Porez na kuće za odmor

Zakon o lokalnim porezima propisuje obvezu plaćanja poreza na kuće za odmor za pravne i fizičke osobe, koje su vlasnici kuća za odmor. Porez na kuće za odmor je vlastiti izvor prihoda gradskih i općinskih proračuna. Porezno rješenje o obvezi plaćanja istoga donosi upravno tijelo jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili nadležna ispostava Porezne uprave, ako je općina ili grad, posebnom odlukom poslove utvrđivanja te naplatu poreza na kuće za odmor prenijela na tu instituciju.

Zakonom o lokalnim porezima od 1. siječnja 2017. godine propisan je sustav utvrđivanja i naplate lokalnih poreza kao izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tim Zakonom je 1. siječnja 2018. godine u hrvatski porezni sustav trebao biti uveden porez na nekretnine kao prihod jedinice lokalne samouprave na čijem području se nekretnina nalazi te je isti trebao zamijeniti:

– komunalnu naknadu koja se utvrđuje temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu ,

– direktnu spomeničku rentu propisanu Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara,

– porez na kuće za odmor, koji se trebao prestati utvrđivati 1. siječnja 2018. godine sukladno čl. 68. Zakona o lokalnim porezima.

 Odgoda primjene zakona

Međutim, Ministarstvo financija Republike Hrvatske još u ljeto 2017. godine najavljuje odgodu primjene Zakona o lokalnim porezima, u dijelu koji se odnosi na porez na nekretnine. To je izazvalo niz nedoumica oko obveze ispunjavanja obrazaca. Obrasci su u međuvremenu već počeli stizati na kućne adrese vlasnika nekretnina, a u povodu najave primjene poreza na nekretnine.

Oko tih nedoumica se u kolovozu 2017. godine oglasilo nadležno ministarstvo – Porezna uprava s priopćenjem kako će podaci o nekretninama i njihovim vlasnicima/korisnicama koji su prikupljeni temeljem obrazaca, a koje su općine i gradovi u prethodnom razdoblju dostavljali vlasnicima nekretnina na svom području, koristiti jedinicama lokalne samouprave za naplatu javnih davanja koja su u njihovoj nadležnosti.

Navedeno je cilj prikupljanja gore spomenutih podataka ažuriranje baza podataka jedinica lokalne samouprave budući da pojedine općine i gradovi nemaju ažurirane baze tih podataka. Određeni broj jedinica lokalne samouprave uopće nema baze podataka, a što predstavlja problem na koji kontinuirano upozorava Državni zavod za reviziju. Ažuriranje baza podataka je posao koji jedinice lokalne samouprave trebaju kontinuirano obavljati radi naplate javnih davanja, kao što su komunalna naknada i porez na kuće za odmor.

Zakonom o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, koji je stupio na snagu 20. listopada 2017. godine, brisane su sve odredbe koje se odnose na uvođenje i naplatu poreza na nekretnine, a koji je 1. siječnja 2018. godine trebao zamijeniti porez na kuće na odmor.

Poslove utvrđivanja, nadzora i naplate poreza na kuće za odmor mogu obavljati tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili ispostave Porezne uprave. Iznos poreza na kuće za odmor utvrđuje se poreznim rješenjem koje za poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave. Iznos se određuje prema mjestu gdje se nalazi kuća za odmor.

Porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na kuće za odmor, nadležna ispostava Porezne uprave donosi na osnovi podataka o vlasnicima kuća za odmor, pravnim i fizičkim osobama, s kojima raspolaže u svom informacijskom sustavu u registru poreznih obveznika, podataka koje su za utvrđivanje poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave dužne dostaviti nadležne općinske ili gradske službe te podataka koje su porezni obveznici dužni sami dostaviti prema odredbama čl. 68. Općeg poreznog Zakona, a kojima je propisano da je porezni obveznik dužan prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a osobito osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, i druge činjenice čije je prijavljivanje propisano posebnim zakonom.

Sukladno tome, oni porezni obveznici koji su vlasnici kuća za odmor, a tijekom kalendarske godine tj. poreznog razdoblja promijenili su prebivalište na adresi na kojoj se nalazi kuća za odmor, obvezni su navedenu promjenu prebivališta prijaviti nadležnom poreznom tijelu, kako bi se utvrdilo postoje li uvjeti za donošenje rješenja o obvezi plaćanja poreza na kuću za odmor.

Pod pojmom kuće za odmor podrazumijeva se svaka zgrada, dio zgrade ili stan ako se koristi povremeno ili sezonski. Ako se zgrada ili stan koristi povremeno ili sezonski, obveza se određuje prema stvarnom prebivalištu vlasnika i drugim činjenicama iz kojih se može zaključiti da vlasnik kuće za odmor u nekretnini boravi samo privremeno. Privremeno prijavljivanje boravišta na mjestu gdje se nalazi kuća za odmor, ne oslobađa vlasnika od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor, odnosno nije dokaz da se objekt koristi za stalno stanovanje.

 Tko sve mora plaćati porez na kuće za odmor?

Da bi pravna ili fizička osoba postala obveznikom plaćanja poreza na kuće za odmor, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke. Osoba mora biti vlasnik odnosno korisnik kuće za odmor, te da takvu kuću koristi samo sezonski ili povremeno.

Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti. Također i korisnu površinu i podatke o poreznom obvezniku do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. S obzirom na to da se porez na kuće za odmor utvrđuje jednom godišnje donošenjem rješenja, a nadležno porezno tijelo već raspolaže bazom podataka o obveznicima kuća za odmor, prijavu s traženim podacima obvezni su podnijeti samo oni porezni obveznici kod kojih je u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave ili jedinice lokalne samouprave došlo do promjene stanja glede korisne površine ili promjene vlasništva, novi obveznici kuća za odmor, te oni obveznici koji su promijenili adresu.

Ako ste vlasnik kuće za odmor (zgrade, dijela zgrade ili stana koji koristite povremeno ili sezonski), godišnje plaćate porez na kuće za odmor u iznosu od 5 do 15 kuna po četvornom metru korisne površine ovisno o odluci općine ili grada u kojem se kuća nalazi i prihod je te jedinice lokalne samouprave (općine ili grada).

Korisnom površinom smatra se ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju.

Kućom za odmor ne smatra se gospodarstvena zgrada koja služi za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.

Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor. Radi utvrđivanja radi li se o kući za odmor bitno je utvrditi koristi li se povremeno ili sezonski.

Oslobođenja od plaćanja poreza

Odredbama Zakona predviđeno je oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor. Porez ne plaćate ako kuću za odmor ne možete koristiti zbog ratnih razaranja ili prirodnih nepogoda (požar, poplava, potres), starosti i trošnosti, a oslobođeni ste plaćanja za vrijeme dok su u kući (bili) smješteni prognanici i izbjeglice.  

Tako se npr. porez ne plaća za objekte koji su u vlasništvu pravnih osoba i služe za odmor djece do 15 godina starosti za objekte koji su devastirani elementarnim nepogodama pa se njima ne može koristiti i dr.

Zakonom nije predviđeno oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor u dijelu koji se iznajmljuje gostima i na koji se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu. Ako isto oslobođenje nije predviđeno ni odlukom jedinice lokalne samouprave, porezni obveznik ne ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor.

Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor ako je jedinica lokalne samouprave na području koje se kuća nalazi iskoristila svoje pravo iz Zakona o lokalnim porezima (NN 115/16 i 101/17) na uvođenje poreza na kuće za odmor. Činjenica da se kuća za odmor koristi za iznajmljivanje nije od utjecaja na utvrđivanje poreza na kuće za odmor. Tako da vlasnik takvog objekta može istovremeno plaćati porez po dvije osnove.

Uvjerenje o prebivalištu nije relevantan dokaz o činjenici da se predmetna kuća koristi za stalno stanovanje. Potrebno dokazati da se u navedenoj kući uistinu živi.

Opravdana odsutnost zbog rada u inozemstvu ne oduzima kući status kuće za stanovanje ako vlasnik kuće na toj adresi ima prijavljeno prebivalište. Da bi kuća, za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor, imala status kuće koja se koristi povremeno odnosno sezonski, potrebno je prethodno utvrditi ima li vlasnik kuće na toj adresi prijavljeno prebivalište ili ne. Odnosno ima li prijavljeno prebivalište na nekoj drugoj adresi. Ako porezni obveznik ima uredno prijavljeno prebivalište na adresi na kojoj se nalazi kuća, nema osnove da se ta kuća smatra kućom za odmor.

Također u većini jedinica lokalne samouprave općina i gradova na istim objektima plaća se i komunalna i vodna naknada na ukupnu površinu objekta. Neke su pak jedinice lokalne samouprave oslobodile građane plaćanje istih u slučaju da plaćaju porez na kuće za odmor.

Primjerice, većina gradova na obali i otocima ima maksimalni iznos poreza na kuće za odmor (15 kn po četvornom metru stambene površine). Pored toga uredno naplaćuju komunalnu i vodnu naknadu, kao i paušalni porez na dohodak za iznajmljivače sukladno Zakonu o porezu na dohodak, paušal boravišne pristojbe, članarinu turističkoj zajednici i PDV na na proviziju stranih posrednika (ako koristimo takve usluge).

Podnošenje prijave

Podatke o svojoj kući za odmor (mjesto gdje se nalazi i korisnu površinu) morate dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Točnije nadležnom tijelu lokalne samouprave ukoliko ga samo obračunava i naplaćuje, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

Za nepodnošenje prijave s podacima nužnim za utvrđivanje poreza također su predviđene novčane kazne za prekršaj u iznosu od 2.000,00 kn do 25.000,00 kn, sukladno članku 56. Zakona o lokalnim  porezima.

Na porezna rješenja imate zakonsku mogućnost podnijeti žalbu drugostupanjskom tijelu u zakonskom roku od 30 dana koje će o želbenim navodima odlučiti drugostupanjskim rješenjem.

Zastarni rok za utvrđivanje porezne obveze

Člankom 94. stavak 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11 i 78/12) propisano je da pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći.

Nadalje, u stavku 2. navodi se da zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate.

Slijedom navedenog, porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor. Kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je način njenog korištenja povremeno ili sezonski. Porez na kuće za odmor je godišnji porez. To znači da se obveza poreza na kuće za odmor utvrđuje rješenjem nadležnog poreznog tijela jednom godišnje i plaća u godišnjem iznosu. Pravo poreznog tijela na utvrđivanje poreza na kuće za odmor zastarijeva za tri godine računajući od dana kad je zastara počela teći. S obzirom da je u navedenom slučaju riječ o godišnjem porezu, zastara prava na utvrđivanje počinje teći 1. siječnja sljedeće godine u odnosu na godinu u kojoj je porez na kuće za odmor trebalo utvrditi. To u prijevodu znači da vam porezno tijelo može obračunati porez za tekuću godinu plus tri godine unazad zajedno s kamatama i uručiti vam porezni akt koji ste dužni podmiriti u roku od 15 dana.

Prema Općem poreznom zakonu (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20) pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. U konkretnom slućaju zastara za porez na kuće za odmor počinje teći 1. sijećnja iduće godine od one za koju ste zaprimili porezno rješenje.

Također je važno napomenuti da s obzirom da se radi o porezu porezni akt se dostavlja preporučeno u koverti „URUČITI OSOBNO PRIMATELJU – POREZNI POSTUPAK“ koji se, ako ga niste zaprimili, nakon drugog pokušaja dostave vratiti pošiljatelju i počinje teći rok za plaćanje i obračun kamata, te bez obzira na činjenicu da niste primili porezni akt vaša obveza je nastala i dužni ste ju podmiriti. S obzirom na činjenicu da na istom poreznom aktu porezni organi također obračunavaju kamate i pišu iznos opomene, počinju Vam teći i ovršni rokovi koje je Ministarstvo financija u Općem poreznom zakonu propisalo.

Slijedom svega navedenog u tekstu, kao i sa svim pitanjima koja se dotiču poreznih davanja nije uputno izbjegavati ista s obzirom na Ovršni zakon i direktnu naplatu preko FINA-e na novčanim sredstvima, najpametnije je iste u što kraćem roku podmiriti.

Porez za kuće za odmor po četvornom metru