Ruralni prostor danas se nalazi pred brojnim izazovima. Iseljavanje mladih, nedostatak radne snage, klimatske promjene, potreba za novim znanjima i vještinama, nedovoljna promocija lokalnih proizvoda te slabija prometna i turistička infrastruktura samo su dio problema s kojima se suočavaju mnoga sela i poljoprivredna gospodarstva. Ipak, upravo u tim izazovima nalaze se i nove mogućnosti.
Održiva poljoprivreda i agroturizam sve se više prepoznaju kao važan model razvoja ruralnih područja jer povezuju proizvodnju hrane, očuvanje prirode, lokalnu tradiciju, obrazovanje, turizam i poduzetništvo. Suvremeni razvoj ruralnih područja ne može se temeljiti samo na povećanju proizvodnje. On mora uključivati odgovorno korištenje prirodnih resursa, očuvanje tla, vode i bioraznolikosti, razvoj dodatnih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, promociju lokalnih proizvoda, jačanje kratkih lanaca opskrbe i stvaranje novih prilika za mlade. Upravo se kroz održivu poljoprivredu, agroturizam, obrazovanje i europske projekte mogu razvijati nova rješenja za ruralni prostor.
Održiva poljoprivreda
Održiva poljoprivreda podrazumijeva proizvodnju hrane, sirovina i drugih poljoprivrednih proizvoda na način koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, ali pritom ne ugrožava prirodne resurse i mogućnosti budućih generacija. U njezinu su središtu očuvanje tla, vode, zraka i bioraznolikosti, racionalno korištenje resursa, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš te gospodarska održivost poljoprivrednog gospodarstva. Ona ne znači povratak unatrag, nego povezivanje znanja, suvremenih tehnologija, tradicionalnih iskustava i prirodnih procesa. Cilj je proizvoditi kvalitetnu hranu uz očuvanje plodnosti tla, racionalno korištenje vode, povećanje sadržaja humusa, smanjenje erozije, očuvanje korisnih organizama i manji pritisak na okoliš. Takav pristup uključuje plodored, zelenu gnojidbu, kompostiranje, organska gnojiva, korištenje lokalnih resursa, biološku fiksaciju dušika, prirodne neprijatelje štetnika i integriranu zaštitu bilja. Važna je i odgovorna uporaba mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, samo kada je to opravdano i potrebno.
Jedno od važnih usmjerenja održive poljoprivrede jest ekološka proizvodnja. Ona se temelji na metodama prihvatljivima za okoliš, gospodarstvo i društvo, uz bolje korištenje prirodne plodnosti tla, kruženja hranjiva, biološke ravnoteže i raspoloživih prirodnih resursa. Time se smanjuje opterećenje okoliša, čuva zdravlje ljudi i životinja te povećava vrijednost proizvoda. U održivoj poljoprivredi posebno mjesto imaju integrirana zaštita bilja i održiva gnojidba. Integrirana zaštita temelji se na praćenju štetnih organizama, preventivnim mjerama, očuvanju prirodnih neprijatelja i primjeni sredstava za zaštitu bilja samo kada je to nužno. Održiva gnojidba sve se više oslanja na stajski gnoj, kompost, zelenu gnojidbu i biljke koje vežu dušik. Na taj se način poboljšava struktura tla, povećava sadržaj organske tvari i smanjuje ovisnost o tvorničkim mineralnim gnojivima.
Održiva poljoprivreda može se promatrati kroz tri povezana područja: okolišno, gospodarsko i društveno. Okolišno se odnosi na očuvanje tla, vode, zraka i bioraznolikosti. Gospodarsko znači da proizvodnja mora biti isplativa i dugoročno održiva za proizvođača. Društveno je povezano s kvalitetom života, očuvanjem ruralnog prostora, radnim mjestima, ostankom mladih i razvojem lokalne zajednice.
Agroturizam
Uz održivu poljoprivredu sve veći značaj ima i agroturizam. To je oblik turizma koji se razvija u ruralnom prostoru, najčešće na poljoprivrednom gospodarstvu, a posjetiteljima omogućuje doživljaj sela, prirode, domaće hrane, tradicije i svakodnevnog života na gospodarstvu. Povezuje se sa seoskim i zelenim turizmom jer uključuje boravak u prirodnom okruženju, upoznavanje lokalnih običaja, gastronomije i načina života na selu.
Agroturizam može obuhvaćati smještaj na gospodarstvu, domaću hranu i piće, kušanje i prodaju lokalnih proizvoda, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, sadnju, berbu, brigu o životinjama i biljkama, radionice, edukativne programe, rekreaciju u prirodi te upoznavanje tradicije i kulturne baštine. Povezivanje održive poljoprivrede i agroturizma posebno je važno jer domaći proizvodi tada ne ostaju samo roba za prodaju, nego postaju dio priče o gospodarstvu, obitelji, kraju i načinu života. Voće, povrće, mlijeko, vino, med, ljekovito i aromatično bilje te prerađevine poput sira, sokova, džemova, ulja i suvenira dobivaju dodatnu vrijednost kada ih posjetitelj može kušati, vidjeti kako nastaju i povezati ih s ljudima i prostorom iz kojeg dolaze.
Agroturizam može biti snažan pokretač ruralnog razvoja jer povezuje poljoprivredu, preradu, turizam, obrazovanje, kulturu, ekologiju i poduzetništvo. Gospodarstvo koje razvija takvu ponudu može nuditi smještaj, degustacije, radionice, tematske posjete, edukativne programe, prikaz tradicijskih poslova ili sudjelovanje u sezonskim radovima. Time se povećava prihod gospodarstva i jača prepoznatljivost lokalne zajednice. Zato održiva poljoprivreda i agroturizam imaju važno mjesto u obrazovanju budućih poljoprivrednih i agroturističkih stručnjaka. Učenici trebaju razumjeti da suvremena poljoprivreda nije samo proizvodnja, nego i upravljanje resursima, komunikacija s potrošačima, razvoj proizvoda, promocija, inovativnost i odgovornost prema okolišu. Kroz praktičnu nastavu, terensku nastavu, projekte i međunarodnu suradnju mladi stječu znanja koja mogu primijeniti u stvarnom životu i radu.
Srednja gospodarska škola Križevci kroz Erasmus+ projekt „Održivi korijeni” povezuje održivu poljoprivredu, agroturizam i europska iskustva
Posebno vrijedan primjer povezivanja održive poljoprivrede, agroturizma i strukovnog obrazovanja predstavlja Erasmus+ projekt „Održivi korijeni: Integracija poljoprivrede i turizma za zeleniju budućnost”, koji provodi Srednja gospodarska škola Križevci. Projekt je usmjeren na razvoj stručnih, praktičnih, poduzetničkih, socijalnih i europskih kompetencija učenika kroz međunarodnu mobilnost, učenje kroz rad i upoznavanje primjera dobre prakse u europskom okruženju.
Srednja gospodarska škola Križevci, kao ustanova s dugom tradicijom obrazovanja u poljoprivrednom sektoru, kroz ovaj projekt dodatno naglašava važnost povezivanja nastave s realnim sektorom. Učenici nisu samo promatrali proizvodne procese, nego su aktivno sudjelovali u radionicama, praktičnim zadacima i stručnim posjetima. Time su stekli jasniju sliku o tome kako se znanja iz područja biljne proizvodnje, zaštite bilja, njege biljaka, održive proizvodnje, prerade, promocije i turizma mogu povezati u održiv model ruralnog razvoja.
Mobilnost učenika održana je u Zaragozi u Španjolskoj, u razdoblju od 11. ožujka do 2. travnja 2026. godine. U mobilnosti je sudjelovalo 20 učenika i 2 nastavnika, a uključeni su obrazovni programi agrotehničar i agroturistički tehničar. Učenici su tijekom 21 dana prakse, uz dva dana putovanja, imali priliku upoznati španjolske primjere održive poljoprivrede, agroturizma, lokalne proizvodnje, prerade, izravne prodaje, hortikulture, vinarstva, maslinarstva, permakulture, uzgoja gljiva i ruralnog turizma.
Španjolska je za provedbu mobilnosti odabrana kao iznimno vrijedan primjer zemlje u kojoj se snažno povezuju održiva poljoprivreda, ekološka proizvodnja, agroturizam, lokalna gastronomija i ruralni razvoj. Kao jedna od vodećih europskih zemalja po površinama pod ekološkom proizvodnjom, Španjolska učenicima pruža mogućnost upoznavanja različitih modela održivog gospodarenja tlom, vodom, biljkama i ruralnim prostorom.
Španjolska se ubraja među važnije zemlje Europske unije u području ekološke poljoprivrede, s razvijenim primjerima povezivanja proizvodnje, prerade, lokalne gastronomije i turizma. Takav položaj Španjolske rezultat je povoljnih klimatskih uvjeta, raznolikih poljoprivrednih područja, razvijene proizvodnje maslina, vinove loze, voća, povrća, aromatičnog bilja i drugih kultura te snažne usmjerenosti prema izvozu, preradi i dodanoj vrijednosti proizvoda.
Za učenike Srednje gospodarske škole Križevci Španjolska je zato bila prikladno odredište jer omogućuje usporedbu hrvatskih i španjolskih iskustava u održivoj poljoprivredi i agroturizmu. Učenici su tijekom mobilnosti mogli vidjeti kako se ekološka proizvodnja, hortikultura, maslinarstvo, vinarstvo, permakultura, uzgoj gljiva, lokalni proizvodi i ruralni turizam povezuju u jedinstvenu ponudu. Posebno je važno što su učenici imali priliku učiti u stvarnim uvjetima rada, na gospodarstvima, u rasadnicima, vinariji, uljari, restoranu, tržnici, turističkim središtima itd.
Odabir Španjolske bio je opravdan i zbog razvijenih primjera enoturizma, oleoturizma, edukativnih radionica, izravne prodaje i promocije lokalnih proizvoda. U takvom okruženju učenici nisu upoznali samo proizvodnju hrane, nego i način na koji se poljoprivredni proizvod pretvara u doživljaj, turističku uslugu i prepoznatljivu priču o prostoru iz kojeg dolazi. Upravo je to temelj agroturizma: povezati zemlju, proizvod, ljude, tradiciju i posjetitelje.
Učenici su tijekom mobilnosti razvijali stručne kompetencije vezane uz uzgojne mjere, njegu biljaka, održivu proizvodnju, kompostiranje te očuvanje tla, vode i bioraznolikosti. Istodobno su razvijali i poduzetničke kompetencije, osobito kroz razumijevanje dodane vrijednosti proizvoda, povezivanje proizvodnje i usluge te osmišljavanje mogućnosti za agroturističku ponudu. Takav oblik učenja posebno je važan jer učenicima pokazuje da suvremena poljoprivreda nije samo proizvodnja hrane, nego i komunikacija s tržištem, oblikovanje doživljaja, promocija lokalnih proizvoda i očuvanje identiteta ruralnog prostora.
Tijekom mobilnosti učenici su posjetili različite tvrtke, gospodarstva i ustanove u Španjolskoj koje povezuju održivu poljoprivredu, agroturizam, lokalnu proizvodnju, edukaciju i ruralni razvoj. U Fundación Rey Ardid, zakladi koja se bavi socijalnom podrškom, obrazovanjem i uključivanjem ranjivih skupina, učenici su vidjeli kako se hortikultura, uzgoj povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja mogu povezati s edukacijom, terapijskim radom i društvenom održivošću.
U rasadničarskim i hortikulturnim tvrtkama Plantae Aragón, El Vivero del Huerva / Laraflor i Jara Viveros Ornamentales učenici su upoznali proizvodnju, njegu i prodaju ukrasnog bilja, sadnica, cvijeća i elemenata za uređenje zelenih površina. Ti su primjeri pokazali važnost uređenog okoliša, vrtova, cvjetnih površina i aromatičnog bilja u stvaranju privlačne agroturističke ponude.
Kod proizvođača Javier Sopesens učenici su se upoznali s proizvodnjom povrća te ekološkim i agroekološkim pristupom uzgoju. Ovaj primjer pokazao je važnost lokalne hrane, kratkih lanaca opskrbe, izravne prodaje i mogućnosti da se povrtnjak, plastenik ili kompostiranje uključe u edukativne i turističke sadržaje na gospodarstvu.
U uljari Aceites Lis, koja se bavi proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, učenici su vidjeli povezanost maslinarstva, prerade, kvalitete proizvoda, brendiranja i oleoturizma. Maslinovo ulje predstavljeno je kao proizvod koji kroz degustaciju, priču o podrijetlu i prikaz proizvodnje može postati dio agroturističkog doživljaja.
Posjet vinariji Libre y Salvaje učenicima je približio ekološko vinarstvo i enoturizam. Vinarija je pokazala kako se vinogradarstvo, prerada grožđa, degustacije, uređenje prostora za posjetitelje i predstavljanje lokalne priče mogu povezati u prepoznatljivu turističku ponudu ruralnog prostora.
U planinskom području Ansó učenici su upoznali primjer održivog turizma temeljenog na očuvanoj prirodi, tradicijskoj arhitekturi, lokalnoj baštini, planinskom krajobrazu i gastronomiji. Ansó je pokazao da se agroturizam može razvijati i kroz interpretaciju prirode, edukativne šetnje, očuvanje lokalnog identiteta i odgovorno korištenje prirodnih resursa.
U centru demonstrativne permakulture Torre Escribana učenici su vidjeli kako se načela održivosti primjenjuju u praksi kroz brigu o tlu, vodi, biljkama, životinjama, kompostiranju, raznolikim kulturama i racionalnom korištenju resursa. Permakultura je prikazana kao prostor učenja, radionica i doživljaja, što je važno za razvoj edukativnog agroturizma.
Tema uzgoja gljiva učenicima je predstavljena kao primjer inovativne i održive poljoprivredne proizvodnje. Uzgoj gljiva povezuje kružno gospodarstvo, korištenje organskih ostataka, kompostiranje, preradu, edukaciju i mogućnost razvoja radionica, degustacija i prodaje proizvoda u sklopu agroturističke ponude.
Posjet tržnici u Zaragozi pokazao je važnost lokalnih proizvoda, kratkih lanaca opskrbe, izravne prodaje, prezentacije proizvoda i komunikacije s kupcima. Učenici su mogli vidjeti kako sezonsko voće i povrće, maslinovo ulje, sirevi, prerađevine i drugi lokalni proizvodi čine temelj gastronomije i agroturističke ponude.
U Aida Restaurantu, ugostiteljskom objektu u Zaragozi, učenici su vidjeli kako se lokalni poljoprivredni proizvodi pretvaraju u gastronomsku uslugu i turistički doživljaj. Restoran je pokazao važnost hrane, sezonskih namirnica, prezentacije, gostoprimstva i povezivanja poljoprivrede s ugostiteljstvom.
U Granja Escuela, edukativnoj farmi koja povezuje poljoprivredu, životinje, prirodu, učenje i turizam, učenici su upoznali primjer gospodarstva koje posjetiteljima omogućuje iskustveno učenje. Edukativna farma pokazala je kako se sadržaji poput brige za životinje, sadnje biljaka, kompostiranja, vrtlarenja i zaštite okoliša mogu uključiti u agroturističku ponudu.
Sva posjećena mjesta pokazala su učenicima da se održiva poljoprivreda i agroturizam međusobno nadopunjuju. Poljoprivredni proizvodi, uređeni prostori, lokalna gastronomija, radionice, degustacije, edukativni sadržaji, prirodna i kulturna baština stvaraju dodatnu vrijednost ruralnom prostoru. Učenici su kroz ove primjere mogli razumjeti da agroturizam nije samo smještaj ili prodaja proizvoda, nego cjelovit doživljaj koji povezuje proizvodnju hrane, očuvanje prirode, tradiciju, poduzetništvo i lokalnu zajednicu.
Uspoređujući hrvatske i španjolske primjere, učenici su mogli bolje razumjeti mogućnosti razvoja vlastitih lokalnih sredina. Iskustva iz Španjolske mogu se prenijeti u nastavu, školski praktikum, projektne aktivnosti, školski vrt, radionice i buduće poduzetničke ideje učenika.
Projekt „Održivi korijeni” zato nije samo primjer učeničke mobilnosti, nego i primjer kako škola može biti aktivni nositelj ruralnog razvoja. Povezivanjem obrazovanja, održive poljoprivrede, agroturizma i europske suradnje, Srednja gospodarska škola Križevci učenicima otvara prostor za razumijevanje suvremenih potreba poljoprivrede i ruralnog prostora. Takav pristup pokazuje da budućnost sela ne ovisi samo o proizvodnji, nego i o znanju, inovativnosti, suradnji, očuvanju resursa i sposobnosti da se lokalna vrijednost predstavi kao autentičan doživljaj.
Održivi ruralni razvoj zahtijeva suradnju poljoprivrednika, škola, lokalne zajednice, turističkog sektora, institucija i potrošača. Poljoprivrednici trebaju podršku u razvoju novih proizvoda i usluga, mladi trebaju kvalitetno obrazovanje i prilike za praktično učenje, a lokalne zajednice trebaju prepoznati vrijednost svojih prirodnih, kulturnih i gastronomskih resursa. U tom procesu škole imaju važnu ulogu jer obrazuju buduće nositelje razvoja ruralnih područja.
Zašto je za Hrvatsku važno usmjeriti se prema održivom agroturizmu?
Za Hrvatsku je usmjeravanje prema održivom agroturizmu posebno važno jer povezuje dvije snažne razvojne mogućnosti: poljoprivredu i turizam. Hrvatska ima bogat ruralni prostor, raznolike krajobraze, očuvanu prirodu, lokalnu gastronomiju, autohtone proizvode i dugu poljoprivrednu tradiciju. Istodobno se mnoga ruralna područja suočavaju s iseljavanjem stanovništva, starenjem sela, nedostatkom radne snage i slabijom gospodarskom aktivnošću. Održivi agroturizam može biti jedan od načina da se ti prostori ponovno aktiviraju, gospodarski ojačaju i postanu privlačni za život, rad i posjetitelje.
Razvoj održivog agroturizma omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima ostvarivanje dodatnih prihoda kroz smještaj, degustacije, radionice, edukativne posjete, izravnu prodaju i preradu proizvoda. Na taj način domaći proizvodi poput voća, povrća, vina, maslinovog ulja, meda, sira, suhomesnatih proizvoda, ljekovitog bilja ili gljiva ne ostaju samo sirovina ili roba, nego postaju dio doživljaja i priče o prostoru iz kojeg dolaze. Time se povećava njihova vrijednost, jača lokalno gospodarstvo i potiče suradnja proizvođača, ugostitelja, turističkih djelatnika i lokalne zajednice. Održivi agroturizam važan je i za ravnomjerniji razvoj turizma u Hrvatskoj. Budući da je turizam velikim dijelom koncentriran na obalna područja i ljetnu sezonu, agroturizam može pomoći razvoju kontinentalnih i ruralnih krajeva te produljenju turističke sezone. Posjet gospodarstvu, kušanje lokalnih proizvoda, obilazak vinograda, maslinika, voćnjaka, vrtova, šuma i planinskih područja ili sudjelovanje u radionicama mogu biti privlačni tijekom cijele godine.
Takav razvoj u skladu je i sa strateškim usmjerenjem Hrvatske prema održivom turizmu, koji uvažava prostor, okoliš, lokalnu zajednicu i dugoročne razvojne potrebe. Posebna vrijednost održivog agroturizma je u očuvanju lokalne hrane, tradicije i identiteta. Svaki kraj Hrvatske ima svoje posebnosti: sorte vinove loze, masline, voćne vrste, povrće, sireve, med, mesne prerađevine, običaje, tradicijsku arhitekturu i krajobraz. Kada se ti elementi povežu s agroturističkom ponudom, postaju prepoznatljiv dio destinacije. Posjetitelj tada ne dolazi samo kupiti proizvod, nego upoznati ljude, način života, tradiciju i priču određenog kraja. Održivi agroturizam može potaknuti i ostanak mladih u ruralnom prostoru jer otvara nove poduzetničke prilike. Povezivanje proizvodnje, prerade, turizma, digitalne promocije, edukativnih programa i izravne prodaje mladima može pokazati da selo nije prostor zaostajanja, nego prostor znanja, inovacija i razvoja. Važan doprinos održivog agroturizma vidi se i u očuvanju okoliša.
Ako se razvija odgovorno, on potiče ekološku proizvodnju, racionalno korištenje vode, očuvanje tla, smanjenje otpada, korištenje lokalnih proizvoda, kratke lance opskrbe i zaštitu bioraznolikosti. Time se smanjuje pritisak na okoliš, a posjetitelje se istodobno educira o važnosti održivog načina života. Zbog svega navedenoga, održivi agroturizam predstavlja važnu priliku za budućnost hrvatskog sela. On može pomoći očuvanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, povećanju vrijednosti domaćih proizvoda, stvaranju novih radnih mjesta, razvoju kontinentalnog turizma, očuvanju prirodne i kulturne baštine te stvaranju pozitivne slike Hrvatske kao zemlje kvalitetne hrane, očuvane prirode i autentičnih ruralnih doživljaja. Održiva poljoprivreda i agroturizam zajedno čine temelj odgovornog ruralnog razvoja. Održiva poljoprivreda čuva tlo, vodu, bioraznolikost i proizvodne resurse, dok agroturizam tim proizvodima i prostoru daje dodatnu vrijednost kroz doživljaj, edukaciju, tradiciju i izravan susret s posjetiteljima. „Odgovoran ruralni razvoj počinje znanjem, suradnjom i poštovanjem prema zemlji, ljudima i tradiciji.“
Fotografije: Zdravka Harmadi
