Hrastov vrganj (Boletus guericola (Vas.) Singer


Hrastov vrganj je varijanta ljetnjeg vrganja Boletus edulis. Naš najpoznatiji i najzastupljeniji vrganj, najšešći u nižim krajevima unutrašnjosti, iako ga nalazimo i u višim predjelima. Klobuk je u mladosti poluloptast, poslije nepravilno kvrgav i izbrazdan, u kasnijem obrisu pravilnije kružno jastučast. Naraste 8 – 25 cm širok. Boja klobuka je većinom smeđa, no, često i u jednom od sljedećih tonova: kestenjastosmeđa, crvenosmeđa, riđa poput lisičjeg krzna, oker smeđa, boja lješnjaka, te sivosmeđa, boje kartona. U svim fazama rasta često je s bijelim mrljama ili prugama. Cjevčice su nešto kraće uz stručak, tvore uzak, dublji jarak, u mladosti mliječnobijele, poslije žute, žutosmeđe i na kraju smeđe.

Ni u jednoj fazi nisu zelene ni maslinaste kao u drugih vrganja. Pore su sitne, okrugle, izodijametrične ili malo ovalno stisnute, istobojne sa cvjevčicama, na prignječenim mjestima hrđave. Stručak naraste 5 – 15 cm visok i 2 – 6 cm debeo. U mladosti je često trbušast sa zadebljanjem poput male bačvice, neki primjerci imaju veću širinu trbuha nego što je veličina klobuka. Kod starijih primjeraka stručak je deblji prema dnu.

Prethodni članakSušenje plodova smokava
Sljedeći članakFolije za pokrivanje tunela i plastenika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.