- Koja je razlika između konzervacijske poljoprivrede i konzervacijske obrade tla?
- Konzervacijska obrada tla je integralni i najvažniji dio konzervacijske poljoprivrede.
- Na kojim se tlima može provoditi konzervacijska obrada tla?
- Konzervacijska obrada tla se može provoditi na svim tipovima tala i u svim agroekološkim regijama.
- Koja su oruđa dopuštena u sustavu konzervacijske obrade tla?
- U konzervacijskoj obradi tla su dopuštena sva oruđa, osim pluga.
- Koje se sve kulture mogu uzgajati u sustavu konzervacijske obrade tla?
- Prema principima konzervacijske obrade tla mogu se uzgajatio sve kulture (ratarske,, krmne, povrćarske i sl.).
- Koja je minimalna, maksimalna i optimalna pokrivenost površine tla biljnim ostatcima u sustavu konzervacijske obrade?
- Sustav konzervacijske obrade tla mora zadovoljavati minimalnu pokrivenost površine tla od 30%, a pokrivenost bez ograničenja može iznositi sve do 100% pokrivenosti. Optimalna pokrivenost se nalazi između ove dvije vrijednosti, a ovisi o nizu agroekoloških čimbenika.
- Dopušta li sustav konzervacijske obrade tla primjenu pluga (oranje) ako se nakon tog zahvata površina malčira?
- Sustav konzervacijske obrade tla ni u kojim uvjetima ne dopušta primjenu pluga.
- Kolika je dopuštena (minimalna, maksimalna, optimalna) dubina obrade tla u sustavu konzervacijske obrade?
- Sustav konzervacijske obrade tla ne predviđa vrijednosti za minimalnu, maksimalnu i optimalnu dubinu obrade tla, već ona ovisi o agroekološkim uvjetima.
- Kako najjednostavnije izmjeriti/procijeniti pokrivenost (količinu) biljnih ostataka na površini tla u sustavu konzervacijske obrade?
- Pokrivenost površine biljnim ostatcima može se procjenjivati na nekoliko načina: linearna metoda (uz pomoć metra ili graduiranog konopa), foto-usporednom metodom (pomoću fotoaparata, dronova I sl.), kalkulacijska metoda (pomoću prethodno definiranih postotaka žetvenih ostataka koje ostavlja pojedino oruđe), kao i daljinskim mjerenjima/procjenom satelitskim sustavom Copernicus (primjenjuje se u Hrvatskoj).
- Koliko je važno kvalitetno usitniti biljne ostatke i utječe li to na kvalitetu izvedbe konzervacijske obrade tla?
- Što su biljni ostatci kvalitetnije usitnjeni lakše će se ravnomjerno rasporediti po površini i time postići puni obuhvatniji konzervacijski učinak.
- Može li se konzervacijska obrada tla primijeniti samo jednu godinu ili se mora provoditi u kontinuitetu?
- Našim se pravilnikom konzervacijska obrada tla može provoditi/ugovarati na godinu dana, ali se njen puni učinak ostvaruje u višegodišnjem nizu.
- Kako aplicirati mineralna gnojiva u sustavu konzervacijske obrade tla?
- Suvremeni strojevi i oruđa imaju mogućnost apliciranja mineralnih, ali i organskih gnojiva u tlo. Netočno je kako se je konzervacijskoj obradi tla gnojivo nemoguće aplicirati u tlo te ga je moguće aplicirati samo površinski.
- Kako se “riješiti” prevelike količine biljnih ostataka na površini (smiju li se biljni ostatci spaljivati) u sustavu konzervacijske obrade tla?
- U sustavu konzervacijske obrade tla biljni ostatci su jedan od osnovnih preduvjeta i nema potrebe za “rješavanjem” prevelike količine biljnih ostataka, a pogotovo ne spaljivanjem (spaljivanje žetvenih ostataka je regulirano Pravilnikom, (NN 22/2019 (6.3.2019.), Pravilnik o agrotehničkim mjerama).
- Kakvi se urodi mogu očekivati u sustavu konzervacijske obrade tla?
- Pri prelasku s konvencionalne obrade tla na konzervacijsku u prvoj ili prvim godinama može se očekivati stagnacija prinosa pa čak i pad prinosa. Međutim nakon “uhodavanja” sustava uzgoja očekuje se povećanje prinosa u usporedbi s konvencionalnom obradom tla oranjem.
- Kako u sustavu konzervacijske obrade tla obavljati ostale agrotehničke zahvate (zaštita, gnojidba, navodnjavanje)?
- U sustavu konzervacijske obrade tla agrotehničke mjere zaštite, gnojidbe, navodnjavanja obavljaju se uobičajeno kao što se provode i na sustavu konvencionalne obrade tla s oranjem. Razlika je jedino u tome što se očekuje manja realna potreba za zaštitom od korova i manja potreba za navodnjavanjem.
Važnije definicije i objašnjenja nekih pojmova korištenih u članku:
Antropogeni učinak – učinak koji je pod izravnim ili neizravnim utjecajem čovjeka
Energetski učinkovita obrada – povoljno stanje tla za uzgoj kulturnih biljaka postiže se primjenom minimalnog seta radnih zahvata obrade uz minimalan broj prohoda oruđima po tlu.
Konvencionalna obrada tla – u pripremi tla za uzgoj kulturnih biljaka obradom je obuhvaćena cijela površina, a u osnovnoj se obradi obavezno koristi plug (najdublji i najagresivniji radni zahvat), dok se u dopunskoj obradi tla može koristiti veći broj različitih oruđa. Povoljno stanje tla za uzgoj biljaka postiže se većim brojem prohoda oruđima (najčešće nepotrebno) iz čega se jasno zaključuje kako se ovi zahvati provode uz veliki utrošak vremena i energije te uz velike troškove. Ovakva je obrada tla gotovo redovno šablonizirana (izostaje prilagodba agroekološkim mjesnim uvjetima), a svojstvena joj je niska učinkovitost i veliki broj ponavljanja radnih zahvata.
Konzervacijska obrada tla – kompleksan sustav kod kojeg se povoljno stanje za uzgoj kulturnog bilja postiže primjenom različitih reduciranih zahvata obrade tla (ili njihovog potpunog izostanka) i ostavljanjem biljnih ostataka na površini ili blizu površine tla, u količini koja odgovara agroekološkim mjesnim uvjetima. Ovim se pristupom sprječava daljnja degradacija tla i popravljaju fizikalna i biološka svojstva tla.
Održiva obrada tla – očuvanje povoljnog stanja tla koje podjednako odgovara i biljnoj proizvodnji i zaštiti okoliša te popravak tala u slučaju nepovoljnih fizikalnih promjena. Jedna od ključnih značajki održive obrade tla njezina je prilagodba agroekološkim (uključujući i klimu) i ekonomskim prilikama. Druga njezina bitna značajka sprječavanje je degradacije tla, s fizikalnog, biološkog i kemijskog aspekta, u okviru klimatskih promjena. Treća je važna posebnost razvoj koji se odnosi na kvalitetu tla i okoliša te na ublažavanje oštećenja tla uslijed klimatskih promjena.
Paradoks – tvrdnja koja je suprotna uobičajenomu mišljenju ili očekivanju, odnosno tvrdnje koje su međusobno proturječne
Pedohigijena – mjere koje se provode na poljoprivrednim površinama, s ciljem očuvanja zdravlja tla (prvenstveno protiv bolesti, korova i štetočina)
Prilagođena obrada – popravak i očuvanje kvalitete tla u skladu je s agroekološkim mjesnim, mehanizacijskim, ekonomskim i drugim uvjetima uzgoja. Povoljna svojstva tla omogućuju ublažavanje nepovoljnih klimatskih utjecaja i pouzdan uzgoj kulturnih biljaka. Ostvarivanjem i održavanjem povoljne kondicije tla nastaje ili se održava sklad između okoliša i potreba biljne proizvodnje.
Reducirana obrada tla – povoljni uvjeti za uzgoj kulturnih biljaka postižu se izostavljanjem jednog ili više radnih zahvata obrade tla (uz obavezno izostavljanje oranja). Ovo je prvenstveno energetski učinkovitaobrada, ali i sa značajno manjim degradacijskim učinkom u usporedbi s konvencionalnom obradom.
Revitalizacija tla – obnavljanje tla, vraćanje u život degradiranih tala
Suša – je prirodni dio klime i javlja se u gotovo svim klimatskim zonama, iako posljedice nisu posvuda jednake. Suša se kategorizira kao hidrometeorološka opasnost, odnosno opasan fenomen koji snažno utječe na zdravlje ljudi, izaziva materijalnu štetu, osiromašuje stanovništvo, izaziva socijalni i gospodarski poremećaj i čini štetu okolišu. Nedostatak vode često se javlja i s povišenom temperaturom uzrokujući toplinski stres jer visoke temperature zahtijevaju povećanu transpiraciju kako bi se biljka ohladila, što je usko povezano s količinom vode u tlu i biljci. Negativan utjecaj suše moguće je spriječiti, osim navodnjavanjem i nekim agrotehničkim zahvatima kao što je povećanje sadržaja organske tvari i pravilna obrada tla.
U sprječavanju štetnih efekata suše pomaže i konzervacijska obrada tla, podrivanje i sprječavanje zbijanja te formiranja nepropusnih slojeva za vodu, terasiranje nagnutih terena, organska gnojidba, sideracija, rotacija usjeva, sjetva pokrovnih usjeva, malčiranje, ranija sjetva proljetnih usjeva, a kasnija ozimih itd. Dobra praksa za očuvanje vode obrada je koja favorizira infiltraciju kiše u tlo, skladištenje vode u zoni korijena, sprječavanje površinskog otjecanja i kontrolu gubitaka evapotranspiracijom (iz tla i korovima). Važno je naglasiti kako rezultati agrotehnike ovise o fizikalno-kemijskim svojstvima tla, reljefu, klimi i vrsti oruđa koje se primjenjuje u obradi što dovodi do zaključka kako nema jedinstvene recepture kako očuvati vodu u tlu za razdoblje kad je biljkama najpotrebnija i postići dobar prinos i u sušnim godinama.
Zbijenost tla – Problem zbijanja i zbijenosti tla vezan je uz prirodne uvjete i stanja tla, ali i za negativne antropogene učinke. Antropogeno zbijanje tla pod utjecajem je nepravovremene ili nekvalitetne obrade tla, kao i suvišnog gaženja poljoprivrednih površina tijekom obrade, vegetacije ili izvan vegetacijskog razdoblja. Najizraženija i najuočljivija posljedica antropogenog zbijanja tla pojava je tabana obrade, odnosno tabana plugai tabana tanjurače, sa svim negativnostima koje proizlaze i koje se uočavaju tijekom vegetacije (kada je već kasno za bilo kakvu ozbiljniju intervenciju popravka tla) i izvan vegetacijskog razdoblja (kada je najbolje vrijeme za primjenu odgovarajućih mjera popravka tla). Indikatori koji ukazuju na zbijenost tla najlakše se uočavaju tijekom vegetacije, odnosno na dijelovima površine ili cijeloj površini tla, na kojima može ležati voda ili su biljke slabije razvijene.
Foto: Danijel Jug
Pročitajte još:
Što je to konzervacijska poljoprivreda?
Kakvu mehanizaciju primjenjivati u konzervacijskoj obradi tla?
