U Ministarstvu poljoprivrede početkom ožujka predstavljen je novi sustav monitoringa poljoprivrednih površina koji je aktivan i funkcionalan od ove godine za područje cijele Hrvatske, dok je prošle godine primjenjivan kao pilot projekt na područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.
Značajke sustava i promjene koje donosi hrvatskoj poljoprivredi okupljenima je predstavila direktorica Sektora za izravna plaćanja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Sanja Krivanek Mahmuljin,
Sustav monitoringa kao semafor
Sustav za nadzor površina (monitoring) je postupak redovitog i sustavnog opažanja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih podataka najmanje istovjetne vrijednosti. Njime su obuhvaćeni svi uvjeti za sve intervencije povezane s površinom koji se njime mogu nadzirati, a osigurava utvrđivanje prisutnosti neprihvatljivih površina, posebno trajnih struktura; neprihvatljive upotrebe zemljišta te promjenu vrste uporabe poljoprivredne površine za obradivo zemljište, trajne nasade ili trajne travnjake.
Na ovom sustavu monitoringa radio je tim agronoma, geodeta i informatičara iz Agencije za plaćanja, sustav je vrlo brzo zaživio i dio je IAKS sustava, a Agencija je sustav izgradila vlastitim sredstvima.
Rezultati automatske procjene poljoprivredne aktivnosti prikazuju se u sustavu u obliku „semafora“, pri čemu će zelenom biti označene prihvatljive površine, crvenom neprihvatljive površine, a za žuto označene površine nije moguća automatska procjena. U cilju smanjenja broja slučajeva s nejasnim rezultatima nadzora (žuto) provodit će se kaskadna stručna procjena podataka satelita Sentinel iz programa Copernicus i/ili drugih vrsta podataka koji su barem istovjetne vrijednosti, što podrazumijeva podatke satelita iste ili veće rezolucije i geotagirane fotografije, koje putem AgroGTF mobilne aplikacije prikupe djelatnici Agencije za plaćanja ili poljoprivrednik na zahtjev Agencije.
O rezultatima automatske procjene obavještava se poljoprivrednike putem AGRONET sustava, a status poljoprivredne aktivnosti i Agencija i poljoprivrednik mogu pratiti putem semafora tijekom cijele proizvodne godine. Na ovaj način prikupljeni podaci će, između ostalog, omogućavati rana upozorenja poljoprivrednika u svrhu poticanja pravovremenog poštivanja uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova te izbjegavanje administrativnih kazni ako korisnik nakon upozorenja ispuni uvjet za potporu. Također, podaci monitoringa će omogućavati ažuriranje ARKOD sustava, kao i izradu obveznog godišnjeg izvještaja o uspješnosti koji se dostavlja Europskoj komisiji.
–Podaci sa satelita osvježavaju se svakih 5 dana te daju bezgranične mogućnosti, naša promišljanja idu u smjeru praćenja bolesti, štetnika, lažnih terena; bitno je da pomognemo poljoprivrednicima informacijama nekog drugog tipa, naravno to treba još analizirati i proučavati te svakako ići i u tom smjeru, naglasila je Sanja Krivanek Mahmuljin.
Monitoring 100 %
–Rok za ponošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravno plaćanje i za IAKS mjere ruralnog razvoja već je počeo i traje do 15. svibnja i još nakon toga postoji rok za zakašnjele zahtjeve. Agencija za plaćanja je visoko digitalizirana ustanova dok su naši korisnici vrlo slabo digitalizirani, no mi svim poljoprivrednicima pomažemo i nastojimo prebroditi taj jaz. Neki nemaju računalo i nemaju internet, mi njima pružamo tehničku pomoć prilikom popunjavanja zahtjeva za izravno plaćanje. Satelitsko praćenje/monitoring poljoprivrednih površina je već u tijeku te se podaci ,,osvježavaju ” svakih 5 dana i to nije nešto novo jer smo imali pilot projekt s tim sustavom za praćenje u dvije županije.
–Primjerice kako to izgleda u praksi: satelit snima piksele 10×10, znači parcela koja je široka 2 ili 3 metra, nju nećemo moći procijeniti putem satelita, no takvih površina na sreću mi nemamo baš puno. Primjerice poljoprivrednik danas podnese zahtjev za izravno plaćanje i mi ćemo pratiti njegove poljoprivredne aktivnosti, potom 15. listopada poljoprivrednik će potvrditi svoj zahtjev ili odustati, ali mi ćemo ga upozoriti ako mi smatramo da na nekoj površini nije provodio poljoprivrednu aktivnost.
–Mi ćemo ga putem Agronet-a, sms-a upozoriti nekoliko puta da nije provodio svoju aktivnost te da njegova aktivnost ne odgovara našim podacima i zvat ćemo ga da onda on to uskladi. Ako poljoprivrednik inzistira da je sve u redu na parceli, a kod nas je na semaforu crveno mi ćemo poslati kontrolu/izvid na teren i onda ćemo utvrditi pravo stanje, a sankcije idu sukladno sankcijama Europske unije i i našem Pravilniku, rekao je Antun Vujić, ravnatelj Agencije za plaćanja.
Korisnik nakon ranog Monitoringa može odustati do 1. listopada, no ako uvjet nije bilo moguće kontrolirati administrativno ili monitoringom, već samo kontrolom na terenu, ne može odustati od zahtjeva ako je pronađena nepravilnost. Smanjenja, isključenja i administrativne kazne poljoprivrednik može izbjeći provođenjem poljoprivredne aktivnosti nakon upozorenja ili odustankom od Zahtjeva za izravna plaćanja.
Razvijanje komunikacije i suradnje s poljoprivrednicima
–Osnovna namjena sustava i njegova najveća vrijednost jesu upravo rana upozorenja našim poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023.g. te razvijanje komunikacije i suradnje s proizvođačima. Na ovaj način nadzirat ćemo gotovo sve poljoprivredne površine, kontrolirati ih učinkovitije i prevenirati njihovu neprihvatljivu upotrebu te poticati hrvatske poljoprivrednike na pravovremeno ostvarivanje potrebnih uvjeta za ostvarivanje vrijednih potpora, naglasila je tom prilikom ministrica Vučković. Istaknula je kako je sustav rezultat rada i znanja stručnjaka iz Agencije za plaćanja koji će donijeti višestruke benefite hrvatskim poljoprivrednicima, Agenciji i Ministarstvu, a bez dodatnih troškova.
