Pojedinačna dušična gnojiva izraženog su prinosotvornog djelovanja te se koriste najčešće. Također, zalihu mineralnog dušika u tlu nije moguće niti stvarati niti koristiti kao zalihu fosfora i kalija te je svake godine neophodna višestruka aplikacija dušičnih gnojiva. Pojedinačna dušična gnojiva možemo podijeliti na različite načine. Vrlo je praktična podjela na 6 grupa prema agregatnom stanju i obliku dušika. To su amonijska, nitratna, amonijsko-nitratna, amidna, tekuća dušična gnojiva, spororazlagajuća dušična gnojiva.
Amonijska su dušična gnojiva pojedinačna gnojiva u kojima je N u obliku amonijevog kationa (NH4+), ne sadrže nitratni niti amidni oblik N. U ovoj su grupi amonijev sulfat i amonijev klorid, a kod nas je najznačajnije gnojivo iz ove grupe amonijev sulfat. Amonijev sulfat (NH4)2SO4je vodotopivo gnojivo s 21 % N u amonijskom obliku i 24 % S. Kemijski je stabilno gnojivo male higroskopnosti, dobrih je fizikalnih svojstava, može biti kristalizirano ili granulirano gnojivo. Fiziološki je vrlo kiselo gnojivo te se primjenjuje samo na alkalnim tlima. Amonijev sulfat potpuno je topiv u vodi pa se osim predsjetvene i startne primjene, može koristiti za prihranu.
Nitratna su dušična gnojiva pojedinačna gnojiva u kojima je N u obliku nitratnog aniona (NO3–). Ona ne sadrže amonijski niti amidni oblik N. Imaju trenutno djelovanje jer sadrže nitratni dušik, ali je potrebna pažljiva primjena, posebice na laganim tlima zbog mogućeg ispiranja nitrata. U ovoj su grupi norveška salitra i čilska salitra. Kod nas je najznačajnije gnojivo iz ove grupe norveška salitra, tj. kalcijev nitrat. Kalcijev nitrat ili norveška salitra Ca(NO3)2je vodotopivo bijelo sitnokristalizirano gnojivo koje sadrži samo 13-16 % N u nitratnom obliku i 21 % Ca. Unatoč problemu s higroskopnošću, smatra se vrlo dobrim dušičnim gnojivom. Sadrži Ca i nije kiselotvorno gnojivo, već povoljno djeluje na strukturu kiselih tala i pristupačnost drugih hraniva. Gnojivo se dobro otapa u vodi pa je pogodno za folijarnu ishranu i fertigaciju.
Amonijsko-nitratna dušična gnojiva
Amonijsko-nitratna dušična gnojiva su pojedinačna gnojiva u kojima je N u obliku amonijevog kationa (NH4+) i nitratnog aniona (NO3–), a ne sadrže amidni oblik N. Imaju i trenutno i odgođeno (produženo) djelovanje jer nitratni dušik djeluje odmah, dok amonijski ima malo odgođeni učinak. Naime, biljke će dio amonijskog dušika odmah usvojiti, ali će se dio amonijskog dušika transformirati u nitratni procesom nitrifikacije.
U ovoj su grupi kalcijev-amonijev nitrat (KAN), amonijev sulfo-nitrat (ASN) i amonijev nitrat (AN). Kod nas su najznačajnija gnojiva iz ove grupe KAN i ASN. KAN (kalcijev amonijev nitrat ili vapneni amonijev nitrat) (NH4NO3+CaCO3 ili NH4NO3+CaCO3×MgCO3) je pojedinačno dušično gnojivo koje predstavlja amonijev nitrat (AN) pomiješan s vapnencem (CaCO3 ) ili dolomitom (CaCO3×MgCO3). U tom obliku KAN sadrži 27 % N. Od toga je ½ N u amonijskom i ½ N u nitratnom obliku.
KAN sadrži 4.5-5.5 % MgO, 6.5-8.5 % CaO, ima bolja fizikalna svojstva od čistog amonijevog nitrata i nije kiselotvorno gnojivo. Zakiseljavajući rezidualni efekt neutraliziran je kationima Ca i Mg prisutnim u KAN-u. KAN se proizvodi kao granulirano ili prilirano gnojivo. Najčešće se koristi za prihranu, a može se primjenjivati i startno jer nitratni N djeluje odmah, a amonijski N ima produžno djelovanje. KAN je najbolje pojedinačno dušično gnojivo za prihranu na kiselim tlima. Na alkalnim i karbonatnim tlima je manje pogodno od AN-a ili ASN-a, posebice na tlima s pH vrijednosti iznad 8.
Amonijev sulfonitrat (NH4)2SO4×NH4NO3 je smjesa amonijevog nitrata i amonijevog sulfata koja sadrži 26 % N. Od toga je ¾ u amonijskom obliku, a ¼ u nitratnom obliku. Također, sadrži 12,1 % S. Amonijev sulfonitrat deklariran kao EZ gnojivo mora sadržavati minimalno 25 % N, a minimalni udio nitratnog N mora biti 5 %. Amonijev sulfonitrat je vodotopivo kristalizirano ili granulirano gnojivo, dobrih fizikalnih i kemijskih svojstava jer je manje higroskopno nego amonijev nitrat.
Amonijev sulfonitrat pogodan je za predsjetvenu i startnu primjenu te za prihranu. Amonijev sulfonitrat je kiselotvorno gnojivo s ekvivalentom kiselosti oko 90 te je vrlo kvalitetno gnojivo za karbonatna i ostala alkalna tla, ali nije dobro gnojivo za kisela tla.
Amidna dušična gnojiva
Amidna dušična gnojiva su pojedinačna dušična gnojiva s dušikom u obliku amida, ne sadrže niti amonijski niti nitratni oblik dušika. Imaju izrazito produženo djelovanje jer se prvo odvija transformacija amidnog oblika do amonijskog koji je tek nakon toga podložan nitrifikaciji. Najpoznatije i najčešće korišteno gnojivo iz grupe amidnih gnojiva je urea.
Urea CO(NH2)2 je sporodjelujuće vodotopivo bijelo kristalizirano gnojivo. Svrstana je u grupu mineralnih (anorganskih) gnojiva iako je organska molekula. Koncentracija N u ureji je visoka i s 46 % N u amidnom obliku najkoncentriranije je kruto dušično gnojivo. Proizvodi se kao prilirano, granulirano ili peletirano sporodjelujuće gnojivo. Prilirana urea je manjih dimenzija i čvrstoće od granulirane te se više mrvi i sadrži više prašine. Stoga je i higroskopnija. Urea se primjenjuje kao osnovno gnojivo uz zaoravanje, kao predsjetveno i startno gnojivo plitko unesena u tlo te u prihranama uz plitko unošenje u tlo ili folijarno. Urea djeluje sporije od amonijevog nitrata tako da ima značajno produženo djelovanje.
Urea je gnojivo bez punila koje se vrlo dobro otapa u vodi i može se koristiti za folijarnu ishranu, fertigaciju ili kemigaciju. Kod folijarne ishrane treba paziti na preporučene koncentracije za svaki usjev. Urea nije elektrolit, ne disocira i otopine imaju nižu osmotsku vrijednost te se mogu koristiti u višim koncentracijama (optimum za žitarice 4 %, ali vinova loza u cvatnji maksimalno tek do 0,7 %). Ureju svrstavamo u grupu slabo kiselotvornih gnojiva uz ekvivalent kiselosti oko 80.
Iako je urea vrlo kvalitetno gnojivo sa širokom primjenom, nepravilna aplikacija ureje može prouzročiti neželjene gubitke i probleme. Npr. gubici violatizacijom na suhim i karbonatnim tlima, fitotoksično djelovanje na klijance zbog aplikacije preblizu sjemenu, trovanje mladih ozimina amonijakom nakon prihrana pri preniskim temperaturama ili ozbiljna oštećenja na listu primjenom ureje pri višim temperaturama.
Tekuća dušična gnojiva
UAN (Urea amonijev nitrat CO(NH2)2×NH4NO3) je tekuće dušično gnojivo, otopina ureje i amonijevog nitrata u vodi, s 30 % dušika. Od toga je ½ u amidnom, ¼ u amonijskom i ¼ u nitratnom obliku. Najvažniji je predstavnik iz grupe tekućih dušičnih gnojiva. UAN se primjenjuje unošenjem u tlo, ali i folijarno. Primjenjuje se čist, razrijeđen ili pomiješan s pesticidima i mikroelementima, kao i fertigacijom te kemigacijom (pomiješan s pesticidima). Nerazrijeđeno gnojivo primijenjeno folijarno izaziva različit stupanj oštećenja lista i drugih organa, ovisno o temperaturi i fenofazi usjeva. Stoga se folijarna primjena preporučuje za biljke koje su u fazi brzog vegetativnog porasta. Ona se provodi se za oblačnog vremena, ujutro ili predvečer.
Pojedinačna fosfatna gnojiva
Sva fosfatna gnojiva proizvode se iz sirovih fosfata, tj. fosfatnih stijena. Fosforna gnojiva se prema načinu proizvodnje i kemijskom obliku fosforne komponente, tj. prema stupnju razloženosti i topivosti dijele na: sirove fosfate, primarne kalcijeve fosfate, sekundarne kalcijeve fosfate, topljene i termofosfate.
Sirovi fosfati: Fosforitno brašno (10-36 % P2O5) proizvodi se finim mljevenjem fosforita s različitim udjelom karbonata, silikata i gline. Fosforna je komponenta topiva tek u mineralnim kiselinama te se isključivo kao sporodjelujuće gnojivo može koristiti kao fino mljeveno brašno samo na kiselim tlima.
Primarni kalcijevi fosfati ili monokalcijevi fosfati su gnojiva s vodotopivom fosfornom komponentom: superfosfat, obogaćeni superfosfat (koncentrirani superfosfat), trostruki superfosfat ili tripleks. Superfosfat i obogaćeni superfosfat- Ca(H2PO4)2 + CaSO4 je vodotopivo pojedinačno fosfatno gnojivo s niskim sadržajem fosfora, svega 16-19 % P2O5, a obogaćeni superfosfat 22-34 % P2O5. Zbog proizvodnje razlaganjem fosforita sulfatnom kiselinom, sadrži dvije komponente: primarni kalcijev fosfat topiv u vodi i kalcijev sulfat ili gips koji je netopiv u vodi. Superfosfat je neutralno gnojivo i nema značajno kiselotvorno djelovanje na tlo. Trostruki superfosfat (tripleks – Ca(H2PO4)2 × H2O) je najkoncentriraniji primarni kalcijev fosfat jer sadrži 42-48 % P2O5. Proizvodi se reakcijom mljevenog fosforita s fosfornom kiselinom. Fosforna komponenta trostrukog superfosfata topiva je u vodi (> 90 %). Tripleks je bezbalastno gnojivo jer, za razliku od superfosfata, ne sadrži gips.
Topljeni i termofosfati su pojedinačna fosforna gnojiva koja se proizvode ili nastaju kao nusproizvod obradom sirovina na visokoj temperaturi. Ova grupa fosfornih gnojiva ne sadrži fosfate topive u vodi, već samo citrotopive ili fosfate topive u mineralnim kiselinama. Zbog toga se primjenjuju u praškastom obliku kao gnojiva s produžnim djelovanjem na kiselim tlima, tj. nisu pogodna gnojiva za karbonatna tla.
Iz ove grupe pojedinačnih gnojiva najpoznatiji je Tomasov fosfat, topljeni fosfat s 8-18 % P2O5 nastao kao nusprodukt u proizvodnji čelika ako ruda sadrži više od 1 % fosfora. Tomasov fosfat je praškasto gnojivo za kisela tla i mora ispunjavati uvjete da je minimalno 75 % čestica promjera < 0,160 mm i minimalno 96 % čestica promjera < 0,630 mm.
Pojedinačna kalijeva gnojiva
Kalijeva gnojiva proizvode se obradom sirovih kalijevih soli iz prirodnih nalazišta. Kalijeva su gnojiva vodotopiva. Dijele se prema načinu proizvodnje na: sirove kalijeve soli, obogaćene sirove kalijeve soli, koncentrirana kalijeva gnojiva. Koncentrirana se gnojiva proizvode preradom sirovih soli otapanjem i frakcijskom kristalizacijom.
Najznačajnija pojedinačna kalijeva gnojiva su kalijev klorid i kalijev sulfat. Kalijev klorid (KCl) je najšire korišteno pojedinačno kalijevo gnojivo. Potpuno je vodotopivo i sadrži 60 % K2O. Kalijev sulfat (K2SO4)je pojedinačno vodotopivo kalijevo gnojivo koje se koristi za gnojidbu biljaka osjetljivih na kloridni anion (vinova loza, duhan, krumpir). Na tržištu je prisutno s 50 % K2O.
Pročitajte još:
