U Europskoj uniji u 2021. g. prikupljeno je ukupno 87.863 uzoraka hrane. Analiza rezultata pokazuje da je 96,1 % uzoraka bilo unutar zakonski dopuštenih razina. Za podskupinu od 13.845 uzoraka analiziranih u sklopu EU koordiniranog programa kontrole (EU MACP), 97,9 % je bilo unutar zakonskih granica.
EU MACP analizira nasumično prikupljene uzorke 12 prehrambenih proizvoda. Za 2021. to su bili patlidžani, banane, brokula, kultivirane gljive, grejp, dinja, slatka paprika, stolno grožđe, djevičansko maslinovo ulje, pšenica, goveđa mast i kokošja jaja.
Od analiziranih uzoraka u koordiniranom programu za 58,1 % (8043 uzorka) utvrđeno je da nema mjerljivih razina rezidua. 39,8 % (5507) sadržavalo je jedan ili više ostataka u koncentracijama ispod ili jednakim dopuštenim razinama (poznatim kao maksimalne razine ostataka ili MRL). 2,1 % (295) sadržavalo je ostatke iznad dopuštenih razina.
Isti izbor proizvoda uzorkuje se svake tri godine, što znači da se mogu identificirati uzlazni ili silazni trendovi. Ukupna stopa prema kojoj su ostaci pesticida premašili MRL porasla je s 1,4 % u 2018. na 2,1 % u 2021. Ako isključimo grejp, prosječna stopa prekoračenja MRL-a bila je 1,4 % u 2021., isto kao i 2018.
Pojačane granične kontrole zbog grejpa
U 2021. države članice skrenule su pozornost na veću prisutnost ostataka pesticida u grejpu uvezenom izvan EU. Iste je godine Europska komisija pojačala granične kontrole. Detaljni rezultati programa kontrole dostupni su na web stranici EFSA-e (Europske agencije za sigurnost hrane) u obliku dijagrama i grafikona koji se mogu pregledavati, čineći podatke dostupnijima i nestručnjacima.
Uz usklađene i usporedive podatke prikupljene u okviru EU koordiniranog programa (EU MACP), godišnje izvješće EFSA-e uključuje i podatke prikupljene u sklopu nacionalnih kontrolnih aktivnosti koje provode pojedinačne države članice EU, Norveška i Island. Rezultati programa praćenja vrijedan su izvor informacija za procjenu izloženosti potrošača u EU ostacima pesticida u prehrani.
Stanje u Hrvatskoj-kritično ili ne?
U RH je nasumično testirano 260 proizvoda i to 15 uzoraka goveđe masti, 25 uzoraka gljiva, 25 banana, 20 patlidžana, 15 kokošjih jaja, 25 uzoraka brokule, 24 dinje, 20 grejpa, 27 uzoraka žitarica, 19 uzoraka maslinovog ulja, 25 uzoraka stolnog grožđa te 20 paprika babura. Od ukupno testiranog broja uzoraka 46,15 % bilo je domaćeg podrijetla, 27,69 % iz EU, 24.62 % iz trećih zemalja i 1,54 % su uzorci nepoznatog podrijetla.
Više doze pesticida (spoj klorprofam) u hrani od dozvoljenih pronađene su na brokuli (1 uzorak). Također i u gljivama iz uzgoja (2 uzorka – spoj ditiokarbamat). Posebno brine i podatak da se u tako malom broju uzetih uzoraka ne zna podrijetlo gotovo 5 proizvoda. Stoga, svakako valja razmisliti o strožim i češćim kontrolama prehrambenih proizvoda koji se prodaju u RH. 
EFSA je provela i procjenu prehrambenog rizika kao dio svoje analize. Ove je godine po prvi put uvedena i pilot probabilistička procjena podskupa tvari. Izvješće sugerira da prehrambeni proizvodi analizirani 2021. g. vjerojatno neće predstavljati opasnost za zdravlje potrošača. Ipak, izvješće uključuje niz preporuka za povećanje učinkovitosti europskih sustava kontrole ostataka pesticida.
No, bez obzira na EFSA, RH bi trebala još intenzivnije i češće provoditi nasumične kontrole hrane i izvještavati građane o kojim je proizvodima riječ, njihovom podrijetlu i trgovinama i drugim mjestima kupovine gdje su neispravni proizvodi pronađeni, jer pravo građana (kupaca, potrošača) na zaštitu od nedozvoljenih koncentracija pesticida (i onih zabranjenih) mora biti visoko na listi prioriteta, a prekršitelje treba obznaniti i primjereno kazniti.
