Često se o lovu divljači u javnosti govori u negativnoj konotaciji u smislu pukog ubijanja životinja iz raznoraznih hedonističkih pobuda. Koliko tome pridonosi neetično ponašanje onih koji sebe nazivaju (krivo)lovcima je neka druga tema.
No, treba reći da je lov vještina i jedna od mjera uzgoja i zaštite divljači s ciljem održavanja optimalnoga broja divljači na određenom prostoru kako bi se spriječila ili smanjila šteta na drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini.
Planski akt lova
Divljač se smije loviti u broju koju propisuje planski akt koji su izradili visokoškolski obrazovani stručnjaci poljoprivredne, šumarske ili veterinarske naobrazbe. Osim toga, lov ne mora biti isključivo usmrćivanje životinje, nego zakon propisuje da se pod lovom podrazumijeva i traženje, dočekivanje, vabljenje, praćenje, hvatanje divljači, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači, omamljivanje i sl.
Lov se (ne) smije obavljati u vrijeme koje je točno za svaku vrstu divljači propisano Pravilnikom o lovostaju. Ministarstvo nadležno za poslove lova može dozvoliti lov i u iznimnim situacijama. Primjerice, može skratiti lovostaj svih vrsta divljači, osim ptica, ako je to potrebno radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne, šumske kulture ili akvakulture, ako se zbog vremenskih nepogoda nije mogao obaviti planirani odstrjel divljači, zračne sigurnosti te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači te skratiti lovostaj za umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (osim divljih pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene površine u lovištu.
Slično, može dopustiti lov svih vrsta divljači, osim ptica, za vrijeme lovostaja ako to zahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zooloških vrtova, lovne obuke ptica grabljivica i lovačkih pasa, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja, zračne sigurnosti te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači te dopustiti lov za vrijeme lovostaja na umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (osim divljih pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene površine u lovištu.
Nadalje, ministarstvo može dopustiti, ako ne postoji drugo zadovoljavajuće rješenje, lov ptica navedenih u popisu divljači u vrijeme kad je lov zabranjen, kao i namjerno uništavanje ili oštećivanje gnijezda i jaja ptica navedenih u popisu divljači ili uklanjanje gnijezda te izuzimanje jaja iz prirode i njihovo posjedovanje, čak i ako su prazna, ako je to u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, u interesu sigurnosti zračnog prometa, radi sprječavanja nanošenja ozbiljne štete usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama, radi zaštite flore i faune, za potrebe istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacija, ponovnog unošenja vrsta itd.
Ministar nadležan za poslove lovstva (trenutno je to ministrica poljoprivrede) može donijeti naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, osim ptica, ako je to u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, radi sprječavanja nanošenja ozbiljne štete urodima, stoci te radi zaštite flore i faune te donijeti naredbu o zabrani lova radi sprječavanja i suzbijanja bolesti životinja i zaštite zdravlja ljudi i stoke.
Treba još i naglasiti da divljač smije loviti lovac koji ima uza se važeću lovačku iskaznicu, oružni list za držanje i nošenje oružja te prethodno izdano pisano dopuštenje lovoovlaštenika. Divljač je dopušteno odstrjeljivati isključivo lovačkim oružjem (puške, pištolji i revolveri) i nabojima koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi.
Sve ovo govori da se lov ne provodi stihijski, nego planski i svrsishodno poštujući lovačku etiku i običaje.
Izvor: Gospodarski kalendar
