Količina i vrsta oborine umnogome određuje sve bitne sastavnice ljudskog života u nekom kraju. Energetski potencijal, mogućnost uzgoja različitih poljoprivrednih kultura, urbanizam nekog prostora, postojanje određene vrste industrije i još mnogo ključnih čimbenika o kojima ovisi razina života su usko vezane uz razdiobu količine oborine, kako dnevne tako i mjesečne i godišnje.
Oborina se mjeri točkasto, kišomjerima i ombrografima postavljenim na nizu lokacija. Bez obzira na njihovu gustoću postoje nezanemarive razlike mjerenja u ovisnosti o, primjerice, položaju kišomjera u blizini rastuće šume ili novoizgrađenog objekta.
Oborina se ne može naručiti
Oborine se svrstavaju u tekuće i krute, odnosno kišu i snijeg ili tuču. Za razliku od snijega koji je najčešće dobrodošao za zaštitu usjeva, tuča u našim krajevima znači smanjenje uroda sa štetom koja u ekstremnim slučajevima iznosi do 300 %, ako se na primjer vinograd mora ponovno posaditi.
Budući da se potrebna količina oborine, kao ni drugi vremenski uvjeti, ne može „naručiti“, potrebno je dobro planirati i ostvariti navodnjavanje, jednako kao i odvodnju. Samo tako se mogu smanjiti negativni učinci nedostatka ili pretjerane količine oborine u nekom razdoblju. Na grafikonu 1 prikazane su godišnje količine oborine u proteklih deset godina za tri mjesta u Hrvatskoj.
Grafikon 1: Količina oborine. Lijevo – oborina u milimetrima, dolje – godine, Izvor: DHMZ
Primjetne su razlike od godine do godine, s tim da su razlike manje za središnju i istočnu Hrvatsku od središnje Istre. Suglasno klimatološkim podacima najmanje oborina pada u istočnoj Hrvatskoj. Najviše oborina pada u središnjoj Istri za koju je i godišnja varijabilnost najveća. Uspoređujući godišnje količine sa 10- i 60-godišnjim srednjim vrijednostima na grafikonu 2 vidi se da u posljednjih deset godina ima više oborine od dugogodišnjeg prosjeka. Ta razlika je manja od međugodišnje promjenjivosti, odnosno na razini jednog jačeg pljuska.
Grafikon 2: Usporedba godišnje količine oborine s 10 i 60-godišnjim prosjekom. Lijevo – milimetri oborine, dolje – godine, Izvor: DHMZ
U hladnijem dijelu godine oborina je često vezana uz ciklone i površinski pada relativno ravnomjerno. U toplom dijelu je vezana uz pojavu pljuskova. Lokacija, vrijeme i intenzitet pljuska se ne mogu uspješno predvidjeti, pa stoga riječi koju često čujemo u prognozi vremena „mjestimično i povremeno“ zaista najbolje opisuju ovakve oborinske epizode.
Količina kiše može se procjenjivati i meteorološkim radarom. Prednosti takve procjene su podaci o površinskoj raspoređenosti oborine, kao i brzina dostupnosti podatka. Nedostatak je nedovoljna preciznost jer radar mjeri kišni potencijal iznad tla, a ne njenu stvarnu količinu.
Na slici s radarski prikazom vidi se grmljavinski oblak na području zapadne Slavonije koji je u nekoliko mjesta Požeštine prouzročio poplave. Šteta od poplave i tuče je procijenjena na 30 milijuna Eura.
O hirovitosti ljetne oborine najbolje govori podatak da je u lipnju te godine na području Slavonskog Broda palo deset puta manje kiše nego u Požegi. Proglašena je i elementarna nepogoda zbog suše na većem dijelu Osječko-slavonske, Vukovarske-srijemske i dijelu Međimurske županije.
Navodnjavanjem se postiže stabilan prinos
Čovjek tisućama godina navodnjavanjem omogućuje stabilan prinos uroda i tako smanjuje ovisnost o vremenskim prilikama. Danas se u svijetu navodnjava jedna petina poljoprivrednih površina, a s navodnjenih površina dobija se dvije petine uroda. Hrvatska je pokrenula niz projekata navodnjavanja, ali je malo toga ostvareno zbog niza razloga. Najznačajniji je nedovoljno dobro osmišljen koncept koji bi našim poljoprivrednicima dugoročno osigurao stabilne i ekonomski isplative uvjete proizvodnje. S druge strane, velika količina oborine u kratkom vremenu kod nas često izaziva poplave.
Osim održavanja postojećeg sustava odvodnje potrebno je modernizirati odvodnu mrežu prema novijim podacima i postaviti strože granice vjerojatnosti. Tako je posljedica velike poplave 1953. godine u Nizozemskoj bila izgradnja protupoplavnog sustava. Pri tome je vjerojatnost za poplavu jaču od protupoplavnog sustava postavljena na vrijednost od jednog slučaja u 2 500 godina.
Vodno bogatstvo često je uzalud potrošeno
Hrvatsko vodno bogatstvo ne cijeni se dovoljno. Tako je gubitak vode od crpilišta do korisnika od 50 do čak 70 % činjenica o kojoj se rijetko govori. Ovi podaci su posebno poražavajući kad se uzme u obzir uzaludno potrošena, a sve skuplja energija potrebna za distribuciju vode. Područja u kojima je teže doći do vode se s puno više pažnje odnose prema ovom prirodnom bogatstvu.
Malta je najmanja država članica EU na čijem teritoriju ne postoji površinska voda. U nastojanju osiguranja dovoljno vode za život, turizam i poljoprivredu napravljen je niz mjera. Prvo što su Maltežani učinili je bila promjena svih dotrajalih instalacija kako bi se značajno smanjio gubitak vode, a uz to je izgrađen niz malih desalinacijskih pogona. Još bolji primjer je Izrael u kojem pet velikih desalinacijskih tvornica osigurava pola ukupne potrošnje, a reciklira se 90 % upotrijebljenih količina vode. Primjenom suvremene tehnologije i znanja osigurava se odgovarajuća količina vode u pravom trenutku za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju.Bez promišljenog plana i realizacije navodnjavanja Hrvatska ne može računati na samodostatnost u poljoprivredi, kao ni na prinose usporedive s razvijenim zemljama.
