani i sušna razdoblja. Zato je potrebno redovito zalijevanje povrtnih vrsta u punoj vegetaciji i berbi, kao i onih tek posađenih. Treba izbjegavati zalijevanje po listovima jer suvišna vlaga potiče razvoj i širenje bolesti. Dani se skraćuju, vlaga zraka se povećava, a u nekim područjima se počinju javljati i jutarnje magle. Moguća je i pojava kišnih razdoblja tako da je potrebno pripaziti na razvoj biljnih bolesti poput sive plijesni, pepelnice i plamenjače; s njima većina povrtnih vrsta može imati puno poteškoća.

Što se bere tijekom kolovoza?

Tijekom kolovoza beru se rajčica, paprika, feferoni, patlidžan, blitva, cikla, korabica, luk i češnjak, mrkva, radič, krumpir, kukuruz šećerac, mahune, krastavac, tikvica, dinja, lubenica, bamija, novozelandski špinat, neki kultivari cvjetače, brokule, kelja, kupusa, kao i mnogobrojno začinsko bilje. Zbog postupnog snižavanja temperatura pogodno je vrijeme za sjetvu i sadnju endivije, crne rotkve, repe te ponovnu sjetvu salate, radiča, rige, rotkvice, matovilca, špinata.

U rujnu se ovisno o stanju usjeva još uvijek beru različite vrste plodovitog povrća. Bere se grah mahunar i zrnaš, mrkva, celer rebraš i korjenaš, cikla, a krajem rujna se može započeti i s vađenjem batata. Početkom mjeseca još uvijek se mogu sijati endivija, crna rotkva, rotkva i repa. Ovisno o vremenu, gotovo cijeli mjesec obavlja se sjetva salate, peršina, rige, rotkvice, matovilca, špinata, kres salate, potočarke.

Povoljno je vrijeme za sadnju presadnica salate, endivije, radiča i poriluka. Potkraj mjeseca može se započeti sa sadnjom češnjeva češnjaka i lučica luka. Bez obzira u kojoj su fazi rasta, biljke u vrtu i tijekom rujna zahtijevaju redovito zalijevanje i prihranu te zaštitu od bolesti i štetnika. Redovito se uklanja korov te osušeni i bolesni dijelovi biljaka. Sve kako bi se smanjila mogućost širenja eventualne zaraze u uvjetima povišene vlage.

 class=
Ljetna košarica puna povrtnih plodova
 class=
Vađenje luka
 width=
Berba tikvica i krumpira
 class=
Berba rajčice
 class=
Berba mrkve
 class=
Vađenje cikle

Što se još sve može posaditi?

Kupusnjače posađene u srpnju potrebno je prihraniti mineralnim dušičnim gnojivom i ogrnuti kako bi se sačuvala vlaga u tlu. U mediteranskom dijelu se tek obavlja sadnja, dok će berba biti tijekom zime i ranog proljeća. S obzirom da se radi o srednje kasnim i kasnim kultivarima, sadnja kupusa se obavlja na razmake od 40 x 60 cm do 50 x 70 cm. Kasni i zimski kultivari kelja sade se na razmak 50 x 55 cm. Na podjednake razmake se sade brokula i cvjetača te kelj pupčar. Sukcesivna sadnja korabice svakih 7 do 10 dana za kontinuiranu berbu tijekom jeseni obavlja se na razmak 40 x 30 ili 30 x 30 cm (8 do 12 biljaka/m2).

U kontinentalnim dijelovima se u kolovozu sije zimska salata, dok se mediteranskom dijelu u kolovozu obavlja sjetva jesensko-zimske salate. Sadi se u rujnu na razmak 20 x 25 cm. Dok se na kontinentu endivija u kolovozu presađuje, u priobalju se još uvijek sije tako da se sadnja obavlja u rujnu. Sadi se na nešto veće razmake u odnosu na salatu, npr. 30 x 40 cm. Sjetva matovilca započinje krajem kolovoza na razmak redova 10 do 15 redova i unutar reda 4 do 6 cm.

Moguće je i sjetva širom. Ovisno o roku sjetve, matovilac za berbu dolazi za 30 do 40 dana ili čak za 60 dana ili više ako je kasna sjetva. Iz kasnijih rokova u kontinentalnom dijelu zemlje dolazi za berbu tek u proljeće. U mediteranskom se bere tijekom kasne jeseni i zime. Špinat u kontinentalnom, a blitva u mediteranskom dijelu siju se u kolovozu za jesensku potrošnju. Berba je najčešće višekratna, kod blitve obavezno jer se obiru vanjski listovi, a započinje oko 40 dana nakon nicanja.

 class=
Presadnice salate

Rotkvica se uspješno uzgaja tijekom jeseni kad se sa sjetvom započinje krajem kolovoza i u rujnu. Sije se na razmak redova 15 do 20 cm. Sije se oko 350 sjemenki po m2 na dubinu od 1 do 1,5 cm. Nakon sjetve tlo se povalja kako bi se osigurao kapilarni dotok vode do plitko posijanog sjemena. Jednolična dubina sjetve omogućuje jednolično nicanje i formiranje hipokotilskog gomolja najvećim dijelom iznad površine tla. Uz ovakvu sjetvu može se očekivati oko 200 rotkvica/m2, odnosno 15 do 20 vezica za prodaju. Dužina vegetacije u jesenskom uzgoju iznosi 45 do 50 dana.

Krajem rujna započinje sadnja lučica luka i češnjeva češnjaka. Za to ima prednost mediteransko područje s blagom zimom i dosta oborina. U slučaju jesenske sadnje lučica se sadi malo dublje, kako je golomrazica ne bi nadigla i oštetila mlado korijenje. Tijekom kasne jeseni i zime lučica će se dobro ukorijeniti. Ponekad će i potjerati novo lišće, ali neće stradati od zime. Za jesensku sadnju prikladnija je sitnija lučica, promjera 9 do 15 mm. Manja je mogućnost vernalizacije tijekom zime i ranog proljeća i kasnije pojave cvjetne stabljike.

Sadi na uzdignute gredice ili na ravnu površinu u trake s razmakom redova 20 do 30 cm s 4 do 5 redova u traci i razmakon među trakama 40 do 60 cm. Razmak sadnje lučica u redu je 10 do 15 cm, a dubina sadnje 2 do 3 cm. Na iste razmake sade se i češnjevi češnjaka; s time da razmak biljaka u redu ovisi o krupnoći češnjeva za sadnju. Ako se sade krupniji češnjevi (5 do 6 g) 20 biljaka/m2 može dati vrlo dobar prinos. Sitniji češnjevi sade se na sklop do 40 biljaka/m2. Za jesenski uzgoj potrebno je 1000 do 1200 kg/ha sadnog materijala. Češnjevi se polažu uspravno, pri jesenskoj sadnji i u hladnijim područjima na dubinu 4 do 5 cm.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSmanjena prodaja traktora u odnosu na prošlu godinu
Sljedeći članakPatlidžan – omiljeno povrće za preradu
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.