Povodom Međunarodnog dana vune, sredinom travnja, u zgradi Kulturnog centra u Majuru održan je II. Festival vune. U sklopu festivala održana je panel rasprava Vuna kao pokretač Pametnog sela za inovacije i otvaranje novih radnih mjesta.
Cilj festivala je promoviranje vune kao visokovrijedne sirovine, sprječavanje njezinog bacanja te poticanje njezine upotrebe u razvoju Pametnog sela.
Želimo sačuvati tradicijske vještine
Drugo izdanje festivala okupilo je stručnjake, uzgajivače ovaca, prerađivače vune iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine te brojne posjetitelje. Prigodnim riječima nazočne je pozdravila načelnica općine Majur Klementina Karanović. Naglasila je da Festival vune omogućava razvoj ruralnog turizma i poljoprivrede.
–To je dobra prilika da jedna mala hrvatska općina postane prepoznatljiva destinacija na karti Hrvatske. Želimo sačuvati vunu, a njezinim nebacanjem i prirodu. Želimo pokazati što se od vune može korisno napraviti te želimo sačuvati tradicijske vještine kao što su tkanje i pletenje, rekla je Karanović. Uvjerena je da će festival imati dugu tradiciju i da će iz godine u godinu privući sve veći broj istinskih zaljubljenika u vunu.
Organizatori manifestacije su Općina Majur, Woonko Centar vune u Majuru, Turistička zajednica područja Banovina- Pounje, Udruga „Hrvatska žena“ Majur i KUD „Sloga“ Majur.
Karanović je izrazila zadovoljstvo što je u prosincu 2022. u zgradi Kulturnog centra otvoren Woonko Centar vune Majur, Interpretacijski centar vune koji često posjećuju mladi posjetitelji. Novootvoren prostor Interpretacijskog centra vune spoj je tradicijskog i suvremenog prikaza zaboravljene visokovrijedne sirovine, a svaki posjetitelj može doživjeti nezaboravno iskustvo striženja vune, izraditi predmet filcanjem i naučiti tkati, plesti ili heklati vunu. Karanović je rekla i da se kroz Interpretacijski centar vune oživljava i prenosi tradicija na mlade.
Zanimljiva predavanja
Festival je započeo konferencijom „Vuna kao pokretač razvoja Pametnog sela“ koja je financirana sredstvima Nacionalne ruralne mreže Zajedničke poljoprivredne politike.
Na konferenciji su zanimljiva predavanja održali dr. sc. Željko Knezić (Vuna – ručno tkanje i moderne tehnologije), dr. vet. med. Rodoljub Džakula, OPG Džakula, Sjeverovac (Organizirano prikupljanje vune i umrežavanje), dr. vet. med. Vlatka Tomašić iz Ministarstva poljoprivrede (Zakonska regulativa vezano za prikupljanje i preradu vune), Karla Škorjanac mag. održive poljoprivrede iz Poljoprivredne zadruge Otok Krk (Otok Krk kao primjer dobre prakse u prikupljanju vune), Žiga Srblin, Soven d.o.o Selnica ob Dravi, Slovenija (Naša priča, otkup i prerada vune) i Vesna Jakić, Ruta Cres (Rutin put i gdje smo danas).
Jasminka Gršković (OPG Gršković Jasminka) istaknula je da osim što izrađuje suvenire od krčke vune, izradila je od vune loptice za sušilicu i perilicu koje skraćuju vrijeme sušenja. Zadovoljna je što ima određen broj kupaca koji kupuju ovaj proizvod, jer žele štedjeti energiju, prati rublje na ekološki način i održivo. Svoj proizvod prodaje na društvenim mrežama i na kućnom pragu.
–Poznajem tehniku filcanja i otvorila sam dopunsku djelatnost na suprugovom OPG-u. To je dobro za svaku ženu koja odluči napraviti proizvod od vune, neki brend. Filcanje nije tradicionalna tehnika na otoku Krku, ali u tome je prevagnulo moje zvanje odgajatelja. Tehnika filcanja je primjenjiva već za djecu od dvije godine ili tri godine. Ovu tehniku sam uvela u dječji vrtić, a želim da uđe i u osnovne škole u sklopu predmeta likovni odgoj. U škole od prvog do četvrtog razreda zakonskom regulativom bi se kao paketić s plastelinom trebao uvesti paketić s vunom od koje će djeca suhim ili mokrim filcanjem oblikovati predmet na određenu temu, istaknula je Gršković.
Smatra da je važno djecu od najranjih godina educirati o korisnosti vune i njezinom zbrinjavanju.
Teško je pronaći kanale za prodaju
Voditeljica projekta Hrvatski otočni proizvod Ljubica Ajduković Ugarković poznata je i po unikatnim pletenim predmetima. Naglasila je da je proizvođačima teško u početku naći kanale putem kojih bi organizirali prodaju svojih proizvoda.
–Nizozemska je primjer jedne uređene zemlje koja podupire lokalne tradicijske obrte, ovi obrti su u biti umjetnički i podupiru ih sve ozbiljne države. Kroz projekt Hrvatski otočni proizvod sam nastojala to promovirati. No, važno je da se uključi država. Isti slučaj je i s vunom. Ministarstvo poljoprivrede ima registar OPG-ova koji uzgajaju ovce i država bi trebala organizirati punktove za prikupljanje vune. To je stvar uređenog sustava, rekla je Ajduković- Ugarković.
Proizvodnja tepiha od filcane vune
Vlasnica brenda i obrta Vrtlog ideja Ivana Ezel već pet godina se bavi proizvodnjom tepiha od filcane vune. Naglasila je da tepisi privlače svojim neobičnim izgledom.
–Hrvatskom tržištu naš proizvod je zanimljiv, revolucionaran, ali hrvatski građani se teško odlučuju na kupnju, jer cijena nije privatljiva za njihov džep. Radi se zapravo o jednoj lijepoj priči koja nije komercijalno isplativa.Tako da se moja majka kao umirovljenica ovime bavi iz hobija, a ja joj pomažem uz redovan posao jer se od ove proizvodnje ne može živjeti, plasman nam je na vanjsko tržište jako težak, ispričala je Ezel.
U Hrvatskoj se godišnje baci 1300 tona vune
Vlasnica brenda Woolee Dragica Jerkov pokrenula je proizvodnju organskog gnojiva od odbačene ovčje vune. Spomenula je da se u Hrvatskoj godišnje baci oko 1.300 tona vune.
–Otvarajući prvu proizvodnju organskog gnojiva od vune u Hrvatskoj bila sam svjesna da hrvatska regulativa nije jasna. Kroz različite regulative Europske unije uspjela sam doći do svog projekta. Važno je udruživanje, kroz vunu i obrtničke poduhvate vidim nastanak prekrasnog proizvoda koji može svaki hrvatski kraj izbrendirati. Tako se i Festivalom vune brendira majurski kraj, rekla je Jerkov. Smatra da proizvod nije determiniran cijenom, nego je problem u marketingu, loše je brendiranje.
–Spomenula je da je brendirani proizvod Woolee ušao u Pevex trgovine istaknuvši kako je pokazan dobar primjer suradnje inovatora i akademske zajednice u realizaciji željenog proizvoda. Radi se o nužno potrebnoj koheziji. Bez svih struktura društva ne može se napraviti korak naprijed pa tako niti u proizvodnji. Kroz svoju proizvodnju godišnje zbrinjavam oko sto tona vune. Ono što smo uvidjeli da je bitno jest da tehnologije koje obrađuju vunu moramo poboljšati i modernizirati. Zahvaljujući inovatorima koji su u našem timu smo napravili institut za vunu i prvi stroj za sterilizaciju vune. Imamo dva pravca u našem radu, radimo proizvodnju organskog gnojiva od sirove vune i radimo tehnologiju za peletiranje i sterilizaciju vune, ispričala je Jerkov.
Izložbeno-prodajni sajam
U sklopu festivala održan je izložbeno-prodajni sajam na kojem su izlagači predstavili kreativne rukotvorine od vune. Jedna od izlagačica bila je i Barbara Šević koja sa suprugom živi u Bosni i Hercegovini. Na sajmu je predstavila unikatne heklane igračke raznih oblika i veličina.
–Heklanjem sam se počela baviti 2009. kada sam ostala bez posla. Prve spoznaje o tome sam dobila preko Youtube-a. Dugo mi je trebalo da svladam ovu vještinu. Heklanje je moje duhovno liječenje, uz to se opuštam. Želim izradom heklanih igračaka djeci uljepšati igranje, jer ove igračke su dugovječne, gotovo neuništive, rekla je Šević.
Pohvalila je održavanje Festivala vune. Naglasila je da je to jedinstvena prilika da drugi vide njezine rukotvorine, ali i da i ona vidi zanimljive rukotvorine drugih.
Mihaela Pastulović iz Sunje izložila je torbe od domaćeg platna tkanog na tkalačkom stanu i druge zanimljive rukotvorine .
–Izrada ovih proizvoda još uvijek je moj hobi, a nadam se da će to prerasti u ozbiljan posao. Drago mi je da su ljudi zainteresirani za proizvode, istaknula je Pastulović. Na festivalu je demonstrirano striženje ovaca, održana je radionica filcanja vune, prikazano je tkanje na tkalačkom stanu i predenje, a posjetitelji su mogli degustirati autohtona jela majurskog kraja i okolice.
Modna revija od predmeta od vune
Festival je završio atraktivnom modnom revijom odjevnih predmeta od vune modne dizajnerice Mine Petre Petričec koja vodi hrvatsku etno kuću „ Materina priča“ u Zagrebu. Jednu od kolekcija na modnoj reviji je nosila gošća festivala saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
–Smatram da je Festival vune jako poticajan, jer vuna može biti uporabni predmet, a ne da se odbacuje i stvara pritisak na okoliš. Ovaj festival poziva sve na zajedničku akciju i ohrabruje nas da pokušamo razmišljati dugoročno, da se od kategorije modela kupi, iskoristi i odbaci vratimo na održiv model, istaknula je Petir.
Foto: Ivana Vranješ
