Klobuk naraste 3 – 12 cm širok, u mladih je primjeraka stožasto konveksan, gotovo čunjast. Poslije se raširi, što je razvijeniji to je spljošteniji, na sredini s ispupčenjem. Kod starijih primjeraka tanjurasto udubljen i često nagore zavrnut, u starosti se često zvjezdasto raspuca, izraženom zaobljenom izbočinom. Raspucani klobuci uvijek se uvrću nagore. Klobuk je slabo mesnati dosta lomljiv. Čehasto je vlaknast, čehice su smeđe kestenjaste. Kožica klobuka je suha, s gustim svilenkastim nitima, a od njihovih nakupina izduženo sitnije krljušasta. Osnova klobuka je siva ili s blagim primjesama srebrnastosmeđe, žućkastosmeđe, pješčano do kartonski sive nijanse. Krljušti su upadljivo tamnije boje, sivo do crnosmeđe. Klobuk je čehasto vlaknast, čehice su smeđe kestenjaste. Listići su dosta gusti, nježni i tanki, široki do 4 mm, većinom se račvaju u neposrednoj blizini stručka. Listići su “kružolisni” s oblim jarkom, nedaleko od stručka prirasli, ponekad i uz stručak, do stručka su često izrezani. Listići su bijeli, sivobijeli ili sivi, naginju da požute, postaju žuti kao limun kad pomodri, osobito prema samom rubu i kad su stariji. Također, na pritisak prstima ili kod loma požute. Stručak naraste 3 – 10 cm visok i 1,5 cm širok, do 1,5 cm debeo. Dosta je valjkast, cilindričan, vlaknast i većinom zakrivljen. Pri vrhu kod mladih primjeraka vidljivi su ostatci prolaznog zastorka. Stručak je bijele ili sivkaste boje, nahukan s brojnim prionulim nitima. Dosta je lomljiv, pun sve do starosti, rijetko je cjevasto šupalj. Možemo naći neke primjerke gljive sa šupljim stručkom.Meso je suho, tanko i dosta lomljivo, bijele je ili sivkaste boje, a pod tjemenom sivkasto prožeto. Miris izrazito na brašno, okus ugodan. Puder spora je bijele boje, spore 7 – 9 x 4 – 5 µm, bezbojne, prozirne, glatke i donekle ovalne. Raste od rujna pa sve do konca prosinca svake godine i u proljeće po šumama, parkovima, uz rubove šumskih puteva, pored listopadnog i crnogoričnog drveća. Miška je naša JESTIVA gljiva, jedna od kvalitetnijih. Možemo je pripraviti na razne načine, osobito je ukusna na juhu i pirjana.
Juha od miške
Potrebno:
50 dag miške, 10 dag margarina, 1 limun, ocat, 1,5 l juhe, brašno, sol, papar, ulje, grašak ili kruh, 1 dl kiselog vrhnja, vegeta i peršinovo lišće
Postupak: Gljive očistiti, oprati i narezati na tanke listiće.Malo ih poprskati s blagim octom, ostaviti 10 minuta. U većoj posudi otopiti 10 dag margarina i staviti gljive, na njih iscijeđeni sok od 1 limuna. Poklopiti posudu i ostaviti da se lagano pirja. Zatim dodati žlicu vegete ili malo soli. Po potrebi dodati malo tople juhe. Kada gljive omekšaju, dodati 2 žlice brašna, dobro promiješati da se ne stvore grudice i ostaviti pirjati još 15 minuta. Zatim dodati 1,5 l tople juhe i malo papra. U međuvremenu u manjoj posudi na zagrijanoj masnoći popržiti malo graška ili starog kruha narezanog na kockice. Staviti u posudu u kojoj su umućena 2 žumanjka, 1 dl kiselog vrhnja. Sve promiješati i dodati juhi te 10 minuta lagano kuhati. Na kraju dodati sjeckano peršinovo lišće.

Prethodni članakKorištenje soje u hranidbi stoke
Sljedeći članakNove vrlo kvalitetne sorte jabuka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.