Inicijativa ‘Živo selo za prehrambenu suverenost’ predstavila se u Zagrebu, na konferenciji za novinare ispred Ministarstva poljoprivrede, s ciljem ostvarivanja hrvatske prehrambene suverenosti na održivom razvoju i dobrobiti proizvođača hrane, ali i svih građana Lijepe naše.

Robert Hadžić, koordinator incijative, kazao je da su problemi s poljoprivrednim zemljištem, prekomjernim uvozom hrane, plasmanom i označavanjem hrane, povlačenjem sredstava uz EU fondova te zakonodavnim okvirom samo dio uzroka koji onemogućavaju normalno poslovanje i konkurentnost malih i mikro poduzetnika u poljoprivredi, kao i održivi razvoj hrvatskog sela.

Hrvatska treba biti prehrambeno suverena zemlja

Prema njegovim riječima, iz tog je razloga, 50 poljoprivrednih udruga okupljenih u saveze kao i udruga koje se bave ruralnim turizmom i održivim razvojem, ali i udruga Glas poduzetnika, sa sve skupa oko 15.000 članova, pokrenulo dugoročnu inicijativu putem koje će zajednički zagovarati rješavanje navedenih problema.

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP) kazala je da su potaknuti mnogobrojnim krizama, od ekološke, epidemiološke i gospodarske pa do stanja u hrvatskoj poljoprivredi, pokrenuli Inicijativu za prehrambenu suverenost kako bi učinili sve da Hrvatska postane prehrambeno suverena u ovim neizvjesnim vremenima. To podrazumijeva, kako je navela, samostalno vođenje poljoprivredne politike, adekvatno reguliranje i zaštitu domaće proizvodnje i trgovine radi postizanja ciljeva održivog razvoja.

Udružene udruge usuglasile su se da je iza nas tridesetogodišnje nazadovanje hrvatske poljoprivrede i drastičan gubitak broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, izazvan pogrešnim politikama.

Među članicama inicijative su Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSUEP) Hrvatska udruga uzgajivača Salers Croatia, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, Proizvođačka organizacija Udruga mljekara Drava-Sava, Udruga Glas poduzetnika, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život” itd.

U EU nestalo 100.000 OPG-ova

Primjerice, još 2013. godine imali smo 260.000 OPG-ova,  a danas 160.000, što znači da smo od ulaska u EU izgubili oko 100.000 OPG-ova.

Jurica Jašinski, tajnik udruge OPGH Život,  kazao je kako se u praksi poljoprivredni proizvođači susreću s brojnim problemima zbog kojih nisu konkurentni na domaćem i europskom tržištu. Stoga Inicijativa traži, kako je rekao, prioritetno rješavanje pitanja vezanih za poljoprivredno zemljište, označavanje hrane, korištenje sredstava iz EU fondova itd. Ističu kako poljoprivreda treba biti definirana kao strateška grana gospodarstva bazirana na načelima održivog razvoja i kružne ekonomije.

Kratki lanci opskrbe i zelene javne nabave

Također, nužno je pozicionirati mikro i mala poduzeća (OPG, obrti, tvrtke, zadruge) kao okosnice razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora, prilagoditi nacionalno zakonodavstvo europskoj regulativi te stvoriti pretpostavke koje će omogućiti izjednačavanje uvjeta poslovanja u odnosu na sudionike iz europskog okruženja, zaštititi domaće proizvođače od nelojalne konkurencije itd.

Navode i kako je potrebno posebnu pozornost usmjeravati na promoviranje značaja lokalne hrane, kratkih lanaca opskrbe i zelene javne nabave, što se pokazalo posebno važnim sada u krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa. Prehrambena suverenost je kao i borba za zemlju, globalno važno pitanje koje je je svjetski trend, tvrde u ovoj incijativi.

Predstavnici Inicijative smatraju kako nakon izbora u glavnom fokusu politike mora biti poljoprivreda
Postavi pitanje autoru klikom ovdje